Ruski plinski div Gazprom mogao bi pomrsiti plan Europske unije da smanji ovisnost o ruskom plinu, naznačivši da bi se mogli uključiti u utrku za opskrbu Europe i putem Transjadranskog cjevovoda (TAP) nakon 2020. godine.
Rusija je najveći dobavljač plina za Europu i podmiruje dvije trećine europskih potreba za tim energentom. Europska unija odlučila je pak proširiti popis izvora nabave te je prioritetom proglasila novi Južni plinski koridor kojim planira nabavljati plin iz Azerbajdžana.
Završna karika tog projekta kapaciteta 10 milijardi prostornih metara trebao bi biti TAP, koji će se na turskoj granici nadovezati na Transanatolski cjevovod (TANAP) i preko Grčke i Albanije kroz jadransko podmorje izaći na teritorij Italije. Na cjevovod bi se trebala priključiti i Hrvatska preko Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) koji će prolaziti i kroz Crnu Goru.
Iz ruskog su Gazproma u siječnju stigle poruke da bi ruski div mogao pomrsiti europske planove, napominje Reuters.
Tako je zamjenik predsjednika uprave Aleksander Medvedev kazao da u Gazpromu razmatraju uključivanje u projekt putem sustava aukcija koji bi svim potencijalnim dobavljačima trebao jamčiti jednak pristup cjevovodu.
Medvedev je kazao kako nije siguran da će Azerbajdžan moći sam puniti cjevovod, dodajući da bi Rusija mogla priskočiti i nadoknaditi eventualne manjkove u drugoj fazi projekta koja predviđa proširenje transportnih kapaciteta nakon 2020. godine.
"Tako cjevovod neće ostati prazan", dodao je ruski čelnik.
U prvoj će fazi jedini dobavljač plina za TAP biti konzorcij na čelu s British Petroleumom, koji trenutno razvija plinsko polje Šah Deniz II u Azerjbadžanu. U drugoj će fazi kapacitet plinovoda biti udvostručen a dobavljači će se birati na otvorenim aukcijama.
Pojedini dioničari TAP-a, uključujući talijanski Snam i belgijski Fluxys, poručili su da ne bi imali ništa protiv uključivanja Gazproma, a neimenovani izvori iz Europske unije napominju da ne mogu spriječiti natjecanje ruske kompanije na aukcijama.
Upozoravaju ipak da bi se ulazak ruskog plina u TAP možda kosio s uvjetima koje su postavili financijeri projekta, poput Europske investicijske banke (EIB). Iz banke su poručili da provode dubinsku analizu projekta.
U Bruxellesu naznačuju da bi u slučaju TAP-a možda mogli suspendirati propise o ravnopravnom tržišnom natjecanju kako bi isključili Gazprom ali bi taj postupak trebale pokrenuti kompanije i vlade koje sudjeluju u projektu.
Intervencija bi mogla biti protumačena kao odustajanje od zacrtanog isključivo tržišnog reguliranja cijena plina, napominje Reuters.
Gazprom pristupom TAP-u nastoji obraniti udio u europskom tržištu od potencijalnih 'izazivača', uključujući one na istočnom Mediteranu i u sjevernoj Africi, kažu izvori u industriji.
"Baza oko Izraela, Cipra i Egipta mogla bi konkurirati ali ako Rusija napuni TAP, neće biti lako", napominje visoko rangirani izvor u talijanskoj industriji.
Iz British Petroleuma poručuju da bi u prošireni TAP mogli ubrizgati dodatne kubike plina iz azerbajdžanskog polja. U utorak su izvijestili da su prošle godine u poljima Šah Deniz proizveli oko 10,7 milijardi prostornih metara plina, što je 8,1 posto više nego u godini ranije. Proizvedeno je i 2,5 milijuna tona kondenzata, 8,7 posto više nego u 2015. godini.
Analitičari su ipak skeptični u pogledu povećanja opskrbe iz tog izvora u Azerbajdžanu, upozoravajući da domaća potražnja naglo raste a proizvodnja na starim poljima stagnira.