Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nedavno je objavilo Plan zakonodavnih aktivnosti za iduću godinu koji otkriva svu neambicioznost ove Vlade koja se voli nazvati reformskom.
Naime, u tom planu stoji jedna jedina točka - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju.
Riječ je o prilično važnom zakonu koji treba osigurati održivost mirovinskog sustava s mjerama poput veće penalizacije prijevremenih umirovljenja ili ubrzavanja izjednačavanja dobi za žene i muškarce za mirovinu. To je jedna od važnijih mjera iz Nacionalnog programa reformi Plenkovićeve Vlade za 2017., a prema tom dokumentu koji smo u travnju poslali Europskoj komisiji izmjene Zakona trebale su biti donesene u prosincu ove godine.
Dakle, Ministarstvo rada cijelu će se 2018. baviti izmjenama jednog zakona, koji je trebao biti gotov još krajem ove godine.
Inspekcijske službe
Slijedom ovog primjera, proučili smo cijeli Nacionalni program reformi da vidimo ispunjava li Vlada zacrtane mjere i došli do zapanjujućih otkrića: velika većina reformskih mjera koje su trebale biti dovršene u ovoj godini nisu izvršene, a Vlada u gotovo svim područjima kasni s donošenjem potrebnih zakona i programa!
U našem istraživanju utvrdili smo čak 30 mjera koje nisu ostvarene u zacrtanim rokovima u ovoj godini.
Tako je, primjerice, Vlada do rujna trebala usvojiti novi Zakon o inspekcijama u gospodarstvu, kao i Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Državnog inspektorata, no to se nije dogodilo. Riječ je o reformi koja treba ponovno spojiti sve inspekcijske službe, a iako je zakon najavljen za rujan, tek je u pripremi. Isto je ministarstvo u ovom mjesecu trebalo donijeti i Strategiju procjene učinaka propisa od 2017. do 2022., ali i s time se kasni.
Ocjenjivanje zaposlenih
Popriličan broj neizvršenih mjera ima Ministarstvo državne imovine, iako su oni čak i pripremili neke dokumente, ali ih Vlada još nije usvojila.
Do srpnja je tako bilo planirano usvajanje Odluke o smjernicama za izradu internih akata za politiku plaća uprava strateških trgovačkih društava, trebali su i do rujna izraditi standardizirane srednjoročne planove poslovanja državnih tvrtki, a novi Kodeks korporativnog upravljanja trebao je biti gotov još u svibnju. Ovo je ministarstvo moralo izmijeniti i Odluku o popisu strateških društava do srpnja, a do rujna su trebali biti gotovi Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora, Uredba o prodaji dionica i poslovnih udjela te Uredba o ustrojstvu, načinu vođenja i sadržaju registra državne imovine.
Ministarstvo rada pak obvezalo se Europskoj komisiji da se do kraja godine usvoji novi Zakon o plaćama, a za to je bilo potrebno povezati podatke o radnim mjestima i zaposlenima u državnoj službi, napraviti analizu složenosti poslova i katalog radnih mjesta, a sve kako bi se na kraju uspostavio model ocjenjivanja zaposlenika. Cilj je bio da se u državnoj službi napokon uvede sustav penaliziranja onih koji ne rade i boljeg plaćanja onih koji rade.
Ništa od toga nije napravljeno pa se može očekivati da se do kraja godine neće ni donijeti Zakon o plaćama. Pitanje je i hoće li se, kako je planirano, u prosincu usvojiti izmjene Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem (nova lista beneficiranog radnog staža).
Zakoni na čekanju
Da ova Vlada nema ambiciju tako skoro riješiti problem državne uprave, govori i to da Ministarstvo uprave još nije donijelo novi Zakon o državnoj upravi, iako je bio planiran za rujan, niti Zakon o državnim agencijama koji treba omogućiti ukidanje nepotrebnih tijela i spajanje određenog broja agencija.
Reforme su izostale i u pravosudnom sustavu. Svi za rujan planirani zakoni bivšeg Mostova ministra Ante Šprlje pali su u drugi plan. Tako nisu usvojeni Zakon o područjima i sjedištima sudova (na temelju kojeg se trebalo krenuti u spajanje prekršajnih i općinskih sudova), Zakon o sudovima, Zakon o državnom odvjetništvu, Zakon o Državnom sudbenom vijeću, Zakon o Državnoodvjetničkom vijeću te Zakon o stalnim sudskim vještacima, procjeniteljima i tumačima.
Zaostaci u zdravstvu
Kasni se i s reformama u Ministarstvu znanosti i obrazovanja pa tako nije donesen Zakon o obrazovanju odraslih, nema ni Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje niti izmjene Zakona o strukovnom obrazovanju, što je sve planirano za rujan. Trebalo je i racionalizirati mrežu strukovnih škola, za što su bile planirane smjernice - u lipnju, a prošlog mjeseca ovo je ministarstvo moralo donijeti i novi Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte.
Ministarstvo financija pak kasni s donošenjem Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ali i s novim Zakonom o Državnom uredu za reviziju, no ujedno je riječ o jednom od vrednijih ministarstava jer su veći dio mjera ispunili na vrijeme. Što se nikako ne može reći za Ministarstvo zdravstva, koje je u rujnu trebalo donijeti Nacionalni plan razvoja bolnica od 2017. do 2020., što je zapravo okvir za funkcionalno integriranje bolnica, a u ljetnim mjesecima bilo je planirano usvajanje nacionalnih standarda za čišćenje zdravstvenih ustanova, za pranje rublja, kao i smjernice za preventivno održavanje nemedicinske opreme. Planirano, ali ne i izvršeno.