Situacija nije sjajna i ne treba je skrivati: istraživanje na uzorku od 151 osnovne i srednje škole u Hrvatskoj pokazalo je da među njima nema nijedne digitalno napredne ni zrele škole.
Većina škola, njih 82 posto, spada u digitalne početnice, čime na skali klasičnog školskog ocjenjivanja od 1 (digitalno neosviještene škole) do 5 (digitalno zrele škole), dobiva ocjenu 2.
Otprilike svaka peta škola u Hrvatskoj može se smatrati srednje zrelom, odnosno digitalno osposobljenom, zbog čega u Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži CARNet zaključuju da našim školama predstoji dug put do najviše razine zrelosti.
Unatoč takvim pokazateljima prikupljenim prije godinu dana, svaka od 151 škole ušla je u pilot-projekt “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola” koje provodi CARNet, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te Fakultetom organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o najznačajnijem projektu u obrazovanju, kojeg kroz svoje fondove sufinancira Europska unija sa 85 posto ukupnog iznosa, vrijednog gotovo 307 milijuna kuna. Pilot-projekt počeo je 2015. i traje do 2018., nakon čega slijedi druga faza projekta, od 2019. do 2022. godine. Planirano je da tada projektom e-Škole bude obuhvaćeno 60 posto škola, no prema izjavi ministrice obrazovanja Blaženke Divjak cilj je povećati obuhvat na sve osnovne i srednje škole u Hrvatskoj.
Nužan iskorak
“Obuhvat od 100 posto svih osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj je nešto za što ću se osobno zalagati. Projekt “e-Škola” i digitalno zrelih škola dio je Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije jer iskoraka u smislu obrazovanja 21. stoljeća sigurno nema bez značajnog unaprjeđivanja digitalne zrelosti naših škola i opremanja naših nastavnika i učenika kompetencijama, koje nam osiguravaju da se u tom dijelu izjednačimo s ostatkom Europske unije”, ističe ministrica Divjak. Pilot-projekt u koji su se dobrovoljno uključile škole prije dvije godine ove jeseni ušao je u opipljivu fazu. Na početku nove školske godine učenike su dočekale nove učionice s računalnom opremom, nastava u kojoj se koriste računalima i tabletima, digitalni obrazovni sadržaji i niz scenarija modernog poučavanja za prirodoslovne predmete - biologiju, kemiju, fiziku te matematiku za 7. i 8. razrede osnovnih i 1. i 2. razrede srednjih škola. Svaka škola u pilot-projektu opremljena je dvjema različitim učionicama. U prvoj, prezentacijskoj, su PC računala, monitor s funkcijom dodira i zvučnici, a u drugoj, interaktivnoj, uz prezentacijsku opremu je i 30 tableta.
“Digitalna zrelost škola je koncept koji zbog sve veće važnosti tehnologije postaje sve zastupljeniji u modernom obrazovnom sustavu. U tom konceptu se primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u školama više ne oslanja samo na entuzijastične pojedince, nego se planira i provodi na razini škole kao organizacije - objašnjavaju u CARNet-u, čiji bi projekt bilo pogrešno promatrati samo kroz prizmu opremanja škola modernim tehnologijama. One su alat koji nastavnicima i učenicima pruža niz novih mogućnosti, nastavni proces stvara dinamičnijim i kreativnijim, samim time učenicima daleko zanimljivijim. Na koje sve načine je moguće iskoristiti novu tehnologiju koja je ušla u deset posto hrvatskih škola, provjerili su novinari Jutarnjeg lista, obilazeći u protekla dva tjedna škole u različitim krajevima Hrvatske.
E-škole u brojkama: Podijeljeno tisuće tableta za učenike i nastavnike:
1220 hibridnih računala za nastavnike STEM predmeta
5085 tableta za ostalo nastavno osoblje
901 laptop za ravnatelje, stručne suradnike i nastavno osoblje u područnim školama
115 stolnih računala za administrativno osoblje
5018 tableta za učenike u interaktivnim učionicama
Kako IKT u nastavi koristi osnovna škola u Vukovaru, a kako u Zagrebu, što o tome kažu učenici i nastavnici u malim seoskim školama, što u većim gradovima, povećava li im novi način poučavanja baziran na digitalnim sadržajima volju za odlazak u školu, doznali su naši novinari u izravnom razgovoru s brojnim učenicima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ravnateljima.
U školama redom potvrđuju: nije to samo oprema, to je drukčija organizacija nastave, novi sadržaji, zabavniji i djeci smisleniji. Iz dosadašnjeg iskustva iznose još jednu, iznimno bitnu tezu, a ta je da je znanje prikupljeno na ovaj način trajnije, da se učenike potiče na međusobnu suradnju kroz projektnu nastavu, a dobivaju i daleko veću slobodu. Primjerice, kolega Nikola Patković doznao je u vukovarskoj osnovnoj školi da četvrtašima postaju zanimljive lekcije o krvožilnom sustavu i srcu. O tome sada uče koristeći aplikacije pomoću kojih “šetaju” kroz krvne žile. “Ulaskom” u ljudsko tijelo mogu promatrati rad srca i ostalih organa. Nastava je tako usmjerena na aktivno učenje, a učenik istražuje, kreira i nadograđuje sadržaje, samim time sve što mu je nepoznato lakše procesuira.
Novi poziv
Nadalje, novinar Jutarnjeg lista Tomislav Mamić proveo je dan s učenicima i nastavnicima izolirane osnovne škole u Brestovcu Orehovičkom, malom zagorskom mjestu od oko 400 stanovnika. Ravnatelj škole Zdenko Kobeščak objašnjava - ova je škola primjer kakve želimo u Hrvatskoj. Zahvaljujući projektu e-Škole koji su počeli provoditi prije dvije godine ravnatelj tvrdi da se izmijenio mentalitet ne samo njihove škole, nego i mjesta.
Jedna od funkcija digitalno zrelih škola jest da su na visokom stupnju integriranosti IKT-a u život i rad škole. Digitalna zrelost ne odnosi se, dakle, samo na opremu, nego na pristup njezinu korištenju - od planiranja i upravljanja školom do nastavnih i poslovnih procesa. Za to je nužna komponenta usavršavanje nastavnika koji se, među ostalim, educiraju za korištenje opreme, ali i samostalan razvoj digitalnih obrazovanih sadržaja.
Za kraj kalendarske godine CARNet je najavio novi javni poziv školama za sudjelovanje u drugoj fazi projekta. Očekuje se da će broj zainteresiranih škola, kao i u slučaju pilot-projekta, bitno premašiti broj škola koje će biti uključene u provedbu velikog projekta “e-Škole”. Riječ je o 700 novih osnovnih i srednjih škola, odnosno 60 posto u Hrvatskoj. Ostvare li se planovi Ministarstva, taj će broj biti veći. Ravnatelj CARNeta Goran Kezunović otkriva da je za to potrebno dodatnih 40 milijuna eura.