Ukupni studijski i životni troškovi studenta u Hrvatskoj iznose 15.417 kuna po semestru, od čega studijski troškovi u prosjeku iznose 2693 kune, a prosječni životni troškovi studenta gotovo su pet puta viši.
Prema rezultatima međunarodnog istraživanja o kvaliteti studentskog života (Eurostudent) koje je provedeno u 30 zemalja europskog prostora visokog obrazovanja, u Hrvatskoj stipendije kao financijski oblik pomoći prima 23 posto studenata.
Najrasprostranjeniji izvor prihoda za studente u Hrvatskoj je obitelj. Prema Eurostudent istraživanju, čak 88 posto studenata financijski je ovisno o obitelji, posao kao jedan od izvora prihoda navodi nešto više od četvrtine studenata (27 posto), a najmanji udio, ispod četvrtine, kao izvor navodi stipendije. Stoga u preporukama iz posljednjeg ciklusa istraživanja stoji potreba za povećanjem broja stipendija u Hrvatskoj.
Osim što ih je nedovoljno, iznos im je relativno nizak. Prema podacima Instituta za razvoj obrazovanja, prosječan iznos stipendije u Hrvatskoj je 949 kuna na mjesec. Najviše stipendije, u prosjeku od 1375 kuna, dodjeljuju visoka učilišta, iza njih slijede ministarstva (908 kuna), a potom jedinice lokalne samouprave (765 kuna).
Državna pomoć
U populaciji studenata koji ne primaju stipendije, znatan dio njih navodi da su slabije financijske mogućnosti u obitelji dovele do odustajanja od daljnjeg studiranja.
U državnom proračunu za stipendije je osigurano oko 74 milijuna kuna. Ministarstvo znanosti i obrazovanja stipendira studente slabijeg socijalno-ekonomskog statusa (5400 stipendija godišnje), Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu stipendira specifične skupine studenata s otežanim pristupom studiju (400 stipendija godišnje), a u državnom proračunu se osiguravaju i sredstva za javna visoka učilišta za stipendiranje izvrsnih studenata (1000 stipendija godišnje). Ipak, broj zahtjeva za stipendiranje i dalje znatno premašuje broj odobrenih stipendija. Država se stoga okreće drugim izvorima financiranja stipendija, konkretno, prema najavi ministarstva, Europskom socijalnom fondu. Kao izvor financiranja, koriste ga brojne europske države, koje naglasak stavljaju na poticanje upisa u STEM područja (science, technology, engineering i mathematics).
Ključno područje
- STEM područje je osnova za gospodarstveni prosperitet bilo koje zemlje. Na tim je područjima izgrađena zapadna Europa, a mi ih moramo podupirati što više. Sada je vrijeme intenzivnog razvoja u STEM području, vrijeme gdje nas očekuju nove revolucije u znanosti i tehnologiji koje će promijeniti način funkcioniranja gospodarstva u svijetu, a tako i u Hrvatskoj. Ako se tome ne prilagodimo, Hrvatska će strahovito nazadovati, imat ćemo još veći egzodus mladih generacija. Jedini način na koji to možemo spriječiti jest da jačamo STEM područja. Zbog toga je povećanje broja stipendija u tom području iznimno važno - istaknuo je dr. sc. Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, ujedno član Uprave Zaklade Novo sutra sa sjedištem u Vukovaru.
Zaklada je neprofitna organizacija posebno posvećena skrbi o četiri područja - humanost, baština, startup i stipendije, a uskoro otvara prvi natječaj za dodjelu stipendija za studente iz Slavonije. Uz socio-ekonomski status, fokus zakladinih stipendija je na studijskim programima u području prirodnih i tehničkih znanosti - na matematici, fizici i kemiji, odnosno elektrotehnici, računarstvu, rudarstvu, nafti i geološkom inženjerstvu, strojarstvu i kemijskom inženjerstvu. Da bi ispunili uvjete, studenti trebaju imati prebivalište u Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj ili Virovitičko-podravskoj županiji. Ispune li kriterije natječaja, primat će stipendiju od 1500 kuna, koja za 550 kuna premašuje prosječan iznos stipendije u Hrvatskoj.
- Fokusirali smo se na pet slavonskih županija kako bismo našim studentima olakšali život u kojem god dijelu zemlje studirali. Cijenit ćemo izvrsnost, zbog čega stipendije dodjeljujemo studentima druge godine preddiplomskog studija, promatrajući njihov uspjeh iz prve godine. Cilj je Zaklade Novo sutra motivirati studente da nastave školovanje na višoj razini i ostanu u Hrvatskoj - kaže Davor Relatić iz Zaklade Novo sutra, čiji je plan studentima osigurati trajnu stipendiju dok god studiraju s prosjekom višim od 4.0 i bez gubitka godine.
Moguće i zaposlenje
- Zaklada ovom aktivnom mjerom želi zaustaviti iseljavanje iz Slavonije za koje znamo da se sada već mjeri u tisućama. U planu je mladim, visokoobrazovanim ljudima ponuditi mogućnost da nakon završetka studija potpomognutog našim stipendijama konkuriraju na radno mjesto unutar regionalne energetske kompanije ENNA, čiji je vlasnik Pavao Vujnovac ujedno osnivač Zaklade, odnosno bilo koje tvrtke unutar grupe koja u tom trenutku potražuje kadar - objašnjava Davor Relatić. Iako se stipendije, za početak njih 20, dodjeljuju studentima s prebivalištem u navedenih pet županija, dodatne bodove dobivat će studenti koji studiraju izvan tih županija, pod pretpostavkom da je njihov boravak u drugim područjima Hrvatske skuplji zbog troškova smještaja.
U kriterije za dodjelu stipendija ulazi uspješnost, bodovi za osvojene nagrade (dekanova ili rektorova nagrada) te socioekonomski kriteriji. Dodatne bodove studenti će ostvarivati ako nemaju roditelje ili im je roditelj samohran; ako su im roditelji nezaposleni ili imaju više uzdržavane djece.