PREDSJEDNIK HRVATSKOG SINDIKATA LIJEČNIKA

Ivica Babić: 'Svima koji ne vjeruju dokazat ćemo da nam fali 4500 liječnika'

Ronald Goršić/CROPIX

Ugovor koji je pao na sudu državi je nametao dodatne troškove od 840 milijuna kuna, ali od njega ne odustajemo

Dvije i pol godine trajali su pregovori sindikata i bivše Vlade oko kolektivnog ugovora u zdravstvu . Donesen je sporazum, liječnicima su porasle plaće, no Samostalni sindikat, jedini koji 2010. nije potpisao kolektivni ugovor, tužio je državu jer “pregovori nisu vođeni u dobroj vjeri”. Prije nepunih mjesec dana Županijski sud u Zagrebu taj je kolektivni ugovor proglasio ništetnim. Liječnici su se našli u situaciji da se ne zna na osnovi čega će se isplatiti plaća. Bilo je potrebno hitno potpisati kolektivni ugovor koji će na snazi biti tri mjeseca, a u tom periodu trebaju trajati pregovori za trajni kolektivni ugovor . U petak je sklopljen kolektivni ugovor koji ima rok trajanja od tri mjeseca. Nisu ga potpisali Hrvatski sindikat liječnika i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara koji se smatraju izigranima i zakinutima. Predsjednik Hrvatskog sindikata liječnika Ivica Babić ogorčen je, tvrdi da od svojih zahtjeva ne odustaje, te prijeti tužbama i općim štrajkom.

Hrvatska liječnička komora tvrdi da u Hrvatskoj nedostaje 4500 liječnika, no postoje i druga mišljenja. Koji je vaš stav?

- Hrvatska ima malo liječnika, kada se gleda europski prosjek gdje nitko ne bi trebao raditi dulje od 48 sati na tjedan nama nedostaje 4500 liječnika. To će se vidjeti kada poduzmemo takvu sindikalnu akciju gdje nitko neće raditi dulje od 48 sati tjedno.

Kolektivni ugovor je sklopljen iako ga nisu potpisala dva od tri sindikata. Vlada tvrdi kako je bilo nužno potpisati ga zbog osiguravanja plaće. Komentar?

- Nije bilo nikakvih pregovora. To je bio partijski sastanak na kojem je vođen monolog između predstavnika pregovaračkog odbora Vlade, Rajka Ostojića i Spomenke Avberšek, predsjednice Samostalnog sindikata s druge strane.

Zašto kažete da nije bilo pregovora?

- Zato što je to bio igrokaz koji u konačnici ide na štetu i zaposlenika u zdravstvu, ali i pacijenata. Vlada je u četvrtak na zatvorenom dijelu sjednice prihvatila kolektivni ugovor, koji smo tada dobili na uvid. U petak je održan jedini sastanak na kojem su sva naša prava vraćena osam godina untrag.

Koja je vaša prva reakcija na potpisivanje kolektivnog ugovora?

- Šokiran sam odlukom Ministarstva. Ovo je išlo protiv liječnika i nije prvi put. Zbog sličnih problema organiziran je i prvi opći štrajk, a to je bilo za vrijeme koalicijske vlasti. Sada je opet Vlada krenula kontra liječnika koji su gubitnici u ovom trenutku, ali dugoročno ugrožavaju i pacijente.

Hrvatski liječnički sindikat i Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara odbio je potpisati kolektivni ugovor. Samostalni sindikat, s kojim ste godinama u raskolu, potpisao je. Koji su razlozi?

- Mi smo 2,5 godine pregovarali oko kolektivnog ugovora i potpisan je krajem 2010. godine. Prošli smo više od 50 mukotrpnih sastanaka. Na kraju je taj kolektivni ugovor prije mjesec dana proglašen ništetnim, ali ne zbog sadržaja nego zbog proceduralnih pogreški. Zato smo predložili da se tri mjeseca koriste odredbe iz ništetnog kolektivnog ugovora i da tijekom tog vremena traju pregovori za novi, trajni kolektivni ugovor.

