Ona nekada uspješna manekenka s međunarodnom karijerom, on bivši osvajač olimpijskih medalja u tae kwon dou, usred ambicioznog zajedničkog višemilijunskog biznisa, realizirani i kao roditelji, zaključili su da je njihovoj priči došao kraj: nakon 16 godina životno-poslovnog partnerstva Sunčica Lalić (37) i Dragan Jurilj (42) odlaze svatko na svoju stranu.
Navodno, ostaju u dobrim odnosima. To će svakako biti u interesu njihova malodobnog sinčića Ariena (8), a nije nevažno ni radi poslovanja s modernim elektranama što ga posljednjih godina šire po Hrvatskoj. Dok i inače zakopčana Sunčica zasad šuti, glasine koje su krenule još tijekom ljeta potvrdio je Dragan ovih dana.
- U svakoj vezi ili braku dođe do zasićenja, ali kada uz to i životni interesi krenu u drugim smjerovima, onda to bude presudno za ovakvu odluku. Različiti životni interesi jedini su razlog razlaza naše izvanbračne zajednice, a ne braka. Naime, mi u braku nikada nismo bili. Valjda zbog naše duge veze i našeg sina svi poistovjećuju našu vezu s brakom - izjavio je za tportal.
Novi dom
Sin im je, kaže, odrastao dječak koji je odluku primio sasvim normalno, tim više što puno vremena provode zajedno pa razlaz ne osjeća previše, a i svaki svoj slobodni trenutak trudi se provoditi s njim. Nakon odluke o odvojenom životu Jurilj se preselio u svoj novi zagrebački dom, a poslovnu suradnju potrudili su se razdijeliti tako da ne ugroze ničiju egzistenciju: ni svoje obitelji ni ostalih poslovnih partnera.
Imovinu su jasno podijelili: Sunčica je preuzela projekt gradnje kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu u Babinoj Gredi vrijedan 50 milijuna eura, a Dragan će u budućnosti nastaviti investirati u gradnju prve i najveće hrvatske geotermalne elektrane u Velikoj Cigleni kod Bjelovara, “teške” 60 milijuna eura. Usput je demantirao da postoji netko novi u njihovim životima. Dodao je da želi napraviti kratku pauzu od ozbiljnih veza, ali s obzirom na to da mu život u paru daje sigurnost i važan mu je za prosperitet, ne vjeruje da će dugo biti sam.
Doživljavani kao jedan od “zlatnih parova” u domaćoj javnosti, često su punili novinske stupce. U proljeće 2014., oko tri u noći u zagrebačkoj Gundulićevoj ulici eksplodirao je, pa planuo njihov Audi A8 Quattro. Vatrogasci su uspjeli ugasiti požar, a policija je isključila mogućnost podmetanja. No takova materijalna šteta daleko je od šoka što ga je Dragan Jurilj doživio kada je pod nesretnim okolnostima tragično preminula njegova bivša dugogodišnja djevojka Ana Grepo. Krajem 2011. nju je mrtvu u kadi u rodnom Osijeku pronašla majka. Također poznata manekenka slovila je za jednu od ljepotica nesretnih u ljubavi, tipičnu predstavnicu deklaracije “prokletstva lijepih žena”.
Bečka klinika
Karijeru je počela kad je iz ratom okupirane Slavonije otišla u Zagreb, gdje je 90-ih osvojila lente prve pratilje Kraljice Hrvatske i Miss Sredozemlja. Modelingom se bavila i u Milanu, ali i dalje je živjela ovdje, točnije na zagrebačkom Jarunu, s Draganom koji je tada bio aktivni sportaš i vlasnik popularnog kafića. Veza im je potrajala šest godina, a s obzirom na to da su i oni bili poslovni suradnici, nakon prekida usuglasili su se da on zadrži koktel-bar, a ona butik.
Posljednjih godina života okrenula se vjeri, a šest mjeseci prije smrti uslijed otrovanja ugljičnim monoksidom zbog neispravnog dimnjaka vratila se u Osijek da bi pomagala bolesnoj majci. Tada već bivši dečko Dragan Jurilj na pogrebu ju je ispratio s velikim cvjetnim vijencem.
Dragan i Sunčica bili su česti gosti lifestyle, a ponekad i trač-rubrika. Tako je ona govorila kako su joj bile potrebne dvije godine da smršavi nakon rođenja sinčića, čije su matične stanice dali sačuvati nakon rođenju u bečkoj klinici Doebling.
Najbolje odjeveni
Osvajali su nagrade kao najbolje odjeveni par, a nju su paparazzi hvatali na fotkama bez gaćica kad sjedeći na javnim događanjima ne bi prekrižila noge.
No u rang pomaknutih svjetskih jetsettera dovela ih je mačka po imenu Princeza. Kad je njihova rasna ljubimica zbog bolesti jetre oboljela od anoreksije, Sunčica ju je liječila bioenergijom i akupunkturom te vodila na seanse reiki majstorima i psihoterapeutima, da bi joj nakon ozdravljenja i povratka izgubljenih kilograma osigurala i dadilju.
