PRVA REVIZIJA

VELIKA ANALIZA RAMLJAKOVE PREZENTACIJE Ovo su odgovori na 10 najvažnijih pitanja iz revizije palog Agrokora

    AUTOR:
    • Frenki Laušić

  • OBJAVLJENO:
  • 07.10.2017. u 22:48

Zagreb, 051017.
Izvanredna uprava Agrokora danas je predstavila nalaze revidiranih financijskih izvjesce za 9 kljucnih kompanija iz sastava Agrokor grupe Konzum, Tisak, Ledo, Jamnica, Zvijezda, PIK Vrbovec, Belje, PIK Vinkovci i Vupik.
Na fotografiji: Ante Ramljak.
Foto: Dragan Matic / CROPIX
Dragan Matic / HANZA MEDIA

Ante Ramljak

 

Nakon izvješća revizije nekonsolidiranih izvješća za devet ključnih tvrtki koncerna Agrokor analitičari su reagirali na različite načine, a u javnost su plasirani brojni tehnički i stručni termini. Stoga, prije revizije konsolidiranih izvješća Agrokora d.d. koja će se objaviti u ponedjeljak, donosimo odgovore i pojašnjenja na deset glavnih pitanja koje donosi revizija Agrokora.

1) Što su “revidirana nekonsolidirana izvješća”?

U slučaju revizije devet najznačajnijih tvrtki Agrokora, čiji su rezultati objavljeni u četvrtak, to znači da se nije računao skupni učinak poslovanja tih tvrtki na bilancu Agrokora d.d., krovnog poduzeća koje u svojoj bilanci knjiži ukupne međusobne transakcije, prihode, rashode, dobiti, novčani tok i vrijednosti imovine, odnosno kapitala svih kompanija. Na primjer, ako je Konzum Mercatoru prepustio srpsku Ideu bez naknade, tada je u toj godini poslovanje i vrijednost Idee trebalo biti pripisano jednoj ili drugoj kompaniji, pa se u bilanci Agrokora to moralo knjižiti ili kroz Konzum ili kroz Mercator. Konsolidiranu reviziju Agrokora dobit ćemo na uvid u ponedjeljak.

2) Što je pokazala revizija objavljena u petak?

Pokazala je da je ispravkom vrijednosti imovine, kapitala i obveza, ukupan iznos tih prepravaka smanjio vrijednost imovine tih devet kompanija za 13,4 milijarde kuna. Pritom su Konzum i PIK Vinkovci ostvarili u 2016. negativan kapital za 7,4 milijarde kuna i 369 milijuna. To znači da im je za toliko gubitak iznad vrijednosti kapitala.

3) Što znače izrazi negativan kapital ili gubitak iznad vrijednosti kapitala?

To su sinonimi za označavanje činjenice da su obveze neke kompanije iznad vrijednosti imovine, a to je uvjet za stečaj. Drugi glavni uvjet za stečaj jest da su kratkoročne obveze značajno iznad kratkoročne imovine, a i to je slučaj s Konzumom.

4) Zbog čega onda Konzum i PIK Vinkovci ne idu u stečaj?

Zbog toga što im je lex Agrokor omogućio da vjerovnici i izvanredna uprava do srpnja 2018. pronađu model po kojem će poslovanje dovesti u situaciju koja neće zahtijevati pokretanje stečaja. To će se provesti, ako se u tom uspije, restrukturiranjem kompanija, te dogovorom vjerovnika o pretvaranju potraživanja u vlasništvo i/ili otpisom dugova. Ako ne bude takvog dogovora vjerovnika, Konzum, ali i Agrokor i druge tvrtke, idu u stečaj.

5) Zašto se vjerovnici nisu uspjeli dogovoriti i bez lex Agrokora?

To se za sada ne zna pouzdano. Zna se da su vjerovnici, koje je predvodio Sberbank, bili načelno dogovorili kreditni aranžman od 300 milijuna eura te da je Todorić pristao da dođe nova uprava na čelu s Antoniom Alvarezom. Međutim, Alvarez nije uspio postići dogovor između vjerovnika i Todorića o aktiviranju kredita, a blokade Agrokorovih tvrtki već su bile dosegnule tri milijarde kuna. Na koncu je Alvarez premijeru Andreju Plenkoviću rekao da nije uspio dogovoriti kreditni aranžman, a Vlada se odlučila za lex Agrokor, koji je svojim potpisom aktivirao Todorić. Iako su stručnjaci tvrdili da se trebalo ići u predstečajnu nagodbu i da se morao promijeniti stečajni zakon, u Vladi su tvrdili da je riječ o previše složenom slučaju, koji zahtijeva posebni zakon, a da se naknadno može promijeniti i stečajni zakon kako bi se moglo reagirati u sličnim situacijama.

6) Na kojim su stavkama izvršene prepravke vrijednosti imovine?

