S prikupljenih više od 600 tisuća potpisa građana za rušenje Zakona o mirovinskom osiguranju i odluke o odlasku u starosnu mirovinu sa 67 godina osiguran je prvi korak za raspisivanje referenduma.
Sindikati kao inicijatori referenduma uvjereni su da su pridobili potporu mnogo većeg broja od potrebnih deset posto birački aktivnih građana, a prema izjavi jednog od glavnih inicijatora, Vilima Ribića, u sljedećim koracima Vlade vidjet će se karakter demokratskog sustava.
Sindikati su, naime, uvjereni da će Vlada pokušati opstruirati referendum, najvjerojatnije kroz poluge Ustavnog suda. Premijer Andrej Plenković jučer to nije komentirao. Kratko je izjavio da poštuje inicijativu građana za referendum, ali da prvo treba pričekati provjeru potpisa.
Može li se referendum zaustaviti unatoč prikupljenom broju potpisa?
- Može. U prošlogodišnjem pokušaju prikupljanja potpisa za referendum o Istanbulskoj konvenciji inicijatori su prikupili više od potrebnog broja potpisa, no prilikom provjere pronađen je niz nepravilnosti, a time i nedovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma. Druga instanca za zaustavljanje referenduma je Ustavni sud. Nakon provjere potpisa Sabor može od Ustavnog suda tražiti ocjenu je li referendumsko pitanje ustavno. Sindikati upozoravaju da bi takva odluka suda bila proizvod političke opstrukcije. Referendum, kažu, može zaustaviti samo političko nasilje ili nenadane prirodne katastrofe.
Je li moguća opcija da Vlada pokrene izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju?
- Kada bi Vlada prije referenduma prihvatila predložene zakonske izmjene, nestalo bi potrebe za referendumom. No, teško da će se Vlada u to upustiti nakon što je mjesecima žustro branila svoj zakon, a oslanja se i na njegovu postupnost primjene. Ipak, ta bi varijanta bila jednostavniji put od referenduma, prvenstveno zbog troška provođenja referenduma, financiranog iz državnog proračuna.
Koji koraci predstoje održavanju referenduma?
- Prvi je provjera potpisa, a taj je posao povjeren Ministarstvu uprave. Nakon potvrde o dovoljnom broju prikupljenih potpisa inicijatori šalju predsjedniku Sabora zahtjev za raspisivanje referenduma. Prema Zakonu o referendumu, od dana odluke o raspisivanju referenduma do dana održavanja referenduma ne smije proći manje od 20, ni više od 40 dana.
Kada građani mogu očekivati referendum?
- Teško prije rujna ili listopada ove godine.
Koliko će koštati referendum?
- Posljednji referendum o ustavnoj definiciji braka (2013.) koštao je 47 milijuna kuna. Kako taj novac nije bio obuhvaćen rebalansom proračuna za 2013., referendum se financirao iz proračunske zalihe.
Je li točno da većina građana zemalja EU ide u mirovinu sa 67?
- Nije. U ovom trenutku građani niti jedne države EU ne moraju za punu mirovinu raditi do 67. godine: iznimke su Grčka i Švedska u kojima dob za umirovljenje varira od 61 do 67 godina. Tijekom 2033., otkad bi hrvatski građani za punu mirovinu morali raditi do 67. godine, takve bi odredbe imalo još osam država: Belgija, Danska, Finska, Njemačka, Irska, Španjolska, Nizozemska i Velika Britanija. Među njima nema niti jedne tranzicijske države - one tek sada povećavaju dob za umirovljenje na 65 godina.
Zašto države donose odluku o kasnijoj dobi za mirovinu?
- Prije svega zbog produljenja životnog vijeka svojih građana i duljeg uživanja u mirovini, što opterećuje mirovinske sustave. Pojedine države dob za umirovljenje vežu upravo uz rast očekivanog trajanja života: kada bi Hrvatska imala takvu odredbu, dob za umirovljenje morala bi se dodatno smanjiti jer se očekivano trajanje života u Hrvatskoj 2017. skratilo! Prema očekivanom životnom vijeku, nakon navršenih 65 godina Hrvatska je pri začelju EU: hrvatski građani mogu očekivati da će, nakon 65., živjeti još 17,4 godine, od čega samo 4,9 godina u zdravlju! Španjolce, primjerice, očekuje još 21,5 godina života, od čega 12,4 godine zdravog života.
Koliko su poslodavci u Hrvatskoj zainteresirani za starije radnike?
- Sudeći prema podacima, interes gotovo da i ne postoji: Hrvatska je država s trećom najnižom stopom zaposlenosti radnika u dobi od 55 do 64 godine, a stariji od 50 godina čine gotovo 40% prijavljenih na burzu rad.
Kako će glasiti pitanje građanima?
Građane će na glasačkom mjestu dočekati cjeloviti prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju te pitanje: “Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći zakon?” Predložene izmjene imaju osam članaka i njima se postojeći zakon mijenja na sljedeći način:
1. izbacuje se odredba prema kojoj se od 2028. godine postupno povećava dob za odlazak u punu mirovinu kako bi od 2033. iznosila 67 godina te novi članak zakona glasi: “Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kad navrši 65 godina i 15 godina mirovinskog staža”;
2. dob za odlazak u prijevremenu mirovinu smanjuje se s propisane 62 na 60 godina;
3. umjesto sa 61 godinom, dugogodišnji osiguranici, koji imaju 41 godinu radnog staža, u punu mirovinu mogu sa 60 godina;
4. mirovina će se svima koji su otišli u prijevremenu mirovinu smanjivati za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, umjesto za 0,3 posto kako propisuje sadašnji zakon;
5. usporava se izjednačenje dobi za odlazak u mirovinu žena i muškaraca te će žene u punu mirovinu sa 65, a u prijevremenu sa 60 godina od 2030. umjesto od 2027. godine kako je to sada propisano.