PAVE ŽUPAN RUSKOVIĆ

UPOZORENJE BIVŠE MINISTRICE 'Svi su mi se smijali kada sam to govorila, ali već do 2020. Dalmacija više neće biti atraktivna za ljetni odmor!'

Arhiva / HANZA MEDIA

Prije više od desetljeća, 2006. godine, mr. sc. Pave Župan Rusković, kao članica Strateškog odbora za razvoj turizma UN-ove agencije za turizam (UNWTO), najavila je kako će klimatske promjene promijeniti i hrvatski turizam, piše Slobodna Dalmacija.

Na te su promjene klimatolozi i znanstvenici srodnih struka upozoravali i puno ranije, ali gospođa Župan Rusković, nekadašnja ministrica turizma u dvjema hrvatskim vladama, nije klimatologinja, nego stručnjakinja za turizam.

No imala je priliku i znala pogledati izvan najužih okvira struke, te još tada, prije 11 godina, rekla kako budućnost hrvatskog turizma mora imati alternativu, jer istraživanja najavljuju da će se porastom temperature i sve dužim sušama klimatski uvjeti na Mediteranu do 2020. godine toliko promijeniti da više neće biti atraktivan za ljetni godišnji odmor.

Na valu velikih ovosezonskih turističkih brojki i naraslih postotaka ovoga i onoga, možda nije jednostavno zamijetiti sitne znakove koji nagovješćuju krupne promjene i koji govore da se ostvaruje i ono na što je upozoravala Pave Župan Rusković, ali pokazuju i da se mijenja obični, svakodnevni život ljudima zemlje domaćina.

Turisti, recimo, s kruzera, uhvaćeni u obilasku Dubrovnika, kažu da je grad krasan i divan, oni bi ga rado opet došli vidjeti, ali u proljeće ili na jesen, jer je sad prevelika gužva i – prevruće.

Umjesto na plažama i u obilasku grada, sve više gostiju dan provodi rashlađujući se po velikim trgovačkim centrima (gdje, usput rečeno, kao kupci ne pronalaze puno toga što ne mogu naći i u svojoj zemlji).

Tristo godina trči se turistima vrlo privlačna Sinjska alka, uvijek u užarenim danima početka kolovoza, no ove godine stvari su otišli toliko daleko da se počinje razmišljati o trčanju alke – noću; noćno kupanje, zatim, oduvijek je više od svega bila mladenačka aktivnost koja nema toliko veze s vrućinama koliko s provodom i zabavom homogenih skupina.

Ove godine, međutim, na splitske plaže kupači, sa šugamanima u torbama za plažu, uredno su stizali oko devet, deset sati, pa i kasnije – navečer, da bi se kupali pod mjesečinom i žalili kako je more sa svojih tridesetak stupnjeva „lušija“, pretoplo i nedovoljno osvježavajuće. Počinje se, zatim, govoriti o vraćanju običaja da se u vrijeme najnesnosnijih dnevnih vrućina „ubije oko“, onoga koji Španjolci zovu siesta.

No nema mjesta bojazni ako se na vrijeme pripremimo, rekla je prije desetak godina Pave Župan Rusković: gosti se mogu odmarati u drugom dijelu godine, ali onda ćemo im morati nuditi dodatne programe za sadašnju glavnu sezonu…

I gdje smo danas, ne (samo) u turističkom, nego i klimatskom pogledu – koji, pak, dobrim dijelom uvjetuje onaj turistički?

Na koji način klimatske promjene već djeluju ove godine, a na koji će tek djelovati za jedno ili više desetljeća, pitali smo klimatologa dr. sc. Ivicu Vilibića iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koji kaže da o klimatskim promjenama, nažalost, nije moguće govoriti kao o običnoj vremenskoj prognozi, za koju znamo kakva će biti u sljedećih nekoliko dana.

