Na dobro ugrijanu gradonačelničku fotelju Milana Bandića jurišaju čak tri žene - Anka Mrak Taritaš, Sandra Švaljek i Bruna Esih. Prema anketi Nove TV iz ožujka, Mrak Taritaš ima veću podršku birača od Bandića, dok mu za vratom puše nezavisna Švaljek. U drugom krugu Bandić, prema tom istraživanju, gubi od obje kandidatkinje. Posljednja žena na čelu hrvatske metropole bila je Vlasta Pavić, koja je 2002. godine preuzela tu dužnost nakon Bandićeve vožnje u pijanom stanju i pokušaja podmićivanja policajca. Hoće li za tjedan dana glavni grad Hrvatske preuzeti žena?
Ovo su prvi izbori na kojima se mora poštovati takozvana ženska kvota, točnije svaka predložena lista mora imati bar 40 posto ženskih kandidata. Oni koji to ne ispoštuju moraju platiti kaznu od 40 tisuća kuna. Potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić u Dnevniku Nove TV prilikom predstavljanja lista izjavila je da na predanim listama ima 41 posto žena, dok ih je 2013. bilo tek 28 posto. Kandidacijske liste još se pregledavaju, a pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić kaže kako će se potpuni rezultati znati tek nakon provedbe izbora.
- Obavijesti lokalnih izbornih povjerenstava još stižu, no zasada su prijavljene 63 kandidacijske liste na kojima nema potrebnih 40 posto ženskih kandidatkinja - otkriva pravobraniteljica Ljubičić.
Pozitivan pomak
No, bez obzira na velik broj listi na kojima kvota nije ispoštovana, pravobraniteljica njihovim uvođenjem očekuje pozitivan pomak po pitanju zastupljenosti žena u predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave.
- Interes za zastupljenost žena na listama nikad nije bio veći, čak i u usporedbi s nedavno održanim parlamentarnim izborima - tvrdi pravobraniteljica. Aktivistkinja za ženska prava Sanja Sarnavka slaže se s pravobraniteljicom i ženske kvote smatra načelno dobrim potezom.
- Od osamostaljenja države ima mnogo više žena političarki na nacionalnoj nego na lokalnoj razini jer smo i dalje patrijarhalno društvo i računa se kako je lokalna politika dogovorena u kafićima, mjesnim odborima i vatrogasnim društvima. Zbog toga mi je drago da se ovo pravilo mora ispoštovati baš na lokalnim izborima - rekla je Sarnavka.
No, smatra kako će se tek nakon izbora moći sagledati stvarni efekti i napraviti analiza mjesta koje su žene zauzele na listama. Intenzivnije je pratila zagrebačke izbore i zaključuje kako je kampanja bila pravedna prema ženskim kandidatima jer su se i mediji i drugi kandidati suzdržali od rodne diskriminacije.
Isticale stručnost
- Sandra Švaljek i Anka Mrak Taritaš u kampanji su isticale svoju stručnost, nisu se previše bavile muško-ženskim pitanjima i mislim je to odličan potez - zaključuje Sarnavka.
Izvan Zagreba Ivo Baldasar gotovo sigurno odlazi s mjesta splitskog gradonačelnika, a njemu su zasad najbliži Andro Krstulović Opara (HDZ) i Željko Kerum. No, opasna konkurencija im je Marijana Puljak iz stranke Pametno i dosadašnja Baldasarova zamjenica Aida Batarelo (SDP i HNS). Prema nekim anketama, Marijana Puljak bi u drugom krugu mogla pobijediti Krstulovića Oparu i tako dobiti šansu za provođenje programa koji uključuje podršku kurikularnoj reformi Borisa Jokića, prava žene na izbor, antifašizam i sekularnost te poštivanje prava svih vjerskih zajednica.
U Osijeku je HDZ predstavio novu nadu, nagrađivanu književnicu Ivanu Šojat, koja bi mogla ugroziti favorita Ivana Vrkića. U utrci je i Danijela Lovković iz Snage Slavonije i Baranje, no kako sada stvari stoje, Osijek će i dalje voditi muškarac. Zanimljivo će biti i u Zadru gdje gradonačelnica želi postati Sabina Glasovac (SDP) i tako osvojiti tvrđavu HDZ-a i Božidara Kalmete. U Rijeci se za gradonačelničko mjesto natječe samo Mostova Petra Mandić, a Metković, grad u kojem je osnovan Most, brani gradonačelnica Katarina Ujdur.
Županije najslabije
Dvadeset županijskih središta u prosjeku ima osam kandidata za gradonačelnika, a od toga su prosječno tek dvije žene. Najviše ženskih kandidata ima Sisak, njih tri od devet. S druge strane, Karlovac, primjerice, nema nijednu žensku kandidatkinju za gradonačelnicu.
Što se tiče županija, situacija je znatno nepovoljnija za žene jer većina nema žensku kandidaturu za županicu. Ističe se tek njih nekoliko - HDZ je, primjerice, za istarsku županicu kandidirao 27-godišnju Moniku Udovčić, a tom prilikom rečeno je kako je to prvi put u povijesti da je neka žena kandidatkinja za županicu. Pozitivan primjer je i Primorsko-goranska županija na čije čelo žele doći Ines Strenja Linić (Most) i Giuliana Komadina (Nezavisna lista Hrvoja Burića). Brodsko-posavska županica nada se postati Mostova Ružica Vukovac.