Ante Kotromanović uspio je dogovoriti izlaznu strategiju iz hrvatske politike i iz države. Prema vlastitim riječima uspio je dogovoriti novi posao u Sjedinjenim Američkim Državama.
“Ocijenio sam kako je vrijeme posvetiti se obitelji, ponešto zaraditi da im mogu priuštiti normalne uvjete za život. Idem u Washington. Radit ću za jedan odvjetnički ured čijim su vlasnicima poznate moje sposobnosti i znanje”, kazao je za Slobodnu Dalmaciju Ante Kotromanović, ministar obrane na odlasku. Prema njegovim riječima u tijeku je ishođenje zelene karte, a u SAD-u bi mogao ostati najmanje četiri godine.
Kotromanović je u SAD-u boravio krajem studenoga. Jutarnji list već je tada posjedovao informaciju da Kotromanović boravi u Houstonu i Washingtonu, gdje u društvu odvjetnika Luke Mišetića i Miomira Žužula dogovara novi posao te da se više ne namjerava baviti politikom. No, ministar na upit o boravku u SAD-u tada nije odgovarao. Prema dostupnim informacijama, Kotromanović je dogovorio posao savjetnika u odvjetničko-lobističkoj kući Patton Boggs. Odvjetnik Luka Mišetić je u toj tvrtki partner, a Miomir Žužul savjetnik za međunarodne odnose. Tvrtka u svom portfelju ima i odjel obrane u kojem radi 100 odvjetnika koji prate tvrtke koje žele poslovati na prostoru Sjeverne i Latinske Amerike, Europe, Azije, Pacifika i Bliskog istoka. U takvim slučajevima odvjetnike prate savjetnici iz sjene koji im mogu pružiti relevantne informacije o stanju na terenu.
Kontakti u Kurdistanu
Tijekom protekle četiri godine Kotromanović je bez sumnje ostvario niz kontakata na prostoru Europe, Iraka te Kurdistana koji bi američkim odvjetnicima mogli biti od koristi. Uostalom, praksa je u svijetu da se nakon odlaska s dužnosti bivši ministri obrane ili visoki vojni dužnosnici angažiraju na ovakvim poslovima. Sam Kotromanović je već više od godinu dana nagovještavao da će bez obzira na ishod parlamentarnih izbora otići iz politike po završetku mandata. Kolegama iz Vlade i suradnicima govorio je da mu je dosta politike, da to nije za njega i da želi otići u privatni biznis. Nagovještavao je da ga zanima posao u privatnim vojnim kompanijama, gdje bi s obzirom na svoje vojničko iskustvo mogao dati svoj doprinos. No, u međuvremenu su se stvari ipak nešto promijenile te je, kako sam kaže, pronašao angažman u odvjetničkoj kući.
Odvjetnička kuća Patton Boggs nije nepoznata hrvatskoj javnosti. Hrvatska Vlada angažirala ju je još 1999. godine. Tadašnji hrvatski veleposlanik u SAD-u Miomir Žužul u ime Vlade potpisao je s ovom tvrtkom ugovor o lobiranju za hrvatske interese. Posao američkih odvjetnika bio je lobiranje u Kongresu i američkoj izvršnoj vlasti za hrvatske interese te za pripremu posjeta predsjednika Franje Tuđmana SAD-u. Za taj posao odvjetničkoj kući je isplaćivana mjesečna naknada od 20.000 američkih dolara. Nekoliko godina kasnije ime Miomira Žužula pojavilo se na stranicama odvjetničke kuće u rubrici zaposlenici.
Oznaka tajnosti
Sljedeći angažman Patton Boggsa s hrvatskom Vladom uslijedio je 2011. godine. Tadašnji ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković s američkim odvjetnicima potpisuje ugovor o njihovu angažmanu za pisanje podneska Haaškom sudu za ratne zločine kojim Hrvatska u postupku generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču traži status prijatelja suda. Osim toga, ugovorom je određeno da hrvatsko Ministarstvo pravosuđa Patton Boggsu plaća i političko lobiranje. Tadašnja Vlada na ugovor je stavila oznaku tajnosti koju sadašnja nikad nije skinula te se nikad nije saznalo koliko je novca iz proračuna plaćeno po ovom ugovoru. No, na stranicama američkog ministarstva pravosuđa objavljen je ugovor između dviju strana prema kojem je hrvatska Vlada od kolovoza 2011. svakog prvog u mjesecu odvjetničkoj kući bila dužna uplatiti paušalni iznos od 60 tisuća dolara plus dodatne, u ugovoru nespecificirane troškove. Frank George Wisner, jedan od odvjetnika angažiran na obrani generala, kasnije je u intervjuu otkrio da su na obrani generala angažirani na inicijativu Miomira Žužula te da su tijekom procesa jako dobro surađivali s ministrom obrane Antom Kotromanovićem.
