Snage iračke vlade osvojile su u ponedjeljak grad Kirkuk gdje su zauzele sjedište vlade autonomne pokrajine iračkog Kurdistana te istaknule iračku zastavu, što je dosad najsnažniji odgovor Bagdada na referendum kojim su se 25. rujna irački Kurdi izjasnili za neovisnost.
Konvoj oklopnih vozila iz iračke elitne snage koju su uvježbali Amerikanci preuzeo je sjedište pokrajinske vlade u Kirkuku u ponedjeljak poslijepodne, rekli su stanovnici te potvrdili da su irački vojnici uklonili kurdsku zastavu i zamijenili je iračkom.
Irački premijer Haider al-Abadi naredio je da iračke zastave budu podignute i u Kirkuku i drugim spornim područjima koja svojataju i autonomna kurdistanska vlada i središnja iračka vlada iz Bagdada. Objavio je da je napredovanje iračke vojske prošlo bez otpora i pozvao je kurdske vojnike, zvane pešmerge, da surađuju u miru, ali oni su optužili Bagdad.
"Abadijeva vlada snosi glavnu odgovornost za rat prema kurdistanskom narodu i platit će visoku cijenu", rekao je zapovjednik pešmerga, kako ga je citirao predsjednik iračkog Kurdistana Masud Barzani.
Sjedinjene Države pozvale su obje strane na mir između Bagdada i Kurda što bi bio novi razdor u 14 godina dugom građanskom ratu u Iraku, a kurdsko pitanje moglo bi u sukob uvući i regionalne sile kao što su Turska i Iran.
SAD poziva na mir, raste cijena nafte
Stanovnici Kirkuka koji strahuju od izbijanja sukoba rekli su da Turkmeni u tom multietničkom gradu od gotovo milijun stanovnika slave dolazak iračke vojske.
Ranije u ponedjeljak iračka vojska objavila je da je zauzela vojnu bazu i još neka područja u toj naftom bogatoj pokrajini, smještenoj 250 kilometara sjeverno od Bagdada. Baza K1, nekih 15 kilometara zapadno od Kirkuka nalazi se kod naftnog polja Baba Gurgur, jednog od najvećih u tom području. Vojska također kontrolira ključne ceste i plinsko postrojenje North Gas. Policijska postaja, elektrana i rafinerija kod tog postrojenja također su pod njihovom kontrolom.
Bagdad se protivi potpunoj neovisnosti Kurda, koji su autonomiju stekli nakon 2003. kada je pala vlada iračkog predsjednika Sadama Huseina.
Kirkuk, jedan od etnički i vjerski najšarolikijih gradova u Iraku, no dvije trećine njegovih stanovnika su Kurdi, smješten je izvan autonomne kurdske zone, a Kurdi ga ipak drže svojim glavnim gradom i tvrde da je bio očišćen od Kurda i svjesno naseljavan Arapima u vrijeme Sadama Huseina koji je tako stavio pod kontrolu izvore nafte.
Agencija AFP javila je ranije da deseci tisuća Kurda napuštaju Kirkuk i kreću se prema Erbilu i Sulejmaniji, dva najveća grada Kurdistana.
Washington, blizak saveznik i pešmerga i saveznih snaga u Bagadu pozvao je sve strane "da odmah prekinu vojnu akciju i vrate mir", objavilo je veleposlanstvo SAD-a.
"Islamska država i dalje je istinski neprijatelj Iraka i pozivamo sve strane da se fokusiraju na to da oslobode zemlju od te prijetnje", priopćilo je američko veleposlanstvo.
Vojna akcija u Kirkuku potaknula je u ponedjeljak rast cijena nafte.
Naftna polja blizu Kirkuka zaustavila su proizvodnju, no Bagdad je odgovorio da će je brzo ponovno pokrenuti. "Naše hrabre snage preuzet će kontrolu nad svim naftnim poljima Kirkuka i počet ćemo odmah proizvodnju", rekao je visoki dužnosnik iz naftnog sektora u Bagdadu.
Masud Barzani je zapovijedio kurdskim snagama da "ne započinju rat" s iračkim postrojbama. "Ako budu napadnuti, imaju zeleno svjetlo da se bore svim raspoloživim sredstvima", rekao je Barzanijev pomoćnik.
Kurdsko pitanje
Kurdsko pitanje i sudbina tog naroda koji nema vlastitu državu, ali ima velike zajednice u Turskoj, Iraku, Iranu i Siriji, nije riješeno prije 14 godina kada je američkom vojnom intervencijom srušen Sadam Husein.
Tijekom američke okupacije Washington se oslanjao i na kurdske saveznike kako bi izbjegao pobunu sunitskih muslimana.
Otkako je Islamska država zauzela trećinu Iraka 2014., u ratu protiv nje Kurdi su dali doprinos i sada su u najmoćnijoj poziciji u generacijama.
Barzani je rekao da je kucnuo trenutak za referendum o neovisnosti. No, glasanje je crvena crta za predsjednike u regiji koji strahuju da će tim putem krenuti i Kurdi na njihovu tlu i početi prekrajati granice.
Turska, koja je imala dobre poslovne odnose s iračkim Kurdima i oni su preko Turske izvozili naftu, stala je na stranu Bagdada, strahujući da bi secesija iračkih Kurda mogla zaraziti i turske Kurde. Ankara je objavila izjavu da će s Bagdadom raditi na tome da se osigura mir i sigurnost u regiji.