OBRANA I PREVENCIJA

VELIKA KONFERENCIJA JUTARNJEG LISTA Obrana od požara pitanje je nacionalne sigurnosti

Zvonimir Barišin / CROPIX

 

Oko 9700 vatrogasaca, 12 protupožarnih aviona i dva transportna helikoptera, 1390 vojnika, pripadnici HGSS-a i policije puna su četiri mjeseca bili angažirani na “slamanju” najzahtjevnije protupožarne sezone od samostalnosti Republike Hrvatske.

O kolikom se intenzitetu požara ove godine radi najbolje govori podatak da je u priobalnim županijama u prvih šest i pol mjeseci izbilo tri puta više požara nego u istom razdoblju prošle godine. Da bi se predočilo koliko je ovogodišnja protupožarna sezona bila teška, treba istaknuti podatak da su u srpnju i kolovozu zračne snage “mirovale” samo dva dana, a u 122 dana protupožarne sezone zračne protupožarne snage više od 80 dana provele su u zraku gaseći 307 požara i ostvarile 17.473 leta.

Usporedbe radi, godinu dana ranije ostvarena su 6364 leta. Izbačeno je 81.141 tona vode i utrošeno 1,7 milijuna litara goriva. Primjerice, u kolovozu nije bilo niti jednog dana u kojem protupožarni zrakoplovi nisu sudjelovali u gašenju na požarištima. U spomenuta 122 dana pojedinačni nalet po pilotu iznosi oko 200 sati. Odnosno, svaki je pilot u tih 122 dana bio 14 dana u zraku. Usporedbe radi, borbeni pilot MiG-a u godinu dana jedva prikupi 30 sati naleta!

Visoki troškovi

Uz zračne snage, na tlu su djelovale i vatrogasne postrojbe koje su, prema službenim podacima, od 1. lipnja do 31. kolovoza u priobalnim županijama intervenirale na 1341 požaru. Ti požari ukupno su zahvatili površinu veličine 58.446 hektara, a ukupno je bio angažiran 18.401 gasitelj. I dok službenih konačnih podataka o štetama još nema, troškovi ovolikog angažmana protupožarnih snaga iznimno su veliki. Prema sadašnjim projekcijama, angažman zračnih snaga stajao je oko 106,7 milijuna kuna, a planirano je 80 milijuna kuna. Državna uprava za zaštitu i spašavanje za svoje aktivnosti borbe protiv požara izdvojila je 22,7 milijuna kuna. No, troškovi se još uvijek zbrajaju i bit će sigurno mnogo veći od planiranih.

Za razliku od, primjerice, Portugala gdje je, nažalost, u požarima smrtno stradalo više desetaka osoba, u Hrvatskoj smrtno stradalih nije bilo. Što je svakako najvažnija stvar. No, sada, kada je protupožarna sezona završila, vrijeme je da se analiziraju dobre i loše stvari.

 

Bez ljudskih žrtava

Požari su ugašeni. U njima je izgorjelo vrlo malo stambenih objekata, nije bilo ljudskih žrtava, a vatrogasci i pripadnici vojske, HGSS-a i policije pokazali su svoju stručnost i profesionalnost u gašenju požara. To su one dobre strane. No, ova protupožarna sezona pokazala je da sustav ima svojih nedostataka. Da pojedini resursi nisu dovoljno iskorišteni, da postoje preklapanja u zapovjednoj strukturi, da je dio tehničkih sredstava zastario... Smije li se više dopustiti samoorganiziranje građana u drugom najvećem hrvatskom gradu u borbi s vatrom?

Također, postavlja se i pitanje preventive. Tu prije svega mislimo na redovno čišćenje šuma, krčenje vatrogasnih putova... Nadalje, jedno od najvažnijih pitanja jest financiranje vatrogasnih postrojbi. Velik dio jedinica lokalne samouprave nije u mogućnosti financirati javne vatrogasne postrojbe, što su prema zakonu dužni. Pitanje je treba li se promijeniti načina financiranja i u to uključiti i turističke zajednice...

Klimatske promjene

Kako bismo pokušali dati odgovore na sva ova pitanja, Jutarnji list 15. studenoga organizira veliku konferenciju “Požari u Hrvatskoj: Obrana i prevencija”, uz suorganizaciju Hrvatskih šuma. Cilj nam je govoriti o onome što je bilo, ali što je još važnije, pokušati dati odgovore na ono što nas čeka u budućnosti. Nažalost, zbog klimatskih promjena, ali i drugih aspekata, procjene su da nas sljedećih godina čekaju iste ili još žešće borbe s požarima.

Stoga na ovoj konferenciji namjeravamo dati odgovore na pitanja kako će ubuduće biti organizirane vatrogasne postrojbe, kako će ih se financirati i kako raditi na prevenciji požara. Požari su i pitanje ugrožavanja nacionalne sigurnosti. Kako će državni aparat na to odgovoriti? Kako sanirati opožarena područja? Cilj nam je otvoriti javni dijalog u kojem će sudjelovati donositelji odluka, ali i oni koji ih kasnije moraju provesti.

Na konferenciji će sudjelovati i visoki državni, lokalni i vatrogasni dužnosnici, ali i vatrogasci koji su se na terenu suočavali sa svim problemima. Tako će na panelima sudjelovati Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, Damir Krstičević, ministar obrane, Ante Sanader, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, Božidar Longin, župan Zadarske županije, Krunoslav Jakupčić, direktor Hrvatskih šuma...

Uvodne prezentacije održat će Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik RH, pukovnik Davor Turković, zamjenik zapovjednika 93. zrakoplovne baze HRZ-a i donedavni zapovjednik Protupožarne eskadrile, i Mate Botica, direktor tvrtke Odašiljači i veze.

Hrvatski kanaderi vratili se s gašenja požara oko Torina

Dva protupožarna aviona Canadair CL-415 te 14 pilota i zrakoplovnih tehničara nakon četiri dana gašenja požara u sjevernoj Italiji vratili su se jučer u vojarnu u Zemuniku.

Voditelj tog tima gasitelja, pukovnik Davor Turković naglasio je da je riječ o velikim požarima na više lokacija. “Gasili smo u područjima visokih nadmorskih visina u okolici Torina. Nakon poziva talijanske Civilne zaštite letjeli smo zajedno s talijanskim posadama koje su bile u ulozi vođa, dok su naše posade bile pratioci. Misija je uspješno provedena, a suradnja s Talijanima je bila odlična.”

Tijekom četiri dana aktivnog sudjelovanja u gašenju požara u susjednoj Italiji posade su provele oko 50 sati sati u zraku u zajedničkim djelovanjima s talijanskim kolegama, a ukupno su izbacili oko 800 tona vode na požarištima.

Ovo je prvi angažman hrvatskih protupožanih snaga u Italiji. Uz Italiju, Hrvatska je pružala pomoć u gašenju požara u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Grčkoj, Izraelu, Makedoniji i Portugalu.  (K. Ž.)

 

ELIPSO

Izdvajamo