MACRONOVA VIZIJA

EU u dvije brzine s proračunom eurozone i vlastitom vojskom

French President Emmanuel Macron reacts after he delivered a speech to set out plans for reforming the European Union at the Sorbonne in Paris, France, September 26, 2017. REUTERS/Ludovic Marin/Pool
REUTERS

 

"Jedini put koji osigurava našu budućnost obnova je Europe koja je suverena, ujedinjena i demokratska."

Te su riječi, iz govora koji je francuski predsjednik Emmanuel Macron održao na Sorbonnei, snažno odjeknule Europom. Jer, taj se govor pretvorio u više od uobičajenog političkog nastupa, najmlađi je francuski predsjednik iznio sveobuhvatnu viziju budućnosti Europske unije koja bi se trebala početi graditi odmah, ne obazirući se na proces Brexita. Upravo obrnuto, on vidi Veliku Britaniju dijelom tog plana u mjeri u kojoj to bude dogovoreno.

Time je na svoj način djelomično dezavuirao Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije, koji je prije dva tjedna (13. rujna) održao redoviti Govor s stanju Unije. I potvrdio da njegova mladost znači i mnogo ideja, veliku ambiciju i želju da bude kreator buduće EU o kojem će se pričati ne možda kao o Schumanu, ali svakako kao o Delorsu, De Gaulleu ili Mitterrandu. Pa i više.

Poruka je stigla u sve glavne gradove, a posebno je bila namijenjena Berlinu gdje će se s dosta muke formirati nova vlada. U tome Macron vidi svoju priliku: bio sam prvi, iznio ideje, a ako ih Njemačka počne kočiti, to će mi samo ići u prilog.

 

1. Macron: EU treba uključivati integriraniju eurozonu sa svojim proračunom kojim upravlja ministar financija koji je odgovoran Parlamentu eurozone. Komisija bi se smanjila na samo 15 članova (sada 28), a polovica zastupnika Europskog parlamenta birala bi se na transnacionalnim listama već na izborima 2019. godine.

- Jasna podjela EU na dvije skupine: 19 članica eurozone i devet ostalih. Juncker je u svom govoru tu podjelu pokušao ublažiti, ali Macron je bešćutan: euro je temelj dublje integracije uz potrebne reforme. Prijedlog će naići na velike otpore devet isključenih zemalja, među kojima je i Hrvatska. To je pokušao ublažiti sljedećim prijedlogom.

 

2. Macron: Uspostaviti skupinu za obnovu Europe koja bi uključivala zemlje koje su spremne ići naprijed. Smjernice bi trebale biti izrađene do ljeta iduće godine.

- Može se zaključiti da su vrata otvorena svakoj od članica koja je spremna na brže korake prema jačoj integraciji i snažnijim međusobnim vezama i ovisnosti. Rok za izradu smjernica je kratak i teško je očekivati da bi one mogle biti gotove na vrijeme. Osim ako taj posao u potpunosti ne preuzmu Pariz i Berlin i zatim ga oktroiraju. To bi izazvalo duboko nezadovoljstvo.

3.   Macron: Zajednički obrambeni proračun sa zajedničkom doktrinom i zajedničkim intervencionističkim snagama do 2020. godine. Također i Europska obavještajna agencija i tužitelj za borbu protiv terorizma.

- Apsolutno najradikalniji prijedlog od svih. Dosad se pričalo o zajedničkoj nabavi obrambene opreme i naoružanja, usklađivanju standarda. Macron traži i doktrinu te intervencionističke snage koje bi, pretpostavlja se, mogle djelovati u kriznim žarištima kao što su trenutačno Libija, Nigerija, Sirija i Irak. Uz sve to ide i jedinstvena vanjska politika koja bi morala reagirati brzo jer krize ne podnose čekanje sastanka Vijeća ministara. Može se očekivati velik broj pitanja Poljske i baltičkih zemalja te Hrvatske o tome u kojoj je mjeri taj prijedlog kompatibilan i komplementaran s ulogom koju ima NATO.

 

4. Macron: Zajednička agencija koja bi se bavila zahtjevima za azil te centralizirana međupovezana baza podataka i biometričkih identifikacija. Zajednička politika obučavanja i integracije migranata.

- Ideja koju treba prihvatiti sada i odmah. Njome se izbjegavaju problemi koji su postojali oko razmještanja imigranata u članice Višegradske skupine, a ujednačavanjem standarda i priznavanjem da Dublinski sporazum više ne postoji moguće je vratiti se solidarnosti na tom planu.

 

5. Macron: Nova EU agencija za inovacije kako bi se ulagalo u nova područja istraživanja kao što je umjetna inteligencija. Posebna bi se pozornost poklanjala razvoju električnih vozila.

- Neupitna odluka koju će svi rado prihvatiti, samo što će je jednako tako svi željeti imati na svom teritoriju. Dakle, tučnjava.

 

6. Macron: Europski tužitelj za trgovinu koji bi trebao osigurati da se svi sudionici tržišnog natjecanja pridržavaju pravila EU. Kažnjavanje prekršitelja trebalo bi biti bez ikakvih odgoda.

- To bi bio važan korak, između ostalog i u borbi protiv internetskih divova koji se uspješno izvlače od plaćanja poreza. Posebno je interesantna ideja kažnjavanja kao u prometu - odmah nakon počinjenja - te izbjegavanja dugih i skupih suđenja. Više novca u zajedničkom proračunu.

