Učionica u kojoj školarci pohađaju kemiju, biologiju i fiziku, uče o protonima i valencijama, pokušavaju shvatiti što je to točno fotosinteza ili pak zašto je sila - vektorska veličina, u većini škola nije najsretnije mjesto u školi. Jednostavno, previše je apstrakcije.
U zagrebačkoj Osnovnoj školi Izidor Kršnjavi koju pohađa 578 učenika u 24 odjeljenja i u kojoj se od 2015. provodi projekt e-Škole, situacija je u potpunosti drugačija.
Učenici naime “tridesetdevetku”, kako učenici zovu tu učionicu, naprosto obožavaju, a kada novinar namjernik zaviri u taj prostor na drugom katu škole, odmah shvati i zašto je tome tako.
Učionica je opremljena pametnom pločom, a svaki od učenika umjesto bilježnice i knjige drži tablet, dok su mu olovka - vlastiti prsti.
I stoga je vrlo očekivan odgovor osmaša Niki Fatović i Karla Laljeka kada ih pitam kakva im je kemija, fizika ili biologija.
Ovo dvoje učenika oduševljenje ovim predmetima opisuju vrlo plastično i vrlo vjerno prikazuju što je zapravo e-Škola.
- Jedno od predavanja je bilo da na svom tabletu koji smo dobili pregledamo pokus na YouTubeu i da po koracima opišemo tijek pokusa. Dakle, nema klasičnog prepisivanje i praznog gledanja u pojmove iz udžbenika - objašnjava Karlo.
Niki je pak primijetila da su učenici na satovima koji se izvode u tridesetdevetki mnogo mirniji, tiši, koncentriraniji, ali i aktivniji.
- Pomoću tableta, kao motivaciju za početak sata ili ponavljanje na kraju sata rješavamo kvizove koji su mnogo zabavniji od klasičnog ponavljanje gradiva. Tako dobijemo na vremenu. Isto tako, pomoću tableta svi se možemo javiti za odgovor koji postavi učitelj. Samo kliknemo i to je to, a profesor odmah vidi kako je tko odgovorio. A najbolje od svega je da sve te pokuse, kvizove, vlastite odgovore možemo provjeriti i ponoviti kada dođemo kući - objašnjava u dahu Niki.
Sve to sluša Ana Birkušić, profesorica biologije i kemije koja je oduševljena reakcijom učenika na nove tehnologije. Posebno ističe kako pomoću tehnologije učenicima vjerno može prikazati pojmove iz njezinih predmeta koji su im u početku apstraktni.
- Atomi, ioni, molekule i valencije su apstraktni, a to učenicima na primjereni način mora biti pokazano. Zato nam pomažu pametne ploče i laptopi na kojima listamo e-udžbenike ili sudjelujemo u različitim simulacijama. No da budem jasna, učenici i dalje na pokusima drže epruvetu u ruci, a tehnologija je samo nadogradnja - kaže profesorica Birkušić.
Tatjana Priselec, voditeljice projekta e-Škola u Izidora Kršnjavog, kaže kako škola na raspolaganju ima 17 prijenosnih računala, 10 hibridnih računala, 75 tableta za učenike i profesore te 2 pametne ploče za 2 STEM učionice, a s ponosnom ističe kako osim učenika veliki benefit od ovog projekta imaju i profesori jer su u protekle dvije godine bili na više od 20 edukacija vezanih za digitalno usavršavanje.
Ponosna je i ravnateljica škole Lidija Sosa Šimenc koja ističe kako su projektom Škola u bolnici, koji provode u Klaićevoj bolnici, prvi u državi uveli e-dnevnik za bolničke razredne odjele, čime se postigla puno brža i bolja suradnja s matičnim školama diljem zemlje. Naime, taj projekt omogućava djeci koja se nalaze na liječenju i kroz koji godišnje prođe oko 1500 učenika, interaktivno učenje uz podršku najnovijih tehnologija.
- Osim toga, projekt pomaže toj djeci premostiti svakodnevne prepreke i osjećaj isključenosti. Učenici koji zbog svog zdravstvenog stanja trebaju biti u izolaciji mogu pratiti nastavu koja se odvija u učionici Škole u bolnici zahvaljujući videovezi, a mogu se povezati i sa svojim matičnim školama. Prema našem iskustvu, kod učenika koji su hospitalizirani ovakav način rada budi veći interes - kaže ravnateljica.