Jesu li hrvatski učenici među najsretnijima na svijetu, kao što ih je ovih dana predstavila nova voditeljica Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu Jasminka Buljan Culej, pozivajući se na OECD-ovo međunarodno PISA istraživanje?
Kako doznajemo iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje, sljedeći tjedan u Hrvatskoj će biti objavljeno nacionalno izvješće “PISA 2015 - Prirodoslovne kompetencije za život”, a jedno od njegovih poglavlja odnosi se upravo na prvi put prikupljane podatke o blagostanju učenika pojedinih država, pa tako i hrvatskih 15-godišnjaka. Izvještaj će biti tiskan i distribuiran svim školama te obrazovnim agencijama, a međunarodno izvješće odnedavno je dostupno na stanicama OECD-a.
Samo dio izvještaja
Čini se da je upravo iz tog izvješća Buljan Culej izvukla podatak koji je parcijalan jer se ne odnosi na zadovoljstvo učenika školom - što se sugerira iz njezine izjave, nego životom, odnosno blagostanjem (well-being). Culej je očito imala potrebu predstaviti javnosti djelić izvještaja, ne bi li pokazala “dobre strane” hrvatskog školstva.
U tom dijelu PISA istraživanja blagostanje učenika izraženo je brojnim pokazateljima koji na njega utječu - od stupnja zadovoljstva životom (a ne školom), osjećaja pripadnosti školi, komunikacije s nastavnicima i roditeljima, korištenja slobodnog vremena, vršnjačkog nasilja, stupnja intenziteta korištenja interneta, bavljenja sportom pa do prehrambenih navika i još mnogo toga.
Kako stoji u sažetom izvještaju “PISA in Focus: Are students happy?”, 15-godišnjaci iz 47 zemalja sudionica u prosjeku su zadovoljni životom. Na ljestvici procjene kvalitete života od 0 do 10, oni su ocijenili svoje zadovoljstvo životom sa 7,3. U Hrvatskoj je prosječni stupanj zadovoljstva životom 7,9 posto, čime se Hrvatska stavlja na šesto mjesto ljestvice, iza Nizozemske (prve), Meksika, Dominikanske Republike, Finske i Kostarike (zgodno je znati da su učenici iz Meksika i Dominikanske Republike pri samom dnu ljestvice u primjeni znanja iz sva tri ispitivana PISA područja).
Zadovoljniji dječaci
Dok je na razini prosjeka OECD-a 34,1 posto učenika jako zadovoljno životom, u Hrvatskoj ih je jako zadovoljno 47,8 posto, a njih 7,3 posto iskazuje nezadovoljstvo životom.
U većini zemalja djevojčice su statistički znatno manje zadovoljne životom od dječaka, a slično je i u Hrvatskoj: prosječno zadovoljstvo na ljestvici od 0 do 10 za dječake iznosi 8,21, a za djevojčice 7,62.
Podaci dalje upućuju na to da se u Hrvatskoj 57,6 posto djevojčica i 35 posto dječaka osjeća vrlo tjeskobno pred školski ispit, čak i kad su za njega dobro pripremljeni. Tu smo svrstani nešto iznad OECD-ova prosjeka, gdje oko 64 posto djevojčica i 47 posto dječaka izjavljuje da se osjeća vrlo tjeskobno i uz dobru pripremu za test.
U PISA istraživanju vidljivo je i da većina učenika iz 67 zemalja sudionica ima osjećaj pripadnosti svojoj školi, iako je taj osjećaj oslabio između 2003. i 2015. Svaki peti učenik izjavljuje da je doživio od svojih nastavnika neki oblik nepravednog ponašanja, primjerice, prestroge disciplinske mjere, vrijeđanje i izrugivanje pred drugima, i to nekoliko puta na mjesec. Da ih nastavnici ismijavaju pred drugima, tvrdi 9 posto dječaka i 4,5 posto djevojčica u Hrvatskoj, da ih strože kažnjavaju nego druge izjavljuje 15,5 posto dječaka i 7,4 posto djevojčica. Dok u prosjeku 21,5 posto dječaka u svijetu tvrdi da ih nastavnici strogo ocjenjuju, u Hrvatskoj to navodi 23,6 posto dječaka, odnosno 17,5 posto djevojčica (prosjek OECD-a 14,2).
Više od 68 posto hrvatskih petnaestgodišnjaka želi najbolje ocjene iz svih predmeta. Djevojčice pokazuju nešto veću želju za izvrsnim ocjenama (70 posto) nego dječaci (68), a ujedno se vide ambicioznijima (75,5 posto) od dječaka (71 posto).
Što lošiji to sretniji
Iz izvješća je vidljivo i da u Hrvatskoj 15-godišnjaci slabijeg socioekonomskog statusa ne iskazuju znatno niže zadovoljstvo životom od učenika najvišeg statusa, za razliku od većine drugih zemalja OECD-a. Zanimljivo je i da su učenici u Hrvatskoj s najlošijim rezultatima na testovima u prosjeku zadovoljniji životom od učenika s najboljim rezultatima na ispitima. I tu se razlikujemo od ostalih, gdje su u prosjeku učenici koji postižu izvrsne rezultate samo neznatno zadovoljniji svojim životom nego učenici s prosječnim rezultatima.