NAPADI KISELINOM

EPIDEMIJA BRUTALNIH NAPADA U VELIKOJ BRITANIJI 'Čim je prva kap pala na moje lice, osjetio sam da se koža topi. Odmah sam znao o čemu se radi...'

REUTERS

 

Noćna mora Andreasa Christopherosa počela je u prosincu 2014. kada je netko pokucao na vrata njegova doma u gradiću na britanskom jugozapadu. Christopheros, otac tada jednogodišnjeg dječačića, mislio je da zvoni susjed ili dostavljač poklona. Kada je otvorio vrata, pred sobom je ugledao neznanca. “Ovo je za tebe, kompa”, rekao je muškarac i lice mu zalio tekućinom. “Osjetio sam da mi se majica raspala od vrha do dna, tkanina se skvrčila i nestala. Bol je bila neizdrživa. Znao sam da je kiselina”, ispričao je poslije Christopheros.

Od dana koji mu je promijenio život do  danas 32-godišnji Britanac imao više od deset estetskih operacija, ali nijedna mu neće vratiti vid. Tek poslije je Christopheros saznao da je žrtva zamjene identiteta. Napadač David Phillips prešao je 500 kilometara kako bi se osvetio muškarcu koji je napao njemu blisku žensku osobu. No, zamijenio je adrese.

Broj žrtava napada kiselinom, poput Andreasa Christopherosa, u dramatičnom je porastu u Velikoj Britaniji. Napadi kiselinom u toj su zemlji postali tako učestali da je prošli tjedan o epidemiji progovorila britanska ministrica unutarnjih poslova Amber Rudd. Građanima je priznala da je broj napada zabrinjavajuće porastao u posljednjih nekoliko godina, u prvom redu u Londonu, dodajući da vlada donosi nove mjere kako bi stali na kraj novoj pošasti.

Izravni povod za njezino obraćanje bio je šokantan višestruki napad kiselinom u Londonu. Javnost su zgrozila dvojica napadača koji su u londonskim četvrtima Hackney i Islington divljali punih 90 minuta tijekom kojih su pet vozača dostave napali nagrizajućom supstancom koja se može bez ikakvih problema nabaviti u bilo kojoj trgovini kućanskih potrepština. Prava su meta, vjeruje se, bila vozila dostavljača, a zbog napada je naposljetku priveden 16-godišnjak koji je negirao sve optužbe.

Nedugo nakon napada na dostavljače dogodili su se novi slučajevi u četvrti Bethnal Green te ispred poznate robne kuće Harrods u Knightsbridgeu gdje su počinitelji bili mladići na skuteru. Vozači dostave zabrinuti za vlastitu sigurnost organizirali su prosvjed pred britanskim parlamentom, upozoravajući na opasnost profesije. Počeli su odbijati vožnje na određene lokacije, objavila je kompanija Deliveroo.

Andreasa Christopheros prije napada (lijevo)

REUTERS

Andreasa Christopheros poslije napada

 

 

 

Ta tvrtka, čiji vozači poput Ubera privatnim vozilima dostavljaju hranu, izvijestila je kako je 70 dostavljača odbilo posao na području Londona.Sedam je osoba raspoređeno na druge lokacije na vlastiti zahtjev.

Ministrica unutarnjih poslova Rudd objavila je kako će počinitelji okrutnih napada “osjetiti svu snagu zakona”. No, koje točno promjene u sustavu kažnjavanja ili sprečavanja zločina vlada razmatra, još nije jasno.

Međutim, jasno je da London ima problem. Velika Britanija popela se na svjetski vrh kada je riječ o napadima kiselinom, izrazito okrutnim oružjem koje doživotno mijenja život žrtve. Epicentar je u britanskoj prijestolnici Londonu u kojem je broj napada kiselinom s 261, koliko ih je zabilježeno 2015., skočio na 454 prošle godine. U prva četiri mjeseca 2017. bilo je oko stotinu napada kiselinom.

 

Sretan što je živ

Mediji objavljuju priče novih žrtava. Adele Bellis (24) napao je muškarac po nalogu Adelina bivšeg dečka koji joj se želio osvetiti jer ga je ostavila. Mladoj djevojci kiselina je otopila uho. U lipnju ove godine dvije su sestrične u 9 sati ujutro sjedile u automobilu sa spuštenim prozorima u prometnoj gužvi. Jedna od njih je slavila 21. rođendan. Polivene su kiselinom i unakažene. Na udaru su često oči. To kaže i Christopheros. “Najgore mi je to što sam ostao bez očnih kapaka. Ne mogu pobjeći od svjetla, ne mogu zatvoriti oči”, svjedoči žrtva zamjene identiteta kojemu je spavanje ravno mučenju. No, on se može smatrati sretnikom jer je uopće ostao živ. Kada su ga dovele u bolnicu, njegova majka i supruga čule su da možda neće doživjeti jutro. Tjednima je bio na rubu smrti zbog opasnosti od infekcije.

