INTERVJU - DANIEL MAKSYMIUK

KANADSKI AMBASADOR U RH ZA JUTARNJI 'Kanada autohtonom stanovništvu vraća njegovu zemlju'

Zagreb, 040917.
Ambasada Kanade.
Intervju, ambasador Daniel Henry Andrew Maksymiuk.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

Ove godine Kanada slavi 150. rođendan i obilježava ga u cijelom svijetu. Najvažniji cilj kanadske vlade pritom je promocija inkluzije i različitosti kao snažnog motora za napredak društva u svijetu općenito te isticanje potrebe izgradnje društva u kojem će se svi osjećati dobrodošlo.

Istodobno je kanadska vlada na čelu s premijerom Justinom Trudeauom na unutarnjem planu kao prioritet postavila pitanja vezana za kanadsko autohtono stanovništvo i poboljšanje uvjeta u kojima žive. To je bilo jedno od ključnih obećanja njegove kampanje. O planovima Trudeauove vlade razgovarali smo s veleposlanikom Kanade u Hrvatskoj Danielom Maksymiukom.

Kanadski premijer Justin Trudeau najavio je početak novog odnosa kanadske vlade i kanadskog autohtonog stanovništva, temeljen na odnosu 'nacije prema naciji' odnosno 'vlade prema vladi'. O čemu je konkretno riječ?

- Premijer Trudeau izjavio je nedavno kako je najvažniji odnos koji Kanada ima onaj s njezinom autohtonom zajednicom. Ove godine kanadska vlada slavi svoj 150. rođendan, no znamo da kanadsko autohtono stanovništvo u zemlji živi 15.000 godina. Kanadsko autohtono stanovništvo važan je dio našeg društva, i to je važno priznati. Za razliku od kolonizatorskog i patronizirajućeg pristupa koji su u prošlosti imale kanadske vlasti, novi pristup na kojemu vlada aktivno radi temelji se na priznanju, pravima, poštovanju i partnerstvu.

Debata o položaju autohtonog stanovništva dugo traje. Koja pitanja u odnosu vlade s autohtonim zajednicama rješava kanadska vlada?

- Jedna od glavnih tema je pravo na zemlju. Riječ je o dugom procesu, a posljednjih 20 godina postoji kontinuirani napredak po pitanju dodjele prava na uspostavu autonomne uprave i korištenja resursa na zemlji koja je njihov tradicionalni teritorij. Jedan od primjera je obala Britanske Kolumbije gdje su autohtoni stanovnici dobili potpunu autonomiju na 2000 četvornih kilometara zemljišta. Drugi je Nunavut gdje na dva milijuna četvornih kilometara imaju gotovo potpunu autonomiju. Ima i još neriješenih zahtjeva, no vlada je pokazala da je spremna ići u tom smjeru.

Drugo je sustav rezidencijalnih škola. One su uspostavljene prije stotinu godina kada je donesen Zakon o Indijancima. Bio je to svjestan pokušaj da se asimiliraju autohtona djeca. Odvajana su od obitelji, od svog jezika, i tadašnja vlada smatrala je to ispravnim putem u rješavanju pitanja koja su mučila autohtonu zajednicu. Škole su ostavile duboku traumu brojnoj autohtonoj djeci, dokumentirana su zlostavljanja, a čak 6000 djece umrlo je dok je bilo u tim školama.

Bivši premijer Stephen Harper zbog toga se 2008. godine ispričao autohtonoj populaciji, a žrtve zlostavljanja dobile su kompenzaciju. Uspostavljena je Komisija za pomirenje i istinu koja je dokumentirala iskustva djece te se debatom pokušalo suočiti s mrljama iz prošlosti.

Koji su rezultati rada te komisije?

- Komisija je donijela zaključak o tome kako se postaviti prema posljedicama dosadašnjih politika te iznijela mišljenje o tome kako postići pomirenje u budućnosti. Naglasak je na potrebi rješavanja teške socijalne i ekonomske situacije u kojoj se nalazi autohtono stanovništvo. Komisija je zaključila da su autohtoni stanovnici tretirani kao autsajderi, nisu imali pristup istoj razini usluge kao drugi prosječni Kanađani. Postavljene su smjernice za osiguranje pristupa zdravstvenoj skrbi i policijskim službama te za njihovo uključenje u sustav pravosuđa, a pritom su se uzele u obzir specifičnosti vezane za autohtono stanovništvo.

To je opsežno područje. Koje je konkretne poteze dosad učinio Trudeau?

- Položaj autohtonog stanovništva bio je važan dio njegove kampanje i obveza njegova mandata. U vladu su ušli predstavnici autohtone populacije i uspostavljena je komisija o nestalim i ubijenim autohtonim ženama kao gorućem problemu autohtone zajednice. Ministarstvo za pitanja autohtonih zajednica podijeljeno je u dva ureda. Jedan se bavi poboljšanjem socioekonomskih uvjeta u tim zajednicama poboljšanjem zdravstva i obrazovanja, a drugi je dobio zadatak u potpunosti se razračunati s naslijeđem Zakona o Indijancima koji je postojao stotinu godina i u kojem je pristup prema tom stanovništvu bio patronizirajući.

To ministarstvo treba riješiti sve neriješene zahtjeve o zemlji i pomoći u uspostavi istinske samouprave. Prošli mjesec promijenjeno je ime sjedišta kanadske vlade. Naši Banski dvori zvali su se po Hector-Louisu Langevinu, a od prošlog mjeseca nose neutralan naziv Premijerov ured. Langevin je bio jedan od kreatora rezidencijalnih škola u kojima su preodgajana djeca iz autohtonih zajednica. Preimenovanje je bio korak kojim se željelo iskazati poštovanje prema žrtvama škola i pogrešnoj politici.

Postoje i drugi aktualni primjeri uklanjanja kontroverznih naziva, ploča ili kipova, kao u slučaju kipa južnjačkog generala Leeja u SAD-u ili promjene imena Trga maršala Tita u Zagrebu. Koji je stav vodio kanadsku vladu u donošenju te odluke?

- U kanadskom je slučaju to pitanje bilo važno za autohtonu zajednicu koja je smatrala neprihvatljivim da sjedište vlade nosi ime osobe koja je sinonim za rezidencijalne škole. Kada je Trudeau objavio promjenu imena, naglasak je stavio na to da želimo pokazati tko smo mi danas i zašto to radimo danas, a ne tko je bio Hector-Louis Langevin. Važno je da fokus nije na prošlosti, nego na današnjici i tome kako vlada može stvoriti nove i bolje odnose na temelju poštovanja.

Koji su najveći problemi s kojima se suočavaju autohtone zajednice u Kanadi?

- U prvom redu, to je veliki socioekonomski jaz između standarda i kvalitete života kanadskih autohtonih naroda i ostalih građana, koji zahtijeva ulaganje kako bi se osnažilo vijeća i pojedince iz autohtonih zajednica.

ELIPSO

Izdvajamo