INTERVJU

Ranko Ostojić: Ivo Josipović se s pravom obratio Stipi Mesiću

    AUTOR:
    • Gordan Malić

  • OBJAVLJENO:
  • 27.02.2010. u 14:12

Jadran Babić/CROPIX

Ranko Ostojić, predsjednik saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku. Postoji sumnja da su u proizvodnji difamirajućih dosjea o predsjedniku korišteni privatni arhivi tajnih službi

Na Odboru za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku raspravljali ste o angažmanu obavještajne zajednice u zaštiti predsjedničkog kandidata Ive Josipovića od različitih difamacija. Koji je vaš stav o tome?

- Prije nego što donesemo zaključke, moramo utvrditi sve činjenice. Zatražili smo izvanredno izvješće od ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost koje se bavi poslovima stručnog nadzora nad radom sigurnosno-obavještajnog sektora. Iz medija saznajemo da je akcija obavještajnog podzemlja bila usmjerena na nekoliko predsjedničkih kandidata i da je to raspravljeno na VONS-u. Informacija je da je zatraženo od obavještajnih službi da istraže moguću umiješanost njihovih aktivnih pripadnika u stvaranje tih dosjea. Ali i to da se ispita pozadina tih ‘dokumenata’. Svi predsjednički kandidati nesumnjivo su imali pravo zatražiti zaštitu od mogućeg podmetanja dijela obavještajnog aparata ili nekih paraobavještajnih skupina.

Kandidat je štićena osoba

Slažem se, ali građani se zbog takvih obično obraćaju Građanskom vijeću za nadzor tajnih službi. Ne mogu baš svi računati na podršku predsjedničkog ureda.

- To je istina, ali ovdje se ne radi o uobičajenoj situaciji. U tijeku su bili izbori za predsjednika države, i svi su kandidati imali status štićene osobe. Svaka organizirana aktivnost koja ide na stvaranje incidenata i kriza tijekom tog procesa od interesa je državne sigurnosti.

Zašto mislite da je bila riječ o nečem višem od standardne prljave kampanje?

- Ne mogu vam odgovoriti na to pitanje jer još uvijek ne znamo sve činjenice. Važno je reći da u tom trenutku predsjednički kandidati nisu samo obični građani nego i potencijalni predsjednici države. Ovi takozvani dosjei sadrže podatke koji su se mogli prikupiti javnim kanalima, ali i zloporabom sustava, odnosno arhiva tajnih službi koje su se ranije bavile upravo diskreditacijom političkih protivnika. Velik dio tih dosjea bio je baziran na podmetanjima i lažima, ali bilo je i nezakonitog zadiranja u privatnost. Važno je znati jesu li tajne službe dio te scene ili su se upravo angažirale na suzbijanju tih pojava. To ćemo saznati iz izvješća.



Podzemlje nije prošlost

Smatrate li da je sigurnosni problem postojanje “privatnih arhiva” tajnih službi?

- Ako netko posjeduje dio tog arhiva i koristi ga u privatne ili političke svrhe, to je svakako problem nacionalne sigurnosti. Ne treba isključiti ni komercijalizaciju takvih arhiva. Oni su još uvijek predmet trgovine, političke i stvarne. Oni imaju svoju cijenu na tržištu, iako ne više kao nekad. Njima se i dalje ucjenjuje i reketari, jer te skupine imaju i svoje ulaze u javnost. Sam sam bio izložen mobbingu obavještajnog podzemlja u kojem je sudjelovala i tajna služba prethodne vlade. U dosjeima koji uopće nisu bili ‘para’, stoji da sam strani špijun, da ‘nezakonito istražujem HDZ-ove račune u inozemstvu’, namještam festivale i kradem iz proračuna. Mislim da su ta vremena prošla, ali ne i obavještajno podzemlje.

Da zaključimo, jesu li sastavljači “predsjedničkih dosjea” prekršili neki zakon da bi ih se istraživalo?

- To se tek treba ustanoviti. Važno je reći da je zahtjev gospodina Josipovića bio legitiman, kao i njegovo obraćanje predsjedniku koji je nadležan, može pokrenuti neke procese i pri tome uživa povjerenje. Logično je da se obratio šefovima obavještajnog sektora u ovoj državi, pogotovo ako postoji sumnja da su eventualno dijelovi ili pojedinci iz takvih službi uključeni u ‘proizvodnju’ difamirajućih dosjea.