 

7. Macron: Društvena i fiskalna konvergencija između članica postavljanjem kriterija kojih se države moraju pridržavati jer u suprotnom gube pristup fondovima EU.

- Izuzetno sporna točka, posebno u trenutku kad jačaju protekcionistički i nacionalistički vjetrovi. Odmah se može reći da će se tome snažno usprotiviti Poljska i Mađarska jer će se one i naći na udaru, dok se u ovim okolnostima uspješno izvlače.

 

8. Macron: Treba uspostaviti stvarno europsko tržište energije.

- U ovom trenutku postoji otvoreno nadmetanje strana koje žele sačuvati i povećati nabavu energije iz Rusije te onih koji su skloni okrenuti se SAD-u i drugim izvorima. Ovi potonji tvrde da su u skladu sa zahtjevom za diverzifikaciju. Iako je energetska unija jedan od rezultata rada predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, na tom području još vladaju snažni suvereni interesi. Tvrd orah, jako težak zadatak.

 

9. Macron: Promisliti zajedničku poljoprivrednu politiku kako bi se EU zaštitila od promjena na svjetskim tržištima te omogućila više fleksibilnosti za prilagodbu regija.

- Ta je politika ispunila svoj cilj, nahranila je Europu. U mnogim je svojim aspektima zastarjela, teško prilagodljiva, ograničena kvotama. No, najčešće je glavni problem u reformi bila upravo Francuska. Ako Macron krene od sebe, možda ga i ostali poslušaju.

 

10. Macron: Očuvati europsko kulturno naslijeđe te uspostaviti europski obrazovni sustav kroz 20 europskih sveučilišta po zemljama članicama.

- Projekt Erasmus već postoji, treba ga ojačati i stvarati multilingvalne osobe koje se bilo gdje u Europi osjećaju kao kod kuće. Prijetnja stiže opet od nacionalističkih vlada koje tvrde da čuvaju "kršćansku i nacionalnu tradiciju" dok je zapadne članice rastaču.

 

Zaključak

Na žalost, već je iz navedenih komentara na temeljne prijedloge francuskog predsjednika razvidno da će se njegov hrabar i ambiciozan plan nasukati na hridi suverenističkih partikularnih interesa. Realnost je drukčija pa čak i ako Angela Merkel uspije obuzdati Bavarce i liberale, tu su Poljaci, pa Talijani koji će na izbore - kad, ne znamo. Španjolska se tuče oko Katalonije, Grčka nakon dugo vremena samostalno počinje hvatati zrak, a Skandinavci su oduvijek svijet za sebe.

Za cijelu bi Europu (ne samo EU), a i za svijet, barem kompromisno ispunjavanje ovih prijedloga u doba Trumpa, Putina, Erdoğana i Xija donijelo nova jamstva da demokracija, ukidanje granica, slobodna trgovina, globalizacija, multikulturalnost i obrazovanje donose blagostanje i dobrobit. Svima.

Ako, pak, plan ne uspije sa svih 19 članica eurozone, tada se valja nadati da će čvrsta jezgra, zemlje osnivačice, uspjeti doći do nekog zajedničkog nazivnika te izgraditi sustav koji će za sobom povući druge iz eurozone, a onda i ostale - koji žele. Ovo su dobri scenariji. Onaj loš, ali, kako nas uči iskustvo vjerojatan, dovodi Orbána i slične koji ruše cijeli sustav, a bruxelleska birokracija se pobrine da se sve zaboravi - jer, oni vode igru.

Jean-Claude Juncker: Europi je potrebna istinska hrabrost

Govor francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o budućnosti EU naišao je uglavnom na dobar odjek u Bruxellesu. Ipak, svi se slažu da je potrebna debata, a dobra prilika za to je već danas u Tallinnu na neformalnom summitu šefova država ili vlada EU. Neke od njegovih ideja na liniji su onoga što je prije dva tjedna rekao i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, ali ne sve. No, Juncker je na Twitteru poručio da je "Europi potrebna hrabrost" te da je sada potrebna "ujedinjenija, jača i demokratskija Europa". Iz ureda njemačke kancelarke Angele Merkel objavili su kako ona "dijeli Macronova temeljna razmišljanja da su reforme EU nužne".

Macronov najljući protivnik, čelnik radikalne ljevice Jean- Luc Mélenchon, smatra kako je Macronov cilj "stvoriti Europu koja se sastoji od slijepljenih dijelova u kojoj će se Francuska potpuno izgubiti".

Većina država članica ipak i dalje šuti i čeka da vidi kako će se stvari razvijati, da se ne izlete, ziheraški. Tako šuti i Zagreb, a na naš upit odgovoreno je samo iz Ureda predsjednice kako je "jučerašnji govor predsjednika Macrona na Sorbonnei potrebno detaljno razmotriti s obzirom na mnoge u njemu sadržane prijedloge. Iznimno cijenimo entuzijazam i želju francuskog predsjednika za jačanjem Europske unije i pozdravljamo sve ideje koje se iznose u smjeru sadržajne rasprave o budućnosti naše Unije, čuvajući njezino zajedništvo i odgovarajući na očekivanja naših građana".

 

ELIPSO

Izdvajamo