Od 31. prosinca ove godine prestaje važiti pet spornih članaka Pravilnika o specijalizacijama, odlučio je Ustavni sud, točnije oni koji reguliraju obvezu liječnika nakon specijalizacije prema matičnoj bolnici, kao i oni kojima se propisuje visina odštete za neodrađenu obvezu preuzetu ugovorom.
Nakon tog roka odredbe o obvezama specijalizanata i specijalista prema ustanovama koje su ih poslale na specijalizaciju moraju se regulirati zakonom, a ne pravilnikom. Naime, do kraja godine na snazi su sve odredbe pravilnika koji je početkom 2017. donio ministar Milan Kujundžić, a prema kojem specijalist za prelazak u drugu ustanovu mora platiti odštetu do najviše tridesetak tisuća eura ili to za njega mora učiniti nova bolnica.
Nakon tog roka problem se mora riješiti zakonom. Pravorijek je to Ustavnog suda donesen o nekoliko prijedloga za ocjenu ustavnosti odredbi ne samo tog nego i prijašnjih pravilnika o specijalizacijama, koje su na različit način rješavale obveze specijalizanata i specijalista prema zdravstvenim ustanovama.
Utvrđivanje odštete
Naime, Ustavni sud smatra da ministar ne može donositi pravilnik kojim se rješava meritum, a to znači utvrđivanje trajanja obveze rada specijalista prema matičnoj ustanovi, a ni visinu “odštete” koju treba platiti liječnik u slučaju da ode raditi u drugu bolnicu.
Ustavni suci smatraju da se ta materija mora riješiti zakonima, a da podzakonski akti služe samo lakšoj provedbi onog što je zakonskim člancima već propisano.
Naime, zbog te zakonske “rupe” u posljednjih su šest godina razni ministri zdravstva mijenjali sporni pravilnik gotovo desetak puta. U njima se problem rješavao vrlo različito, od toga da su ustanove mogle u jednom trenutku obvezati liječnika na desetljetni rad do toga da prema pretposljednjem pravilniku gotovo da nisu imali nikakvu obvezu, odnosno da su poslije specijalizacije mogli otići ne samo u drugu ustanovu nego i iz Hrvatske, a “za kaznu” platiti pedesetak tisuća kuna. Upravo taj pravilnik, iz 2016. godine, što ga je potpisao ministar Dario Nakić, koji je tvrdio da nije znao što je potpisao dok nije vidio objavu u Narodnim novinama, podigao je veliku buru i pokrenuo postupke za ocjenu ustavnosti Udruge poslodavaca u zdravstvu, Hrvatske liječničke komore, bolnica u Koprivnici, Bjelovaru i Puli te liječnika Miroslava Tomića.
Protuustavni akt
Temeljem tog pravilnika, koji je obvezivao ravnatelje da retroaktivno mijenjaju ugovore sa svojim specijalizantima, podignute su brojne tužbe jer je dio bolničkih čelnika odbio preuzeti odgovornost za moguću nastalu štetu od više stotina tisuća kuna. Zbog toga je ravnatelje prozivala Hrvatska liječnička komora u kojoj sada kažu da su i oni ukazivala “na nezakonitost spornih odredbi”. Istina je, pak, da je HLK inzistirala na primjeni spornog Nakićeva pravilnika, uključujući i retroaktivnu primjenu.
- Retroaktivnost tog pravilnika nedvojbeno je bila protuzakonita i protuustavna. Takva odrednica nikako nije imala mjesta u Pravilniku - kaže Krešimir Rožman, urednik stručnog časopisa Radno pravo. Dodaje da su zapravo ravnatelji koji su potpisali takve anekse ugovora objektivno učinili štetu svojim ustanovama ako ti specijalisti ne ostanu raditi u njihovim bolnicama.
Za direktora Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražena Jurkovića ova je odluka Ustavnog suda očekivana.
- Tvrdili smo da Pravilnik nije u skladu s Ustavom i zakonom i to se pokazalo točnim - kaže Jurković.
Bivši zamjenik ministra zdravstva u Nakićevu mandatu, kada je sporni pravilnik donesen, dr. Ivan Bekavac kaže kako je možda i dobro da se otvara tema specijalizacija ne bi li se taj problem konačno riješio na zakonit način.