- Nemamo nikakvoga straha. Hrvatska vojska bila je angažirana na oslobađanju teritorija BiH od velikosrpske agresije na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Sve što smo radili bilo je na temelju dogovora predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića - rekao je premijer Andrej Plenković, komentirajući najnovije “informacije” o procesima za ratne zločine koji se vode u BiH protiv hrvatskih generala, među kojima su ministar Damir Krstičević i general Ante Gotovina.
- Dok nema optužnica, stvari su na razini ovakvih pokušaja koji su se i ranije događali. Suradnji ćemo trezveno i racionalno pristupiti. Razgovarat ćemo s vlastima BiH, osigurati zaštitu i nacionalnih interesa i spomenutih časnika HV-a - zaključio je premijer, reagirajući na 20 godina staru vijest koju su jučer objavile beogradske Večernje novosti.
Službena reakcija
Novosti pišu da je MUP Republike Srpske podnio kaznene prijave sudu BiH protiv 16 generala HV-a i HVO-a za zločine iz rujna i listopada 1995., a među okrivljenima su istaknuli ministra obrane Damira Krstičevića i generala Antu Gotovinu. Ne pozivajući se ni na koji izvor, novine pišu kako se “očekuje da ti ljudi uskoro budu procesuirani”, a to bi prema njihovoj interpretaciji trebalo značiti da bi generali Krstičević, Gotovina i drugi trebali biti uhićeni ako kroče na teritorij BiH. Novosti navode da su na popisu okrivljenih za zločine počinjene u Mrkonjić Gradu još i generali Tihomir Blaškić, Atif Dudaković, Amel Duraković, Željko Glasnović, Vlado Jurčević, Zoran Marelja, Slobodan Matenda i Ilija Nakić. Budući da se beogradske novine ne pozivaju ni na jedan izvor, niti spominju kada su podnesene kaznene prijave, odmah se pretpostavilo da je riječ o prijavama još iz 1996. koje su prvo završile na Haaškom sudu, a oni su ih prije 10 godina prebacili Tužiteljstvu u Sarajevu, gdje stoje i povremeno služe za podizanje tenzija.
Jučer poslijepodne je MUP-ova služba za odnose s javnošću poslala odgovor da su “putem kanala međunarodne policijske suradnje zatražene obavijesti o potvrdi istinitosti navoda i mogućnosti raspisivanja međunarodnih potraga protiv hrvatskih državljana”. Nekoliko sati nakon toga iz MUP-a RS stigla je i službena reakcija.
- Mi smo podnosili te izvještaje, više njih, od 1996. do 2010. Međutim, nema ništa novo od tada. Od Tužiteljstva čekamo sljedeće poteze - rekla je za Hinu glasnogovornica MUP-a RS Mirna Miljanović. O navodima Večernjih novosti da je MUP Republike Srpske kazneno prijavio 16 hrvatskih generala glasnogovornica MUP-a je rekla da zadnjih šest godina nije bilo nikakvih prijava i da joj nije poznato otkud takve informacije dolaze.
Zastoj u suradnji
Ministar pravosuđa Ante Šprlje u povodu aktualiziranja zločina počinjenih u akcijama Južni potez i Maestral, i “prijetnji” uhićenjem hrvatskih generala, rekao nam je da intenzivno kontaktira sa svojim kolegom iz BiH Josipom Grubešom.
- Još tijekom prvoga službenog posjeta ministru pravde BiH u svibnju 2016. izrazio sam zabrinutost u pogledu ovih postupaka, istaknuvši prvenstveno njihove pravne nedostatke i nedosljednosti uočene kroz postupke pružanja međunarodne pravne pomoći, što ulazi u djelokrug Ministarstva pravosuđa. Ministar pravde BiH izvijestio me da su i s njihove strane uočeni određeni problemi i nedostaci koji zahtijevaju sustavne intervencije - rekao je Šprlje.
Na istu temu BiH ministar pravde Grubeša nam je rekao da Hrvatska i BiH dobro surađuju, ali da pri toj ocjeni mora izuzeti predmete ratnih zločina.
- Tu je došlo do određenih zastoja, jer hrvatska strana smatra kvalifikacije određenih kaznenih djela neprihvatljivima, o čemu sam dosta razgovarao s ministrom Šprljom. Zaključeno je da se potpisani sporazumi mogu mijenjati i dorađivati kako bismo otklonili nedostatke koje smo prepoznali u praksi - rekao je ministar pravde BiH. Dogovoreno je, rekao je, da će Ministarstvo pravde BiH upoznati svoje pravosuđe s problemima pri provedbi sporazuma o suradnji na koje ukazuje hrvatska strana.
- Vjerujem da ćemo u idućem periodu formirati izaslanstva koja će raditi na rješenju ovog problema - zaključio je Grubeša. Na pitanje jesu li točne najave da su uhićenja u Orašju bila uvod u optužnice za Mrkonjić Grad, odvratio je da je “Tužiteljstvo BiH neovisno tijelo u odnosu na Ministarstvo pravde, i da nemamo nikakva službena saznanja o konkretnom predmetu”.
Pravni standardi
Jedan od sugovornika iz pravosuđa koji ima bogato radno iskustvo u postupcima za ratne zločine kaže da ne može shvatiti pasivnost glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana.
- Trebao je odmah otići u Sarajevo i sastati se s Gordanom Tadić, njihovom tužiteljicom za ratne zločine, pa iz prve ruke dobiti informaciju o tome što se događa - kaže naš sugovornik, smatrajući da bi se moralo surađivati s BiH, i to prije svega na usuglašavanju pravnih standarda. Jutarnji je Državnom odvjetništvu RH prije pet dana poslao upit o tome što su poduzeli na istraživanju i kažnjavanju ratnih zločina počinjenih u BiH za koje se sumnjiče hrvatski državljani, no do danas nismo dobili nikakvu reakciju.
'Ovo je zastrašivanje Hrvata u BiH'
- Nisam rođen da budem stalno ministar obrane - kazao je Damir Krstičević, ističući da je služio Hrvatskoj u ratu, da joj služi i danas te da je biti ministar za njega čast. Odbio je mogućnost odgode puta u Međugorje i BiH. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kazala je kako “posljednje događaje” vidi kao pokušaj zastrašivanja Hrvata u BiH i pokušaj da ih se navede na iseljavanje. Ministar Davor Ivo Stier kazao da će Vladin Savjet za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima vrlo brzo objaviti informacije o navodnim kaznenim prijavama. (L. B., A. M.)