ANALIZA

Ekstremisti, pa i oni unutar HDZ-a, mogli bi se ohrabriti nakon uspjeha desnih ekstremista u Njemačkoj

Anti-immigration party Alternative fuer Deutschland (AfD) top candidate for the upcoming general election Alice Weidel looks on during an interview with Reuters in Berlin, Germany July 20, 2017. REUTERS/Joachim Herrmann - RC15A7860AE0
Joachim Herrmann / REUTERS

Alice Weidel, jedna od čelnica AfD-a

Za profesora na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Nenada Zakošeka najveće iznenađenje njemačkih parlamentarnih izbora je drastičan pad broja glasova za dvije najveće stranke CDU-CSU i SPD.

“SPD je s 20 posto osvojenih glasova ostvario najlošiji rezultat od Drugoga svjetskog rata, a taj dramatičan pad očiti je izraz krize u toj stranci. Iznenađenje je bila i jasna poruka čelnika SPD-a Martina Schulza da ta stranka odlazi u opoziciju. Tim je potezom drastično smanjio opcije za formiranje nove vlade”, tvrdi Zakošek.

Povratak liberala

Ni kršćanski demokrati, prema Zakošekovu mišljenju, nemaju razloga za zadovoljstvo - iako su osvojili najviše glasova, to im je drugi najlošiji rezultat nakon Drugoga svjetskog rata. Prof. Zakošek ističe da je jedini veliki pobjednik, uz liberale koji su se vratili u parlament, ekstremno desna Alternativa za Njemačku (AfD) koja je osvojila oko šest milijuna glasova. “To je trostruko više nego 2013. kad su osvojili dva milijuna glasova. To je djelovalo šokantno”, ističe Zakošek i podsjeća: “Njemačka je u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata imala razne desne stranke. Sve dosad one su egzistirale na margini. No, sad su osvojili gotovo 100 mjesta u saveznom parlamentu.

Iako su ostale stranke izrazile namjeru da izoliraju AfD, da oko njega naprave ‘sanitarni kordon’, ta će stranka ući u neke parlamentarne odbore i strukture, sudjelovati u debatama i parlamentarnom životu. Činjenica da je AfD na ovim izborima dobio pozornicu za svoje stavove sigurno će utjecati na politički diskurs u Njemačkoj. Možemo očekivati da će u javnom govoru biti raznih kršenja tabua. Premda će biti politički izoliran, sasvim je sigurno da će AfD posredno utjecati na imigracijsku politiku, i to tako što će dovesti do određenog pomaka udesno i zaoštravanja i politike same EU”.

Kad je riječ o učincima koje bi ovi izbori mogli imati na hrvatsku politiku, profesor Zakošek tvrdi kako postoji nekoliko dimenzija da dođe do interakcije ne samo na stranačku scenu u Hrvatskoj, nego i na politiku općenito. “Važna je europska dimenzija. Mislim da će nova njemačka vlada biti opreznija u prihvaćanju reformi EU koje se očekuju nakon Macronove pobjede u Francuskoj i da će ih kočiti. Hrvatskoj bi novi iskoraci u pogledu instrumenata i politika EU bili poželjni, pogotovo zbog ulaska u schengensku zonu.”

Konsekvencije

Postoje, ističe Zakošek, još dvije konsekvencije na političku dinamiku u Hrvatskoj. “Iako tema imigranata, koja je AfD-u osigurala ulazak u parlament, nije u fokusu hrvatskih debata, očekujem da će se ekstremne političke opcije u Hrvatskoj, i to ne samo one u zasebnim strankama nego i one unutar HDZ-a, osjetiti ohrabrene izbornim uspjehom AfD-a i pomakom njemačke politike udesno. Međutim, pouka za one snage u Hrvatskoj koje se protive ekstremno desnim opcijama: ovo je prilika da promatraju kako će se liberalno-demokratske snage u Njemačkoj postaviti prema AfD-u.

Prilično sam siguran da ulaskom AfD-a u njemački parlament neće doći do povijesnog revizionizma i promjene odnosa prema temeljnim vrijednostima. Angela Merkel je u izbornoj noći izjavila da namjerava vratiti dio birača, ali to će biti na platformi očuvanja temeljnih liberalno-demokratskih vrijednosti. Dakle, to je za demokratske snage u Hrvatskoj dobra prilika da vide i shvate kako se formira demokratski model s jasnim pravilima, bez obzira na to što će AfD u javnom govoru kršiti ta pravila”, zaključuje Nenad Zakošek.

ELIPSO

Izdvajamo