USPJEH DOMAĆE IT KOMPANIJE

Zagrebački krediti za zemlje Trećeg svijeta

 

Milijunima ljudi s Filipina, iz Nigerije, Etiopije i mnogih drugih zemalja Trećeg svijeta koji ili nemaju pristup bankama, kreditnim zadrugama i drugim sličnim ustanovama ili su u njima proglašeni “prerizičnim ulaganjem” praktički je nemoguće dobiti kredit, u koju god svrhu. Pomagati tim ljudima da ipak dobiju financiranje na prvi se pogled čini kao prilično uzaludan, da ne kažemo neisplativ poslovni pothvat, ali ako je suditi prema zagrebačkoj IT kompaniji Oradian, riječ je o itekako rentabilnom i održivom biznisu.

Naime, tvrtka koja je za svoj rad dobila nebrojene nagrade i raste suludim tempom upravo na toj premisi zasniva čitav svoj poslovni model. Ono čime se bavi zove se mikrofinanciranje; preko svoje aplikacije Instafin spajaju financijske institucije sa stotinama milijuna potencijalnih klijenata koji se nalaze, kako to definira Oradian, “u bazi ekonomske piramide”. Instafin, u osnovi, sređuje poslovanje manje-više ruralnih financijskih institucija i uvodi ih u 21. stoljeće.

- Prema posljednjim podacima, iz lipnja, mi dolazimo do približno jednog milijuna krajnjih korisnika, dakle ne institucija, nego ljudi koji koriste usluge tih institucija, a ta brojka raste iz mjeseca u mjesec. U početku nam je želja bila doći do 100 milijuna krajnjih korisnika, što bi utjecalo na živote oko pola milijarde ljudi. To nam je cilj i dalje - govori nam Julian Oehrlein, čovjek zadužen za poslovanje i razvoj proizvoda, dok sjedimo u Oradianovu uredu na zagrebačkom Krvavom mostu s besramno dobrim pogledom na Tkalčićevu ulicu, krovove oko Dolca i katedralu u daljini.

 

Kako je sve počelo

Tvrtku su 2012. suosnovali Antonio Šeparović, Hrvat rođen u Južnoafričkoj Republici koji je karijeru izgrađivao u Londonu, zatim Julian Oehrlein, Nijemac koji je iskustvo skupljao u Bangladešu i Indiji, Nigerijac Onyeka Adibeli te Amerikanac Andrew Mainhart. Nukleus ideje krenuo je od Šeparovića, koji je danas izvršni direktor kompanije.

- Rođen sam u Cape Townu, pa sam nakon studija otišao u Johannesburg i počeo se baviti web stranicama, što je bilo vrlo uspješno, to je bilo doba dot-com booma. Onda sam otišao u London, gdje sam stigao točno kada se taj dot-com balon probušio, baš sam onako idealno fulao taj vlak… Zatim sam počeo raditi konzalting, vodio sam jednu agenciju i kretao iz jednog posla u drugi, a onda me jedan prijatelj koji se bavi mikrofinanciranjem pitao mogu li mu s nečim pomoći.

I taj sektor je ostao moj posao do danas. Prodavao sam softver za mikrofinanciranje po svijetu. Bilo je to vrlo uspješno, ali nisam bio zadovoljan rezultatima jer se nisu rješavale potrebe klijenata, to je ono što me najviše mučilo i to što me mučilo pretvorio sam u ideju. U to sam uključio još jednog kolegu i dva bivša klijenta koji su se udružili sa mnom - prisjeća se Šeparović.

Tako je, dakle, nastao Oradian, čije ime je spoj matematičkog pojma radian i slova O, ništa kompliciranije od toga.

- Moji kolege i ja znali smo koji su problemi, što bi se moglo popraviti, imali smo viziju toga što bismo mogli učiniti da se popravi situacija. Imali smo iskustvo, imali smo kontakte - objašnjava Šeparović.

Ivana Pevec
 

 

Uvjetno lokalni

Kada se za Oradian kaže da je “zagrebačka” tvrtka, taj pridjev treba shvatiti blago uvjetno. Kao i gotovo sve druge tvrtke iz IT sektora, sjedište bi mogli imati bilo gdje na svijetu. Imaju urede u nigerijskom Lagosu te u Manilli na Filipinima, ali odabrali su Zagreb za svoje sjedište jer su gledali gdje bi imali što manje početne troškove.

- Možda je to malo neobično, ali odlučili smo početi u Hrvatskoj. Mogli smo otići u Aziju, Afriku, Njemačku, Englesku… no gledali smo gdje možemo postići najbolji rezultat s najmanjim troškovima. Tada sam živio u Hrvatskoj, imao sam stan i počeli smo raditi iz sobe moje kćerke. Dakle, ne iz garaže, nego iz njezine sobe. I tako smo počeli rasti - prisjeća se Šeparović.

Bi li im bilo lakše negdje drugdje?

- S jedne strane, možda da jer u Zagrebu i Hrvatskoj nema puno fondova rizičnog kapitala i to je bilo evidentno kad smo počeli. Ali, sada više nema veze gdje smo. Sada smo stvorili zdrave temelje i samo trebamo izvršavati posao - objašnjava.

Što se tiče poslovne klime u Hrvatskoj, na koju se mnogi često žale, u Oradianu su zadovoljni.

