Kriza u Agrokoru već je potaknula hrvatske tvrtke iz prehrambenog sektora na razmatranje raznih modela povezivanja, a u budućnosti će se, već sada se to može reći, sve više raditi barem na povezivanju dijelova njihova poslovanja, a vjerojatno i na vlasničkom povezivanju.
Poruku u tom smjeru dao je Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, koji je u intervjuu za subotnji Magazin Jutarnjeg lista ocijenio da hrvatska prehrambena industrija mora dodatno ubrzati restrukturiranje i konsolidaciju.
Dodatno ubrzati
- Prvi ću podržati, pa i inicirati konsolidacijske procese. Kriza je zbližila sve nas proizvođače. Puno smo razgovarali o suradnji. To je dobra osnova za dublje razgovore o širenju suradnje, od prodaje i distribucije na inozemnim tržištima do zajedničke nabave, što kasnije može rezultirati i vlasničkim povezivanjem, ali ne nužno preuzimanjem - istaknuo je novi predsjednik Uprave Podravke.
Kao primjer moguće suradnje naveo je uspostavu zajedničke distribucije s Franckom, Krašom, Vindijom i Mlinarom.
- Kriza u Agrokoru svakako je zbližila domaće kompanije i slažemo se sa stavom kako bi veća suradnja u segmentima u kojima je to moguće osigurala sinergijske efekte te nastup domaćih kompanija učinila konkurentnijim na svim tržištima. Ideja o povezivanju hrvatske prehrambene industrije nije nova, a situacija u Agrokoru dodatni je povod da se takvi dogovori eventualno i realiziraju u budućnosti. Franck dobro surađuje s hrvatskim kompanijama i svakako vidimo opcije u kojima bi se to moglo i konkretizirati, što bi bilo pozitivno za hrvatsku prehrambenu industriju - rekli su nam u Francku.
U Krašu i Mlinaru, pak, jučer nisu bili voljni komentirati ideju povezivanja, a iz Vindije nam nisu odgovorili na upit. No, zato je ideja povezivanja u sektoru prehrambene industrije zainteresirala druge velike domaće kompanije. Jedna od njih je Badel 1862, čiji čelni čovjek Ivo Markotić ističe da i Badel očekuje konsolidaciju u sektoru, ali na regionalnoj razini.
Regionalna razina
- Konsolidacija u prehrambenom sektoru za Hrvatsku bi bila dobra. I za Badel bi bilo dobro da se ona provede, ali na regionalnoj razini, što podrazumijeva i spajanja i preuzimanja - kaže Markotić.
Koje bi tvrtke u regiji mogle biti potencijalne mete za preuzimanje, Markotić ne otkriva. - S ovakvom situacijom u Agrokoru, ništa više nije isto. Otvaraju se novi procesi i karte se ponovno miješaju - napominje Markotić. Slično na stvari gledaju i analitičari, koji upozoravaju da je kriza Agrokora otvorila nove procese na domaćem, a možda i na širem tržištu. Osim krize najvećeg hrvatskog koncerna, na to utječe i članstvo Hrvatske u EU i konkurencija koju nosi sudjelovanje hrvatskih tvrtki na ogromnom tržištu Unije.
- Ulaskom Hrvatske na tržište EU, i naše prehrambene kompanije, koje su dominirale regijom, postale su samo vrlo mali igrači na novom tržištu. Zbog toga je konsolidacija u sektoru ne samo poželjna nego i nužna, jer u prehrambenom sektoru u EU posluju i kompanije čiji su prihodi veći od cijelog hrvatskog BDP-a - upozorava Ivica Krešić, analitičar tvrtki i dodaje kako kriza u Agrokoru predstavlja upozorenje prehrambenim tvrtkama da treba diverzificirati kanale distribucije i izaći agresivnije na nova tržišta, kao i okrupniti se, kako ni jedna tvrtka ne bi ovisila samo o jednom distributeru .
I Damir Novotny, ekonomski stručnjak, smatra da je povezivanje tvrtki poželjno, ali prednost daje vlasničkom povezivanju.
Komentar Frenkija Laušića: Ne čekati kao Todorić i ponoviti njegovu grešku
Koliko god je dužnička kriza Agrokora pokazala neodrživu ovisnost tog koncerna o velikim rokovima plaćanja prema dobavljačima, istodobno je razotkrila i činjenicu da je dobar dio domaće prehrambene industrije previše naslonjen na Agrokorove prodajne kanale. Bilo je, stoga, jasno kako će restrukturiranje Agrokora pratiti paralelno poslovno, ali i vlasničko preslagivanje većih dobavljača koji su financijski bili jako izloženi prema Agrokoru, poput Francka, Kraša, Vindije, pa čak i drugih kompanija koje su manje riskirale u poslovima s tim holdingom.
Nije stoga čudo što je o mogućnosti poslovnog i vlasničkog konsolidiranja domaće prehrambene industrije prvi progovorio Marin Pucar, predsjednik Uprave Podravke, koja nije znatnije ugrožena mogućim gubicima u krizi Agrokora, pa bez “grižnje savjesti” može reći da će “prvi podržati, pa i inicirati konsolidacijske procese”. Pucar jako oprezno govori o tome, čak ističe kako vjeruje da je povezivanje kompanija bolja opcija od akvizicija, kako se nitko ne bi kapitalno “potrošio”. Njegova inicijativa, kažu prve informacije, naišla je na plodno tlo i u drugim kompanijama, pogotovo kada je riječ o poslovnom restrukturiranju. No, analitičari s kojima smo razgovarali tvrde, pak, kako će i druge prehrambene tvrtke, uz one koje smo spomenuli, ako već ne Podravka, trebati dodatni vlasnički kapital da bi preživjele vjerojatne otpise dijela potraživanja prema Agrokoru.
Novi kapital znači i novog (su)vlasnika, a sasvim je sigurno da te tvrtke čeka jaka konsolidacija kako bi mogle preživjeti na tržištu i bez favoriziranog pristupa Konzumovim i drugim Agrokorovim “policama”. Stoga će biti zanimljivo vidjeti hoće li u postupku restrukturiranja Agrokora dio prehrambenih tvrtki dobavljača biti prisiljen ući u djelomično vlasništvo tvrtki iz koncerna na temelju svojih potraživanja, ali i na koji će način biti provedeno očito potrebno poslovno i vlasničko preslagivanje samih tih tvrtki. Te hoće li opet u prvi plan doći vlasničko “povezivanje” Atlantic Grupe i Podravke. A u tom scenariju ne bi bilo isključeno ni preuzimanje ili spajanje s ostalim domaćim prehrambenim tvrtkama.
Očekuje nas stoga uzbudljiva godina, jer analitičari ističu kako vlasnici i menadžeri prehrambenih tvrtki, uključujući i Atlantic Grupu, ne bi trebali ponoviti grešku Ivice Todorića i predugo čekati na vlasničko restrukturiranje. Jer čak i kada bi se u nekom optimističkom scenariju kao vjerovnici u potpunosti naplatile od Agrokora, te kompanije trebaju poslovno preslagivanje i kapitalno jačanje kako bi opstale na tržištu. (Frenki Laušić)