Zašto je 2010. tehnička Vlada potpisala KU?

- To nije istina. Tehnička Vlada nije potpisala KU. Pregovori su trajali 2,5 godine i nakon toga je Vlada, ali prije nego što je Sabor raspušten, potpisala ugovor. No, zašto je Spomenka Avberšek dvije godine pregovarala i otezala i na kraju tužila zbog kolektivnog ugovora? Tijekom pregovora često bi došli do kraja, a onda bi se ona povukla na konzultacije i vratila bi se s novim stavom.

Samostalni sindikat je tužio Ministarstvo jer su tvrdili da pregovori nisu vođeni u dobroj vjeri, a kada je presuda donesena, i kada je Ministarstvo tj. Vlada izgubila spor, obje strane su to shvatili kao pobjedu!?!

- To sve govori. Kako je moguće da Vlada kad izgubi spor slavi. To bi trebalo biti nelogično, ali očito nije. Sada će političari morati odgovoriti pacijentima zašto sustav propada. Ne mislim da je ovaj novi kolektivni ugovor rezultat razmišljanja ministra Ostojića, to je nalog s vrha. Trebalo je očito uzeti sredstva koja su se nalazila na hrpi.

Koji su problemi potpisanog kolektivnog ugovora?

- Riječ je o preuzetim odredbama KU koji je potpisan još 2005. U njemu je cijeli niz nelogičnosti. Primjerice, imate liječnika, šefa odjela koji je nadređen medicinskoj sestri i on nema nikakav dodatak, a ta ista sestra ima položajni dodatak. Ili kirurg na uvjete rada ima 20 posto, a instrumentarka ima više, 25 posto. Na odjelu tuberkuloze sestra ima 25 posto dodatka, a spremačica koja je također ugrožena ima samo šest posto. Puno je nelogičnosti i nepovoljan je za sve u sustavu, pogotovo za liječnike jer se na kriv način, suprotno zakonu i europskom standardu, obračunava dežurstvo i pripravnost.

Na koji način? Ugovorom koji je bio ništetan dežurstvo i pripravnost obračunavalo se kao prekovremeni sat i bilo je skuplje za 50 posto. To je i bio razlog zašto su svi bili protiv KU. Takav obračun na godišnjoj razini stajao je državu 840 milijuna kuna kojih nema!

- Sada se dežurstvo vratilo na staro. Više nije prekovremeni sat već se izračunava paušalno. Na osnovnu plaću dodaju se postoci, ovisno je li riječ o običnom danu, vikendu ili blagdanu. No recite vi meni je li kirurg jednako kirurg i ujutro i popodne?

Kako to mislite?

- Pa lijepo. Po ovome što nam je sada nametnuto kirurg je do podne kirurg i ima svoje uvjete rada. Kirurg je do podne i magistar znanosti i ima dodatak, pa i dodatak zbog mjesta na kojem su specifični uvjeti rada. Što se dogodi popodne? Iako obavlja taj isti posao nema uvjete rada, nema dodatak za znanstveni rad i za rad u drugoj smjeni, noćnoj. I na kraju ispadne da je redovan rad manje plaćen od rada u smjenama i noću. Upravo u dežurstvima dolaze najzahtjevniji pacijenti, a tada je mnogo manje osoblja.

Koji su daljnji planovi?

- Pokušat ćemo zadržati svoja prava iz kolektivnog ugovora koji je proglašen ništetnim na dva načina. Sudski ćemo nastaviti postupak i koristiti izvanredni pravni lijek, a to je Vrhovni, Ustavni i Europski sud, ali nećemo čekati rezultat presuda nego ćemo posegnuti i za sindikalnim alatima.

Prijetite li štrajkom?

- Ne prijetim, ali odradit ćemo sve potrebne sindikalne akcije. To uključuje i opći štrajk ako nas Vlada, kao naš poslodavac, na to prisili. No, u svemu tome nastojat ćemo poštedjeti pacijente ali i sebe.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Najčitanije