Samiru Hussainu život je iz istog razloga krenuo u drugom smjeru 2015. godine, koji trenutak nakon što je s prijateljem izašao iz kina u Brightonu. Skupina muškaraca, koje nije poznavao, počela je gnjaviti Hussaina i njegova prijatelja još tijekom filmske projekcije, a potom su isprovocirali svađu ispred Hussainova automobila. Jedan od nasilnika je držao, tako se barem činilo Hussainu, bocu vode omotanu džemperom. A onda ga je zalio tekućinom iz nje i rekao: “Gledao si gangsterski film, a sad gledaj pravog gangstera”. “Kada je sadržaj boce dotaknuo moje lice, u djeliću sekunde pomislio sam da je ta kap mnogo teža od kapi vode”, ispričao je 29-godišnjak. “Tekućina se zalijepila za moju kožu... Osjetio sam da mi se koža guli.” Bilo bi podcjenjivanje reći da mu se život prevrnuo naglavačke. No, Hussainov napadač Michael McPherson (27) dobio je samo osam godina zatvora. Hussain to smatra velikom nepravdom.

Iako se napadi kiselinom u svijetu uglavnom pripisuju nasilju nad ženama i smatraju se “azijskim običajem”, baš kao u slučaju Hussaina britanske žrtve češće su muškarci. Napad koji unakazi žrtvu sve se češće koristi za pljačku ili teror koji vrše članovi uličnih bandi.

Jaf Shah, šef međunarodne Udruge preživjelih žrtava, ističe kako su u Britaniji prvi takvi slučajevi zabilježeni još prije 200 godina. Danas su dvije trećine žrtava muškarci. Gledajući globalno, velika većina žrtava su žene. “U svijetu su najčešći počinitelji napada mladi muškarci, a žrtve mlade žene. Uglavnom je riječ o djevojkama koje su odbile seksualne ponude napadača, njihove ponude za brak ili je napad povezan s mirazom”, kaže Shah. U Britaniji su napadi nasumični, a počinitelji često tinejdžeri.

 

Mladi kriminalci

S tim se slaže i Metropolitanska policija. Londonski detektivi primijetili su veze između članova bandi i napada kiselinom. Kada je riječ o prijevoznom sredstvu koje napadači koriste, i tu se primjećuje trend. Mnogi napadači vozili su se na motorima, ponekad u paru. Iako je nož i dalje najčešće sredstvo napada u Britaniji, a policija upozorava kako su ponovno u porastu nakon što se činilo da je epidemija stavljena pod kontrolu, moguće je da su postrožena pravila o kupnji i nošenju noževa kumovala porastu “popularnosti” kiseline. Zbog opće panike neki su britanski sudovi počeli tražiti od posjetitelja da otpiju gutljaj iz boce s vodom kako bi dokazali da u boci nije kiselina. Gina Miller, žena koja je nedavno osporila pokretanje članka 50. i izlazak Velike Britanije iz EU, objavila je kako mjesecima dobiva prijetnje napadom kiselinom te da se zbog napada koji su se dogodili drugdje u Britaniji boji izići iz kuće.

Razlozi za korištenje kiseline za napade isti su kao i u viktorijansko doba, objašnjava Shah. “Kiselinu je lako nabaviti, nema načina da se uđe u trag plaćanju ako se koristi gotovina, a kaznu zbog nošenja kiseline teško je očekivati”, objasnio je. Policijske brojke pokazuju da je istočni London epicentar nove, okrutne “mode”, barem kad je riječ o mladim kriminalcima. Najveći broj napada u protekle tri godine dogodio se u istočnim četvrtima Newham, Barking, Dagenham, Tower Hamlets i Hackney. “Stalno slušamo o mopedima koji prilaze građanima, a onda netko baci kiselinu i pokuša ukrasti automobil ili mobitel”, kaže Abdul Shohid, vlasnik željezarije u istočnom Londonu. Neki trgovci poput njega već su u strahu počeli stvari uzimati u svoje ruke. Britanski mediji objavili su da su neki trgovci zbog napada počeli odbijati prodaju proizvoda za čišćenje koji sadrže sumpornu kiselinu i amonijak ako je kupac mlađi od 21 godine. Njihovoj inicijativi pridružilo se i lokalno vijeće Hackneyja koje je pokrenulo kampanju u kojoj se trgovce potiče da ne prodaju sredstava sa sumpornom kiselinom. Osobe koje žele kupiti proizvod s izrazito velikim postotkom kiseline, odsad trebaju dati svoje podatke, odnosno pokazati osobnu ispravu.