I Vlada SDP-a nastavila je surađivati s ovom američkom tvrtkom. U listopadu 2013. Vlada je angažirala ovu tvrtku za zastupanje u arbitražnom postupku protiv mađarske kompanije MOL oko upravljačkih prava nad Inom. Hrvatsku na arbitraži u Parizu zastupa odvjetnik Luka Mišetić, a mjesečni paušal iznosi 80 tisuća eura plus dodatni troškovi.
Maknut s crne liste
Osim Vlade, i Gotovina je nastavio suradnju s Patton Boggsom te ih je angažirao i nakon haaškog oslobađanja oko skidanja svog imena s popisa “posebno označenih osoba” američkog ministarstva financija. Riječ je o popisu fizičkih i pravnih osoba, pojedinaca i tvrtki ili organizacija, koje SAD smatra teroristima ili kriminalcima. Njima je u SAD-u zamrznuta imovina, a američki državljani ne smiju s njima trgovati. Odvjetnička tvrtka se na svojim stranicama 2014. godine pohvalila da je slučaj uspješno okončan te da Gotovina maknut s “crne liste” i da mu je odblokirana imovina.
Ova poveznica s Patton Boggsom važna je u slučaju Ante Kotromanovića. Naime, ne treba ni sumnjati da se i Gotovina angažirao kako bi njegov veliki prijatelj dobio posao u odvjetničkoj kući koja ga je uspješno zastupala.
Zasad je nepoznato kada su započeli prvi razgovori o Kotromanovićevu angažmanu u američkoj odvjetničkoj kući. No, usprkos odluci o napuštanju politike, na nagovor predsjednika stranke Zorana Milanovića ušao u još jednu političku bitku. Predvodio je listu SDP-a u 10. izbornoj jedinici na posljednjim parlamentarnim izborima te osvojio još jedan saborski mandat. Prvog dana izborne kampanje uzeo je godišnji odmor i otišao na teren u Dalmaciju, gdje se sučelio sa svojim ratnim drugom Damirom Krstičevićem. Iako je osvojila manje mandata od Krstičevićeve, “Kotromanovićeva lista” ostvarila je zadovoljavajući rezultat.
Nakon završene kampanje ministar je nestao iz javnosti. I dalje je bio na godišnjem, u Ministarstvo je rijetko dolazio, da bi se iznenada na velika vrata vratio na novinske naslovnice i u udarne termine vijesti. U njegovu stanu Milanović je pregovarao s Dragom Prgometom o koaliciji s Mostom. Igrom slučaja preko puta stana bile su parkirane televizijske kamere, a na prozorima nije bilo zavjesa. U tom slučaju Kotromanović je ipak samo kolateralna žrtva. Nekoliko dana kasnije premetnuo se u glavnog aktera afere “Lošinj”. U javnost su dospjele snimke kako se s obitelji, samo dan nakon sastanka Prgometa i Milanovića u njegovu stanu, ukrcava u privatni avion King Air, model 90, registarske oznake 9A-SET na zagrebačkom aerodromu Pleso koji potom odlazi za Lošinj. Avion je u vlasništvu tvrtke Zračno pristanište d.o.o. koja upravlja lošinjskim aerodromom. Najam ovog aviona stoji 14.250 kuna, odnosno 28.500 kuna u oba smjera. Kako je ministrova plaća 20.043 kune, postavlja se pitanje tko je platio angažiranje ovog aviona i je li ministar u sukobu interesa, odnosno je li mu let darovan. U dijelu javnosti cijeli angažman povezivao se ruskim vlasnicima hotelskog kompleksa Jadranka na Lošinju, koji su i suvlasnici aerodroma. Naime, Rusi su zainteresirani za kupnju bivše vojarne Kovčanje, gdje namjeravaju graditi marinu.
Čeka vizu da ode van
Kotromanović je i ranije u medijima optuživan da se na Lošinju sastajao s potencijalnim ruskim ulagačima kako bi dogovorio prodaju vojnog kompleksa. Neki su mediji iz toga zaključili da su ruski ulagači Kotromanoviću platili najam aviona. Odmah nakon povratka s Lošinja Kotromanović odlazi u privatni desetodnevni posjet u SAD kako bi dogovorio karijeru izvan politike. U međuvremenu netko ga prijavljuje Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa. Sam Kotromanović odbija javno odgovoriti tko je platio let privatnim avionom na Lošinj. Preko posrednika poručuje kako je to njegova privatna stvar i da o tome nema što objašnjavati. Povjerenstvu je poslao neku dokumentaciju, ali odluke još nema. Ali očito, to ga i previše ne zanima. On čeka svoju zelenu kartu kako bi odletio preko velike bare i barem na četiri godine nestao s ovih prostora.