Kako bi smanjila visoku zaduženost zemlje, svake godine do 2018. Italija planira prodati državnu imovinu u vrijednosti od 15 do 20 milijardi eura, ili jedan posto BDP-a.
Uz tolike prihode u proračunu i očekivani rast BDP-a od jedan posto, prema planu koji je izložio novi ministar financija Vittorio Grilli u listu Corriere della Sera, u idućih pet godina javni dug zemlje smanjit će se za 20 posto.
Produbljenje recesije
Uravnoteženje proračuna je “nadohvat ruke”, smatra Grilli i žali što tržišta ne prepoznaju napore Italije da dovede državne financije u red. Uz najavljenu prodaju imovine, Vlada je pokrenula obuhvatne mjere štednje i poboljšala naplatu poreza u sivoj zoni. Ipak, ono što Vladi za sada ne ide u prilog jest produbljavanje recesije.
U ovoj godini Grilli očekuje da će ekonomija pasti “manje od dva posto”, a u travnju je Vlada procjenjivala pad od 1,2 posto. Istodobno, javni dug će ove godine doseći 123,4 posto BDP-a. Italija je druga najzaduženija zemlja Europe, odmah iza Grčke, i samo na otplatu kamatnih stopa godišnje troši 16 posto proračuna. Kako su ulagači počeli sumnjati u Italiju, od ljeta 2011. kamatne su stope rasle, a time i iznos za otplatu duga.
Da bi servisiralo ukupni dug od dva bilijuna eura, Ministarstvo financija mora svakog mjeseca prodati obveznice vrijedne 35 milijardi eura. Italiji svakako ne ide u prilog najnovija odluka agencije Moody’s da joj smanji rejting, ali nakon toga država se ipak uspjela povoljnije zadužiti na tri godine nego mjesec ranije.
Domaći ulagači
Razlog tome je dobra likvidnost domaćeg tržišta. Predanost talijanskih banaka da podrže Vladu u refinanciranju duga te široka baza domaćih ulagača pokazali su se kao spasonosna mreža tijekom cijele krize. Oko 60 posto državnog duga u rukama je domaćih ulagača, a preostali dio drže stranci. No, mnogi od njih nastoje prodati talijanske obveznice na 10 godina pa su na zadnjoj aukciji blago porasli prinosi na desetgodišnji dug države.