Barem više ne cure afere

Kakvu ulogu uopće ima Vijeće za građanski nadzor sigurnosnih službi ako kontrolira samo rad tajnih službi, ali ne i policije koja ima daleko veće nadležnosti u nadzoru nad građanima?

- Smatram to nedostatkom. Ako policija ima mogućnost zloporabe nadzora, kao i tajna služba, onda bi Vijeće za građanski nadzor sigurnosnih službi trebalo nadzirati i policiju. Nažalost, ono tu mogućnost sada nema.

Jeste li zadovoljni radom policije i tajnih službi?

- Postoje razlozi koji ulijevaju optimizam, ali ponavljam, mi još uvijek nemamo na raspolaganju sve činjenice. Vidljivo je da iz tajnih službi više ne cure afere kao nekad. To je bitan napredak. Iz izvješća koja stižu na stol našeg odbora vidljive su i njihove aktivnosti u suzbijanju organiziranog kriminala i korupcije. Dakako, još uvijek ne možemo reći da znamo sve o radu tajnih službi, jer nemamo kompletan nadzor. Zanimljivo je da puno više znamo o njima nego o radu policije koja bi našem odboru i Saboru trebala podnositi godišnja izvješća, ali ih ne podnosi. Zadnje je podnio ministar Rončević i dva tjedna nakon toga bio smijenjen. Uskoro očekujemo da će ipak MUP podnijeti izvješće Saboru.

Očekujem izvješće u ožujku

Znači li to da nešto skrivaju od vas?

- Ne mogu to reći, ali mogu ih javno pozvati da tu praksu, na koju ih obvezuje i zakon, moraju ispoštovati. Nadam da će to biti napravljeno u ožujku. Dio predmeta kojima se policija sada bavi apsolutno je od interesa državne sigurnosti. Smatram da je istraga o tome gdje su nestali deseci tisuća tona žitarica iz državnih rezervi prioritet državne sigurnosti, kao i to gdje su nestale stotine milijuna kuna iz jedine državne banke. Želim istaknuti da su to puno važnije teme od one tko su i što rade savjetnici predsjednika Republike.

Da ponovim, jeste li zadovoljni radom policije?

- Kao šef Odbora, kao političar i građanin želim da obrade i istrage budu provedene zakonski i završe pozitivnim pravosudnim epilogom. Na policiji je da otkriva i pronalazi počinitelje i ‘servira’ ih Državnom odvjetništvu, da bi ih ono moglo kazneno progoniti. Također, moramo se uvjeriti da u državi nema nedodirljivih, i da se ovi događaji ne vezuju samo uz frakcijske obračune među vladajućima, već da su plod sustavne borbe protiv korupcije. S obzirom na nedavnu prošlost, u to se stalno moramo iznova uvjeravati. Ne treba zaboraviti ni rad drugih državnih agencija u borbi protiv korupcije i kriminala.

Deseci agencija ne rade

Kojih?

- Pa, ima ih gotovo 80 koje su na različite načine ovlaštene da ukazuju na korupciju i kriminal, da krenemo samo od Carine, Porezne uprave i Ureda za sprječavanje pranja novca... Moram reći da je riječ o impozantnom dijelu državnog aparata, koji je i dalje neuvezan i nekoordiniran, a ljudi na čelu tih agencija ne snose nikakvu odgovornost za nerad ili neuspjeh. Mi cijelo vrijeme imamo fokus na manjem dijelu državnog aparata, a nitko ne govori o desecima državnih agencija u kojima sjede tisuće zaposlenih i primaju plaće, a da mi ne znamo zašto, a sve su one zapravo dio represivnog aparata.



Kerum je onakav kakav sam predvidio da će biti

Možete li komentirati rad splitskoga gradonačelnika Keruma, kojemu ste na lokalnim izborima bili glavni protukandidat?

- Nažalost, realizira se sve ono na što sam upozoravao tijekom kampanje. Sukob interesa, ekscesi, financijske afere... sad su svakodnevna pojava. On je dobio priliku da napokon poistovjeti osobne interese s javnima, odnosno gradskima, i to obilato koristi. Gradske urede naselio je rodbinom, prijateljima i poslovnim partnerima. Sjednice Gradskog vijeća bile bi komične da nisu tragične, jer dok Kerum vodi glavnu riječ, njegova je sestra šefica Gradskog vijeća koje bi ga trebalo nadzirati. Njega je izabrala većina splitskih građana na demokratski provedenim izborima. To je volja građana, a jesu li oni očekivali baš ovakvo ponašanje i hoće li ga podržavati, tek ćemo vidjeti.

Najnovije