Crkva Svetog Marka i crkva Svete Katarine su među najvažnijim simbolima središta Zagreba i kao takve, naravno, interesantne turistima.
Unatoč tomu, organizirane grupe gostiju ne mogu ući u te crkve i razgledati ih jer župnici i rektori tih crkava ili ne žele turiste u svojim objektima ili su pak odlučili na njima zaraditi, što turističke agencije ne prihvaćaju.
Žrtve su u cijeloj priči isključivo turisti koji ostaju zakinuti za obilazak najstarijih sakralnih spomenika u Zagrebu. Turistički vodiči o problemu nerado govore jer ne žele ugroziti svoju pregovaračku poziciju s Kaptolom. Krešimir Kristić, jedan od najstarijih zagrebačkih vodiča, ogorčen je situacijom jer kaže da je riječ o problemu koji se ne rješava već šest godina.
- Svećenik u crkvi Sv. Marka punih šest godina ne dopušta turistima ulazak u objekt uz objašnjenje da gosti u crkvi jedu hranu i kradu predmete. Vodim goste već punih 48 godina i nikada nisam vidio da su u crkvi u usta stavili makar žvaku, a ne znam što imaju ukrasti s obzirom na to da su svi svijećnjaci na barem pet metara visine. Turisti su ogorčeni, pitaju me zašto ne mogu ući u crkvu u kojoj se nalaze tri Meštrovićeva oltara i Kljakovićeva sakristija oslikana od poda do stropa. To su izuzetno vrijedne stvari za vidjeti, a turisti su za njih zakinuti. Boli me takva situacija jer mi je stalo do toga da se Zagreb prikaže u najboljem svjetlu - kaže Kristić. Turisti tako ne mogu vidjeti mjesto na kojem počinje hrvatska orguljaška povijest, odnosno crkvu koja je jedan od najstarijih građevinskih spomenika Zagreba.
Dodaje da u obližnju crkvu Sv. Katarine turisti mogu ući, no pod uvjetom da plate euro po osobi.
- Pokušao sam ishoditi da to plaćamo u kunama, no u crkvi su nam rekli da primaju samo eure. To nije normalno i to nema nikakvog smisla - dodaje. Sv. Katarina naročito je zanimljiva kao najljepša zagrebačka barokna crkva, a rado je žele vidjeti slovenski turisti jer su i njihovi majstori, obrtnici i umjetnici sudjelovali u uređenju. No, cijena od eura mnoge odbija, a vodiči tvrde da je riječ isključivo o pohlepi.
Problema je svojevremeno bilo i sa zagrebačkom Katedralom, čiji je bivši rektor htio izbaciti vodiče iz posla i organizirati razglede koje bi vodili crkvenjaci, no dolaskom novog rektora msgr. Josipa Kuhtića stvar je riješena i gosti bez problema obilaze prvostolnicu.
- Uvijek puštamo turiste u Katedralu, nikada im nismo branili da fotografiraju. Znamo zamoliti da se malo strpe ako je u tijeku misa kako ne bi ometali obred - potvrdio nam je msgr. Josip Kuhtić.
U crkvi Sv. Katarine ne vide ništa čudno u naplati obilaska. Kažu da su s agencijama sklopili dogovore te je obilazak moguće platiti i vaučerom, a dolazak je potrebno najaviti. Do nadležnog svećenika u crkvi Sv. Marka, msgr. Franje Prsteca, nismo uspjeli doći, a vodiči kažu da i s njima odbija svaku komunikaciju. Vodiči upozoravaju na Milanski edikt kojim je propisano da kuća Božja mora biti otvorena svim ljudima, što u Zagrebu najčešće nije slučaj.
- Ne radimo hajku na crkvu, samo upozoravamo na problem koji je u drugim zemljama nezamisliv - kažu nam vodiči.
Glasnogovornik Zagrebačke nadbiskupije Zvonko Franc kaže da je na svakom župniku odgovornost za odluku o tome hoće li ili neće turistima dopustiti ulazak u svoju crkvu. No, problem je i što dio vodiča nije obučen za vođenje po sakralnim objektima.
- U uređenijim zemljama postoje pravila i crkve imaju svoje vodiče koji izvanredno poznaju materiju. A kod nas neki vode turiste i hodočasnike po katedrali i pričaju nebuloze koje nemaju veze s istinom. To je problem koji treba riješiti - kaže Franc.
U Turističkoj zajednici kažu da su svjesni problema, no rješenje se zasad ne nazire.
Jelenić: Naplata, čuvari i zabrana za fotoaparate
Vodnjanski župnik Marijan Jelenić, inače tajnik Odbora HBK za pastoral turista poznat po tjeranju golišavih turista iz crkve, nedavno je na konferenciji za novinare predstavio pravila ponašanja koja bi turisti morali poštovati u crkvama. Jelenić tako predlaže zabranu fotografiranja interijera i inventara u crkvama poput tkanina i umjetnina na platnu jer ih to oštećuje, a sredstva za obnovu namjerava prikupljati prodajom fotorazglednica. U njegovoj se župnoj crkvi Sv. Blaža razgledavanje naplaćuje deset kuna po osobi, a naplatu je uvela i porečka katedrala.
- U crkvama bi trebalo organizirati i čuvarsku službu koja će nadgledati ulazi li se s bocama ili sa psima i spriječiti krađe - rekao je Jelenić. Na tom je području više od 1500 crkvi, neke od velike spomeničke vrijednosti. Jelenić tvrdi da su porečka bazilika, Vodnjan, Batvači, Motovun i Beram destinacije za vjerski turizam.