U Zagrebu je u srijedu osnovan Senat gospodarstva, a na osnivačkoj je sjednici sudjelovao dr. Erhard Busek, bivši austrijski vicekancelar, član Austrijske pučke stranke (ÖVP), koji je zatim vodio i Pakt o stabilnosti jugoistočne Europe.
Gospodine Busek, što je Senat gospodarstva i čemu služi?
- Riječ je o udruzi koja postoji u Njemačkoj i Austriji, gdje sam ja predsjednik, i zainteresirani smo za organizaciju u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama, poput Slovenije i Italije. Cilj je poboljšati suradnju na poslovnom planu. Sada je riječ o europskoj zajednici, ali i globalnoj u kojoj želimo biti aktivniji. To nije politička organizacija, ali je cilj utjecati na politiku, na vlade, da ih se pogura kako bi napravile važne korake za poslovno okruženje i razvoj. Takva je organizacija važna za Hrvatsku, sad ste u EU, a Senat bi svakako mogao pomoći u investicijama, razmjeni iskustava i korištenju europskih fondova. Stoga mi je jako drago što ćemo Senat imati i u Hrvatskoj, a na osnivanju će sudjelovati i čelnik dr. Walter Döring, europski čelnik mreže Senata, bivši ministar gospodarstva njemačke savezne države Baden-Württemberg.
U čemu se Senat razlikuje od drugih udruga gospodarstvenika, primjerice Američke komore?
- Sva su ostala udruženja okrenuta vezama s pojedinom zemljom. Mi radimo u suradnji s Europom kako bismo ostvarili poslove, dakle nadnacionalno. Cilj nam je aktivirati razne ljude na raznim područjima, recimo uzajamnom treningu, na pitanju klimatskih promjena. Pokretati aktivnosti same po sebi, bez političkog utjecaja, ali utječući na politiku i pokrećući je u pravom smjeru.
No, ovdje niste samo zbog Senata.
- Drugi je razlog mog boravka u Hrvatskoj aktivnost vezana za centre za napredne studije, projekt kojemu je cilj poboljšati rad sveučilišta, i to posebno na planu humanističkih i društvenih znanosti. Institut za napredne studije postoji u Beču s ciljem razvoja tih disciplina i vrlo je uspješan na prostoru srednje i istočne Europe. Trebamo ga i u jugoistočnoj Europi. Sada je smješten u Rijeci i ja lobiram kod političara da dobije potrebnu podršku za rad. Za njegov rad možemo dobiti novac iz europskih fondova za Balkan, puno nam je oko toga pomogao bivši predsjednik Ivo Josipović, a sada se planiram susresti s ministrom školstva Predragom Šustarom. Nadam se da ću se sresti i s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović te od nje dobiti podršku. Sveučilište u Rijeci vrlo je uspješno u tom projektu. I u ovom je projektu važna što bolja regionalna suradnja.
Bili ste na čelu Pakta o stabilnosti. Kako sada vidite regiju?
- Prije svega, regiji je upućeno previše kritike. S obzirom na moje iskustvo, mogu reći da je regija sada stabilna, nitko više ne govori o mogućnosti rata. Korak po korak razvija se i ekonomska suradnja, i to je dobro. Jasno, imamo nekih problema koji još nisu riješeni, tu je pitanje BiH. Treba imati na umu Dayton koji je bio vrlo učinkovit kad je potpisan, ali nikako nije rješenje za Ustav BiH. Drugi važan problem je pristup EU i tu je vrlo važna uloga pojedinih članica.
Recimo, problem Makedonije koju je Grčka blokirala zbog imena. A tu su još i granični problemi. Pojavio se problem izbjeglica koji je bio problem regije, ali i EU za koji na europskoj razini još nismo našli odgovor jer se moramo okrenuti razlozima te krize. A to svakako nije podizanje ograde i zbog toga sam bio vrlo kritičan prema austrijskoj vladi. No, umjereni sam optimist kad je riječ o daljnjem razvoju regije.
A kako vidite Hrvatsku kad je riječ o ulagačkoj klimi, što kažu Austrijanci?
- Ima značajnih prigovora, prije svega kad je riječ o pravosuđu jer postupci traju izuzetno dugo. Tu je i pitanje katastra koji nije sređen.
Posljednji je bio još iz doba Austro-Ugarske.
- Da, mi smo iz Beča ponudili pomoć da se taj problem riješi, ali nije bilo pozitivnog odgovora. Treći je problem pitanje administracije.
Često se neke stvari bez većih problema dogovore na višim razinama, ministarskim, ali uslijede teškoće kad se kreće u provedbu, sa županijama i lokalnom samoupravom. Županije su izuzetno politizirane i tu postoji izrazita korupcija.
U Austriji su nedavno održani predsjednički izbori i zamalo je pobijedio kandidat desne Slobodarske stranke.
- Taj problem treba gledati šire. U Austriji smo imali dvostranački sustav u kojem su birači naginjali desnom ili lijevom centru. No, sadašnja je vlada zapamćena po brojnim svađama, što nije odgovaralo građanima. Oni su tražili rezultate, a kad ih nisu mogli pronaći u vladi, okrenuli su se drugima, Slobodarskoj stranci, iako nitko nije vidio njihov program.