Ljudski je griješiti, sve dok ne prijeđemo granicu dobrog ukusa. Portal MojPosao stoga je proveo istraživanje na više od 60 poslodavaca i 500 zaposlenika, a cilj je bio odgovoriti na pitanje što se uopće smatra neprimjerenim ponašanjem na poslu te što je tome uzrok.
I poslodavci i posloprimci slažu se da je fizički napad najgora stvar koju zaposlenik na poslu može napraviti. Posloprimci smatraju kako su visoko na listi neprimjerenih ponašanja i okrutne šale, tračanje te općenito vulgaran rječnik (61%). S druge, strane poslodavci, iza fizičkog napada, kao neprimjerena ponašanja ističu kašnjenje (na sastanke, na posao i općenito s rokovima) (47%) te uzimanje lažnih bolovanja (45%).
Od neprimjerenih ponašanja ispitanici kod sebe najčešće prepoznaju tračanje nadređenih (44%) te tračanje drugih kolega (42%). Četvrtina ih priznaje da koristi uredski materijal za osobne potrebe, a petina ih priznaje da imaju problem s kašnjenjem (20%), ali i vulgarnim rječnikom i okrutnim šalama (19%).
I posloprimci i poslodavci se slažu da je najprimjerenija sankcija za neprimjerena ponašanja razgovor sa zaposlenikom (67% posloprimaca i 62% poslodavaca) te opomena pred otkaz – ukoliko se radi o težim ozbiljnijim situacijama (50% posloprimaca i 52% poslodavaca).
Poslodavci u većoj mjeri smatraju opravdanim dati izvanredni otkaz (44%) nego što bi to posloprimci očekivali u takvoj situaciji (24%). S druge strane, više posloprimaca (27%) nego poslodavaca (17%) u toj situaciji opravdanim smatraju smanjenje plaće, ali i izostanak napredovanja (25% posloprimaca i 21% poslodavaca).
Svega 6% posloprimaca bilo je izloženo sankcijama za neprimjerena ponašanja i to najčešće, po njihovom mišljenju, potpuno nezasluženo.
S druge strane, čak 60% poslodavaca bilo je u situaciji da su morali provesti sankcije za nedozvoljena ponašanja i to najčešće za kašnjenja na posao, lažna bolovanja te fizičke napade.
Tek petina poslodavaca (20%) mišljenja je kako neprimjerenog ponašanja nema među njihovim zaposlenicima. Najveći dio poslodavaca, njih polovica (53%) primijetili su neprimjereno ponašanje kod nekih zaposlenika, dok ih je 16% takva ponašanja primijetilo kod polovice zaposlenika. Da se većina zaposlenika ponaša neprimjereno smatra 8% poslodavaca, dok ih 3% smatra kako se svi zaposlenici u nekoj mjeri neprimjereno ponašaju.
Napadi, psovanje, seks, vrijeđanje, lažna bolovanja, mobbing...
Najgora ponašanja kojima su poslodavci svjedočili su verbalni napad na kolege, psovanje, bacanje inventara u prisustvu gostiju u restoranu, seks na radnom stolu te omalovažavanje i vrijeđanje jednog zaposlenika od strane drugoga.
S druge strane, najgora ponašanja kojima su zaposlenici svjedočili jesu napuštanje radnog mjesta usred sastanka i odlazak doma bez ikakvog obrazloženja te uzimanje lažnih bolovanja, lažne prijave nadređenih za mobbing te namjerno opstruiranje od strane kolega.
Većina poslodavaca (84%) i posloprimaca (79%) uzrok neprimjerenog ponašanja vidi u nedostatku kućnog odgoja. Posloprimci u većoj mjeri od poslodavaca uzrok neprimjerenog ponašanja vide u lošoj radnoj atmosferi, stresu na poslu te prekomjernoj količinu posla.
Najviše posloprimaca (43%) smatra da su sami zaposlenici najzaslužniji za suzbijanje neprimjerenog ponašanja, dok poslodavci smatraju (51%) kako je ta odgovornost ipak na direktoru. Zanimljivo, najmanje posloprimaca (10%) i poslodavaca (6%) smatra da je za suzbijanje neprimjerenog ponašanja na poslu zadužen odjel ljudskih potencijala, piše MojPosao.