KRIZA KOSI SREDIŠTE HRVATSKE

Zagreb, vašar ili grad: U središtu grada svi lokali propadaju a na Jelačić placu vlada šatorski kič

 Miščević/CROPIX

Kad bi zagrebačkim centrom prošetao netko tko se probudio iz dugogodišnje kome ili nesretnik kojega je zadesila amnezija pa ne zna društveni kontekst, a ne pamti ni rat, tranziciju, neoliberalističko bahaćenje i otuđivanje javnih prostora te ove recentne godine gospodarske (i ine) krize, ne bi mu ipak trebalo ni odveć znanja ni velika aktivnost čeonog režnja da razabere kako je riječ o memljivim vremenima. Na Jelačićevu placu, šansa je velika, čak i ako nije vrijeme blagdana i narodnog veselja, zateći će vašar i šatorski kič.

Ostale, pak, arterije što vode od toga gradskog srca daju naslutiti predinfarktno stanje. Sive fasade, od kojih se na neke zidarska skela nije naslonila još od Austro-Ugarske, donedavno smo mogli ignorirati gledajući šarene izloge, zabavljeni životom trgovačkog i malobrojnog preostalog obrtničkog prizemlja. Ako se sad Schlosserovim stubama spustite u grad, pa se zaputite iza ugla, put Maksimira, pločnik uz nekad možda i pitoreskne, makar zapuštene, stare i očajno derutne jednokatnice zaudara na urin. Trgovačko prizemlje puno je propalih dućana, a neki su, kao da je ratno stanje, izloge zakucali drvenim letvama. Ako ćemo prema Trgu, starom Vlaškom, i tamo su slični prizori. Samo u zadnjih mjesec dana dva su prostora ostala prazna. Uobičajena pojava.

Ništa ne uspijeva

U samom centru propada sve - od prodavaonica sanitarija, jeftine ili kvalitetne posteljine i konfekcije, poznati svjetski brendovi, vrata zatvaraju jeftine fast food zalogajnice i kiosci, knjižare koje ionako odavno ne prodaju knjige… Od Draškovićeve, Jurišićevom pa Ilicom prema Frankopanskoj prazni izlozi i natpisi “prodaje se” ili “iznajmljuje se” uobičajena su ikonografija na prljavim prozorskim staklima. Šire se sve ljepše uređene pekarnice, dojam je da dobro rade zalagaonice i otkupljivači zlata, a mnogobrojni second hand shopovi otvaraju se sve bliže gradskome središtu. Za trgovačku agoniju centra dijelom su krivi šoping-centri koji su kupce odveli iz grada, ponudili im jeftin parking i dobro organizirane dućane na jednom mjestu, a propasti je kumovala i recesija, pa i to što gradskoj vlasti manjka strategija očuvanja centra…

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 01:49