Britanski trgovci raspravljaju i o potrebi uvođenja dozvola za kupnju kiseline. Raspravi su se priključili i britanski liječnici koji su iznijeli savjete za slučaj napada. Naime, jako važnu ulogu igraju očevici napada koji mogu uvelike pomoći da se žrtvama ublaže posljedice. Liječnici su upozorili Britance da treba odmah ukloniti odjeću s unesrećenog i potom golu kožu isprati što većom količinom vode kako bi se smanjila mogućnost ožiljaka i potreba za estetskim operacijama. “Nužno je informirati građane o najnovijoj prijetnji na našim ulicama”, napisali su liječnici te dodali: “Dok su prijašnji napadi u većini slučajeva bili povezani s pljačkama, čini se da se sada korozivne supstance koriste kao zamjena za noževe”. Liječnici su se priključili pozivima za donošenje zakona kojim bi ilegalno postalo nošenje korozivnih supstanci. Oglasio se i londonski gradonačelnik Sadiq Khan koji je zatražio strože kazne za napadače i veću podršku za napadnute. “Napadi kiselinom su okrutni i strašni. Doživotno unakaženje ima destruktivne posljedice za nevine žrtve”, istaknuo je Khan.

 

Nema regulacije

Kada je riječ o regulaciji nošenja korozivnih supstanci, trenutačno u Velikoj Britaniji nema pravnih ograničenja na količinu ili jačinu proizvoda s kiselinom, no vlada razmatra promjenu zakona. Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je kako planira donijeti nove smjernice za tužitelje u pogledu klasifikacije korozivnih sredstava kao opasnog oružja, a navelo je i da namjerava revidirati smjernice za kažnjavanje. “Shvaćam na što misle žrtve kada kažu da bi i napadači trebali dobiti doživotnu kaznu”, objasnila je ministrica Rudd za Sky News. Naime, osim što su žrtve najgorih napada najčešće doživotno unakažene, često im stradaju oči.

 

Premale kazne

Bangladeš je bio jedna od zemalja s najvećim brojem napada kiselinom. Nakon vrhunca napada 2002. zabranjena je prodaja kiseline i uvedeno strogo kažnjavanje napadača, a stopa počinjenja zločina padala je za 15 do 20 posto idućih godina. Indija i Kambodža donijele su zakone za borbu protiv napada kiselinom, ali nisu ograničile dostupnost kiseline.

Andreas Christopheros, kojemu je 90 posto lica spaljeno, ne dvoji oko toga koji bi način bio najbolji za suzbijanje novih napada. “Vjerujem da Velika Britanija ima posve pogrešnu strategiju. Posljedice napada su doživotne i čvrsto vjerujem da svatko tko počini napad, čak i u slučaju da kiselina nije dosegnula žrtvu, treba dobiti doživotnu kaznu, minimalno 20 godina”, rekao je Christopheros. Njegov napadač David Phillips osuđen je na doživotnu kaznu, no nakon žalbe ta je kazna smanjena na 16 godina. Iz zatvora će moći izići na uvjetnu slobodu nakon osam, a možda i pet godina.

Muškarac koji je polio kiselinom Samira Hussaina, 29-godišnji Michael McPherson, dobio je osam godina zatvora. “Ja sam dobio doživotnu kaznu. To bi trebao i on”, smatra Hussain.

Prošli je tjedan Ured britanskog kraljevskog tužitelja izdao privremene smjernice u kojima prvi put izričito spominje kiselinu ili korozivna sredstva. Britanske tužitelje podsjeća se da se teški tjelesni napad s predumišljajem te korištenje tekućine kako bi se spalila, unakazila, izobličila ili učinila invalidnom druga osoba mogu kažnjavati doživotnim zatvorom. Posjedovanje ili prijetnja oružjem poput kiseline kažnjava se s maksimalno četiri godine zatvora. Ured je istaknuo kako je u tijeku šira revizija pravila za podizanje optužnice u slučaju napada kiselinom. Osobe koje se zateknu s kiselinom mogu, dakle, očekivati optužbu baš kao i u slučaju nošenja noža. “Svjesni smo povećanja broja slučajeva u napadima kiselinom i želimo osigurati da sudovi imaju odgovarajuću moć za kažnjavanje takvih zločina. Ne možete očekivati da možete hodati uokolo s kiselinom bez ikakva objašnjenja. Javnost je pokazala da želi da Ured tužitelja dobije ovlasti za sudski progon napadača”, izjavila je Alison Saunders iz Ureda tužitelja.

ELIPSO

Izdvajamo