.jpg)
Može li se neki grad zaštititi od terorističkih i drugih napada vozilima? Ukratko, ne, međutim vlasti mogu puno napraviti da se ta prijetnja značajno oslabi, barem kada je riječ o očitim metama.
Gledajući unatrag, gradske će vlasti žaliti što nisu ranije povećali sigurnost na Rambli, pogotovo nakon što su u drugim europskim gradovima na sličnim lokacijama izvedeni teroristički napadi.
The Guardian piše da će Christian Estrosi, gradonačelnik francuskog grada Nice, poprišta terorističkog napada iz 2016. godine, sljedećeg mjeseca sazvati sastanak europskih gradonačelnika kako bi se razmotrile mogućnosti povećanja sigurnosti u gradovima.
Estrosi je rekao da je Nica od prošlogodišnjeg terorističkog napada potrošila 30 milijuna eura na osiguranje od napada vozilom te da gradovi trebaju utrošiti više novaca kako bi se suočili s novim prijetnjama. 'U ovom ratu nećemo pobijediti ako ćemo slijediti mirnodopska pravila', dodao je.
Prvi korak u osiguravanju gradova je izgradnja prometnih prepreka koje će spriječiti vozila pri stjecanju brzine i dugačke vožnje bez stajanja. One mogu biti očite poput betonskih blokova u metalnim oklopima kakvi se nalaze ispred zgrada britanskog parlamenta u Londonu ili skrivene unutar žardinjera i skulptura. Veliki ukrasni top ispred Arsenalovog Emirates stadiona u Londonu ujedno je i prepreka pri kretanju.
Drugi korak je redizajniranje ulica kako bi se vozilima onemogućio direktan dolazak na lokaciju i ubrzavanje. Promet u središtu Londona dizajniran je upravo na takav način, međutim, kako je pokazao napad na Westminster, takvi potezi samo su djelomično rješenje.
Nakon napada u Borough Market, vozači hladnjača počeli su svoja vozila parkirati dijagonalno kako bi onemogućili napade, a trenutno traju razgovori o instalaciji cestovnih stupića koji bi se po potrebi mogli dići ili spustiti.
Šef berlinske policije Klaus Kandt nakon prošlogodišnjeg je napada u tom gradu rekao da je u velikim gradovima rizik od napada nemoguće spustiti na nulu čisto zbog broja potencijalnih meta. U Njemačkoj božićnih tržnica poput one koja je napadnuta u Berlinu ima oko 2.500, a u samom glavnom gradu ih ima oko 60.
Međutim, ako napadači žele prouzročiti velik broj ljudskih žrtava, meta za terorističke napade ima svugdje.
Teroristički napadi vozilima zaustavljaju se na sličan način kao i drugi, međutim traže nešto drukčiju mješavinu elemenata poput špijunskih akcija, provođenja zakona, javne osviještenosti i odnosa unutar zajednica.
Snage sigurnosti sada sagledaju kako se bolje ekipirati i dati u akciju nakon prvog uhićenja ili nekog drugog događaja koji im otkrije da se teroristički napad planira, ali nije još izveden.
Prema dostupnim informacija, čini se da se napad u Barceloni stavio u pogon nakon što su napadači pripremajući jednu ili više bombi raznijeli kuću koja im je služila kao baza. Kada su ostali bez oružja koje su planirali koristiti, okrenuli su se vozilima.
S obzirom na to da su se teroristi svih uvjerenja spremno adaptirali na nova vremena i nove tehnologije, začuđujuće je da su ovako kasno shvatili potencijal vozila. Prije su terorističke grupe pomnije birale svoje žrtve, međutim moderni islamistički terorizam otvorio je vrata napadima na civile bez ikakve diskriminacije.
Al-Qaida je svojim operativcima 2010. godine izdao uputu da lokacije gdje ima puno pješaka napadaju s vozilima. Sličnu je uputu IS 2014. godine izdao svojim simpatizerima u Francuskoj putem propagandnog videa.
Teroristi koriste oružje koje im je dostupno u datom trenutku, a napadaju gradove jer se tamo mogu lakše sakriti u masi ljudi. To traje već 150 godina - otkad se pojavio moderni terorizam. Za sada nema naznaka da će se tu nešto promijeniti.