Istraživanje klimatskih promjena temelji se na predviđanju mogućnosti samih događaja – na primjer budućih ekstremnih događaja, no o tajmingu samih događaja nije moguće ništa precizno reći.

Pa nabraja što klimatski modeli već sad pokazuju i koje se promjene već događaju:

- Temperatura zraka i mora značajno su veće sada nego prije nekoliko desetljeća, naročito u ljetnim mjesecima. Salinitet mora raste, razina mora raste, pa su i poplavljivanja niskih obalnih područja češća, naročito u naseljima u kojima obala nije obnavljana duže vremena, na primjer Starom Gradu na Hvaru, Trogiru…

I potrošnja vode zbog turizma u ljetnim mjesecima je sve veća.

- Prije nekoliko godina zamalo se dogodio kolaps opskrbnog sustava, jer je akumulacija Brtonigla u jednom trenutku u kolovozu imala vode za samo dva-tri dana. Na sreću, tada je pala kiša. Jedna retencija, kao što je planirana na Dinari iznad Peruče, bila bi dovoljna za upravljanje vodoopskrbom u sljedećih nekoliko desetljeća.

Dalje dr. Vilibić nabraja kako je već sad vegetacija podložnija požarima, odnosno požarni indeks veći je sada nego prije nekoliko desetljeća. Veće su, zatim, vrućine u srpnju i kolovozu, što djeluje na zdravlje, no klimatizacija prostorija danas je standard, a prije nekoliko desetljeća rijetkost. Mnogo je veća i opremljenost i operativnost zdravstvenih timova, pa je stoga sigurnost turista u odnosu na valove vrućine puno veća nego prije nekoliko desetljeća.

- Broj i količina izraženih oborina i bujičnih epizoda u obalnom području sve je veći, a njihov negativni utjecaj - poplavljivanje bujičnim vodama, na primjer u Vodicama, mnogostruko je veći zahvaljujući čovjeku i stihijskoj izgradnji odnosno preizgrađenosti obalnih područja, odnosno nepostojanju pravilne odvodnje dovoljnog kapaciteta.

No barem je jedan pozitivni efekt klimatskih promjena: produžavanje turističke sezone, što se već sada događa u cijelom Jadranu.

Ovo se sve skupa, napominje dr. Vilibić, događa već sad. U budućnosti, pak, neke od tih pojava postat će vrlo problematične i neće ih se moći kontrolirati, na primjer poplavljivanje niskih obala zbog porasta razine mora.

Na koncu, još uvijek ima ljudi kojima ni jedan od ovih argumenata nije dovoljno uvjerljiv – dapače, priču o klimatskim promjenama i svemu što uz njih dolazi, po društvenim mrežama i portalima „razvaljuju“ kao golemu teoriju urote u korist tko zna koga i čega.

"Mnogi su se smijali onome što sam govorila, ali što da kažem - uvijek je teže onima koji vide unaprijed nego onima koji ne vide dalje od nosa", kaže danas mr. Pave Župan Rusković. Iako umirovljena, aktivno prati domaću turističku politiku i kretanja.

- Svakako, ono na što sam upozoravala danas se događa. I ne bih rekla da smo se na to posebno spremali niti išta učinili. Mi još muku mučimo što s ljetom kad je loše vrijeme, gdje tada s gostima. Imamo samo te vanjske prostore opterećene gužvom i bukom, masovni turizam za koji sam mislila da je početkom rata završen, a sad je još i gore.

Skrenuli smo prema mlađim turistima, partijanerima, no mi smo zemlja malih odredišta s gostima koji traže mir. Razmišlja se samo o širenju kapaciteta i infrastrukture a nemamo kontrolu ni nad čime, ni na što nismo fokusirani, nemamo nikakvu strategiju, ništa nismo napravili, uključujući i prilagođavanje klimatskim promjenama - a ako neka strategija i postoji, ona je negdje u ladici, zaključuje Pave Župan Rusković u razgovoru sa Slobodnom.

ELIPSO

Izdvajamo