Naime, nakon zdravstvenih problema odlučili su je više ne ostavljati samu, pa je zbog Princeze njezina brižna vlasnica propuštala i ljetovanje s partnerom. Oboje su se pak jako uzrujali kad je maci 2007. navodno smrću zaprijetio tadašnji poslovni partner, umirovljeni general i bivši čelnik tvrtke RH Alan, Vladimir Zagorec.
Poslovi sa Zagorcem
Sumnje da su posve čisti njihovi poslovi s kupnjom skupih zemljišta i nekretnina na Jadranu preko njihove tvrtke Adriatic Coast Development, a u Zagorčevo ime, pojačavao je slučaj od prosinca prethodne godine u strogom centru Zagreba, kad je Jurilj bio metom fizičkog napada nepoznatih počinitelja.
Poslije svega, u ekskluzivnom intervjuu Nacionalu objasnili su poslovne pothvate, propali pokušaj nagodbe i razlaz s najavom sudskih tužbi Vladimiru Zagorcu, kvalificirajući ga kao bahatog čovjeka i homofoba koji je kritizirao njihovo druženje s osobama istospolne seksualne orijentacije te Draganov modni stil smatrajući da nosi preraskopčane košulje i preuske traperice, ali čašu im je prelilo kad je zaprijetio da će pucati u Princezu ukaže mu li se prilika.
Bio je naime uvrijeđen što je njihova mačka spomenuta u istom članku s njim, jer su se susreli na Hvaru u vrijeme kad je bila bolesna. On je, navodno, nakon toga doživio živčani slom, kao nikada prije kada je spominjan u rubrikama crne kronike, i u afektu za poniženje zaprijetio odmazdom. Šokirani par tada se od njega distancirao i odlučio definitivno zahladiti odnose.
Svoj sljedeći poslovni uzlet Sunčica Lalić doživjela je u jesen 2012., kada je kao direktorica tvrtke Uni Viridas na natječaju Hrvatskih šuma po ugovoru vrijednom 21,6 milijuna kuna kupila sveukupno 80.000 tona drvenih sječki. Riječ je o biomasi nastaloj preradom i usitnjavanjem drvnog materijala i šumskih ostataka.
Kako je objašnjeno u dokumentaciji, tvrtka je sječke kupila za jednogodišnju potrebu termoelektrane snage 9,7 megavata u Babinoj Gredi uz autocestu Zagreb - Lipovac nedaleko od Županje.
Suinvestitor joj je belgijsko-turski konzorcij Unit Investment, a plan je bio da u punom pogonu proizvodi trećinu struje potrebne Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Lokalni vlastodršci, zadovoljni najavom zapošljavanja oko 200 radnika i samim poslom, izjavili su da je sječka kao njihovo “rudno blago” prije odlazila u izvoz ili propadala te su pozdravili dodatni ulog od 20-ak milijuna eura u staklenike za proizvodnju povrća i sušaru na površini od 15 hektara tik uz elektranu.
Investitori su naime zbog ostvarenja državnih poticaja za proizvodnju električne energije obvezni polovicu toplinske energije utrošiti na području gdje nastaje. Ukupna vrijednost te greenfield investicije, uključujući i građevinske radove, veća je od 50 milijuna eura, a u njezinoj gradnji značajnu su ulogu imale hrvatske tvrtke: Đuro Đaković iz Slavonskog Broda sagradio je veliki kotao i obavio radove na unutrašnjoj konstrukciji, Elektro-čelik iz Bjelovara izveo je radove na električnim instalacijama, Sokol iz Vinkovaca građevinske radove, a Melaing iz Siska napravio je metalne konstrukcije tijekom dvije godine.
Dotle Dragan Jurilj sa svojom tvrtkom GEOEN i turskim partnerom MB Holdingom priprema gradnju prve domaće geotermalne elektrane koja će proizvoditi električnu energiju na bazi vrele vode iz obnovljivih geotermalnih izvora. Početak radova na pilot-projektu od zasad tri predviđene u Velikoj Cigleni kod Bjelovara svečano je obilježen proljetos, otvaranjem gradilišta na remontu bušotina.
Nakon prve faze, u vrijednosti od oko 30 milijuna kuna, provest će se dodatna ispitivanja što će, tvrde, pokazati potencijal ležišta lokacije. Projekt uporabe geotermalne energije u Velikoj Cigleni dobio je podršku Vlade RH jer je definiran kao pilot energetske transformacije iz spomenute toplinske u električnu energiju.
Energetski razvoj
Slaže se to sa strategijom energetskog razvoja naše države koja je preuzela obvezu povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj bilanci do 2030. godine, po kojoj od ukupno proizvedene energije 20 posto mora biti od samoobnovljivih izvora.
U zaključku stoji kako se ovakvom korištenju energije, ekološki čiste i obnovljive, hidropotencijalu, geotermalnim vodama, vjetroelektranama i energijama iz biokompostana Hrvatska valja okrenuti u budućnosti. A u kakvom ćemo kontekstu ubuduće slušati odvojene priče Sunčice Lalić i Dragana Jurilja, tek treba vidjeti.