To se može pojasniti na primjeru Konzuma. Velik dio prepravka vrijednosti imovine Konzuma odnosi se na nepravilno prikazivanje troškova. Naime, troškovi su prikazivani, pojednostavljeno rečeno, kao investicije, odnosno kao investicijska potrošnja. To je omogućavalo znatno povoljnije odnose prihoda i rashoda pa je Konzum godinama prikazivao veliku neto dobit od 200 do 400 milijuna kuna godišnje iako je ustvari svih tih godina bio zreo za stečaj i uopće nije imao realnu dobit. Nadalje, u slučaju Konzuma se u 2015. dogodilo to da je u svoju bilancu bilježio vrijednost Idee u ukupnom iznosu od 3,3 milijarde kuna iako je već prethodne godine sav biznis (zalihe, robe, vrijednost brenda i slično) bio bez naknade prebačen Mercatoru. Konsolidirani izvještaj Agrokora pokazat će je li te 2015. Idea bila istodobno knjižena i u Konzumu i u Mercatoru. Slično umanjene vrijednosti odnosile su se na Kozmo, Velpro i druge poslovne udjele koje su Konzum ili neka druga tvrtka imali u povezanoj kompaniji. Uz to, prilično velika korekcija, od 2,2 milijarde kuna, odnosila se na to što je revizija povećala financijske obveze kompanije, jer troškovi najma imovine (financijski najam) u poslovnim knjigama nisu realno iskazivani, odnosno bili su umanjivani. Između ostalog, revizija je ukazala i na prikrivanje tekućih troškova u visini od još 2,2 milijarde kuna, a to se odnosi na takozvano priznavanje troškova prethodnih razdoblja koji su umanjivali obveze u prethodnim godinama. Ovdje nije riječ o računima fakturama koje nisu prikazivane u bilancama, nego o financijskim obvezama koje su naknadno obračunavane. Nadalje, revizijom je utvrđeno da je iznos rabata Konzum prikazivao kao trošak umjesto kao smanjenje prihoda, čime je u 2016. povećao prihode za 1,3 milijarde kuna. Konačno, Konzum je vrijednost zaliha trgovačke robe povećavao uključenjem troškova održavanja zaliha (skladišni troškovi, troškovi prijevoza i sl.), čime je njihova realna vrijednost precijenjena. 

7) Može li Konzum opstati?

Ante Ramljak, izvanredni upravitelj, kaže da može, ali za to će se trebati postići dogovor vjerovnika. Naime, kratkotrajna imovina Konzuma iznosi u 2016. 1,9 milijardi kuna, a kratkotrajne obveze 13,3 milijarde kuna. To znači da Konzum ne može podmirivati svoje obveze koje imaju ročnost do godinu dana, a dobrim dijelom se odnose na razne mjenice. Ako procijenimo da Konzum može imati godišnju EBITDA (dobit prije poreza, kamata i drugih stavki) te da bi mogao redovito plaćati dug koji bi bio četiri puta veći, to znači da bi dug trebao iznositi 1,6 milijardi kuna, a Konzumov dug, zajedno s dugoročnim obvezama, iznosi 15,6 milijardi kuna. To znači da bi oko 14 milijardi kuna Konzumova duga (u što nisu uključena jamstva za Agrokorov dug) trebalo ili otpisati ili pretvoriti u vlasništvo. O tome za koju će se kombinaciju toga vjerovnici odlučiti, znat ćemo do srpnja 2018.

8) Jesu li ostale kompanije Agrokora u boljem “zdravstvenom” stanju?

Da, većina njih jest, posebno perjanice poput Leda, Jamnice i Zvijezde, ali i druge tvrtke. Ali dobar dio njih opterećen je sa 20 ili desetak ili par milijardi kuna jamstava za Agrokor ili povezane tvrtke, pa će se vjerovnici morati dogovoriti i o razini otpisa dugova i o skidanju jamstava s pojedine tvrtke. To je, pak, moguće napraviti u okviru nagodbe vjerovnika.

9) Neki analitičari tvrde kako su prvi rezultati revizije bolji od onoga što se očekivalo te da tvrtke nisu ni morale u stečaj?

Korekcija vrijednosti imovine devet kompanija u iznosu od 13,4 milijarde kuna svakako nije sretan događaj, pogotovo za vjerovnike, kojima to znači veći otpis potraživanja. Ono što je za kompaniju dobro jest to što je lex Agrokor omogućio drastično čišćenje bilance od svih nepravilnosti, što je najveći dio tih ispravki jednokratan i neće utjecati na buduće poslovanje tvrtki te što vjerovnici imaju vremena do srpnja iduće godine postići dogovor bez prijetnje stečaja u tom vremenu. I, da ponovimo, ako tvrtka ima veće obveze od imovine (negativan kapital), to jest uvjet za stečaj.

10) Jesu li uočene nepravilnosti u financijskim izvještajima devet kompanija u granicama zakona ili podliježu prekršajnom i kaznenom progonu?

Na to pitanje Ante Ramljak je odgovorio da će o tome reći nešto više u ponedjeljak, nakon revizije konsolidiranih izvješća Agrokora d.d., pa je onda najbolje pričekati to izvješće za takvu ocjenu.

ELIPSO

Izdvajamo