- Možda je na neki način kontroverzno reći da su uvjeti poslovanja u Hrvatskoj dobri, ali ja to zaista mislim - kaže Julian Oehrlein. - Naime, Hrvati se vole uspoređivati s Njemačkom ili Austrijom, ali mi to promatramo na drugačiji način: u odnosu na Nigeriju ili Filipine ili druge zemlje u razvoju, to je potpuno drugi svijet. Lako je gledati preko susjedove ograde i razmišljati kako je trava zelenija, ali ako pogledamo stvari iz šire globalne perspektive, Hrvatska je izvanredna zemlja kao baza za poslovanje. Stabilna je, vrlo sigurna, dobre infrastrukture - objašnjava.

 

Brza ulaganja

Sadašnja strategija Oradiana je jednostavna - nastaviti rasti. A za rast su im potrebne vanjske investicije, u koje idu svakih godinu i pol do dvije, nakon svake veće prijelomnice za kompaniju. Ulaganja im omogućavaju da rastu velikom brzinom, premda Šeparović procjenjuje da bi mogli rasti i organski. No, trenutno im je važnije rasti vrlo brzo. Iako je na prvi pogled možda kontraintuitivno biti u branši koja se bavi financiranjem populacije koja se nalazi na dnu spomenute ekonomske piramide, u Oradianu misle upravo suprotno.

- Polovica planeta nema pristup financijskim uslugama i ovo je zakon velikih brojeva, ali i ogromnog napretka. Neki klijenti su nakon uvođenja naših rješenja primijetili dvoznamenkasto smanjenje troškova poslovanja. Ako su prije trošili 100 nečega da zarade 100, a sada troše 50 da zarade 100, to je veliki plus za njihov biznis, a time i za nas. Ako biste išli optimizirati neki zapadnjački biznis, postotak napretka bio bi vrlo malen, a u ovome što mi radimo možemo imati vrlo veliki utjecaj - objašnjava Oehrlein.

Što se tiče izazova s kojima se susreću u poslovanju na Filipinima ili u afričkim zemljama, nije se dogodilo mnogo toga što bi ih pokolebalo.

- Zapravo nas malo toga iznenadi jer se pripremimo na sve što bi nas moglo dočekati. Više bih istaknuo pozitivna iznenađenja, primjerice, na Filipinima su ljudi beskrajno ljubazni i žele pomoći. U biti, tako je svugdje, čim se izađe iz grada, ljudi su preljubazni. I vide da ono što radimo pomaže njima. Odnos uglavnom postane širi od klasičnog odnosa klijenta i kupca, postanemo praktički kao jedna velika obitelj - kaže Šeparović.

Oehrlein navodi da se prije svega primijete kulturološke razlike, ali da u poslovanju ne predstavljaju nikakvu poteškoću.

- Ljudi u Africi su izravniji, odmah će reći što misle, a u Aziji nitko neće izravno reći ‘ne’, nego moraš znati kako postaviti pitanje da dobiješ pravi odgovor. Ali, dosad smo se već naviknuli na te nijanse - objašnjava.

Kada ulaze na neko novo tržište, to je, kaže Šeparović, vrlo usamljen pothvat.

- Fokusiramo se na to da napravimo kvalitetno istraživanje prije nego što uđemo na neko novo tržište. Pokušavamo naći prvog potencijalnog klijenta koji bi mogao dijeliti našu viziju i koncentriramo se na to da ga privučemo. Uvijek je teško naći tu prvu osobu, mora se naći vizionar koji ima povjerenje u nas. Tržište nas ne čeka, mi moramo naći tržište. Ali, kad imaš tog prvog klijenta, onda imaš referencu i odjednom ih imaš 20. Recimo da ćemo u prvih pet mjeseci imati jednog klijenta, ali za godinu dana će ih biti 20, to je nešto što smo primijetili - naglašava Šeparović.

Na Filipine su došli kada su vidjeli da u toj zemlji s više od 100 milijuna ljudi oko polovice nema pristup financijskim institucijama, a druga velika prednost bila je to što je engleski dominantan jezik. Neposredni planovi usmjereni su na širenje u Africi i Aziji, posebice Aziji jer tamo bilježe odlične rezultate. Gdje točno, još nisu odlučili, ali generalni je plan da osim ta dva kontinenta pokriju i Južnu Ameriku. Trenutno rade u sedam zemalja.

 

Traže nove ljude

- Geografija nam nije presudna, važno nam je dolaziti do klijenata kojima možemo pružiti dodanu vrijednost i koji mogu profitirati od Instafina kao proizvoda i naše ekspertize, kako bi rasli i zadovoljili ogromnu potražnju koja postoji za mikrofinanciranjem - poručuje Oehrlein.

Oradian danas ima tim od 60-ak ljudi iz 13 zemalja svijeta, a za razliku od vlakova bez voznog reda koji visokoobrazovane ljude odvoze prema Frankfurtu, Dublinu ili još dalje, on ih iz inozemstva privlači u Hrvatsku. I neprestano su u potrazi za novim zaposlenicima.

- Trebamo apsolutno sve profile ljudi, za prodaju, marketing, financije, programere... Moramo sve popuniti jer svaku godinu rastemo dvostruko. Tražimo ljude u Zagrebu, ljude koji su spremni puno putovati, uvijek imamo otvorena radna mjesta, uglavnom više radnih mjesta nego što ih možemo popuniti. Zašto toliko ljudi iz inozemstva dolazi k nama? Pa, mislim da je naš brend dovoljno jak da privuče ljude od bilo gdje. Imaju povjerenje u ono što radimo i žele biti uključeni u tu viziju. Sad, je li to Zagreb, jesu li to Filipini ili neko drugo mjesto, nema veze, privlači ih ono što radimo i kako to radimo - smatra direktor Oradiana.

Tagovi

ELIPSO

Izdvajamo