U Rimu se potkraj mjeseca sastaju izaslanstva Svete Stolice i Narodne Republike Kine da bi sklopili sporazum o međusobnim odnosima. NR Kina je naime 1951 raskinula diplomatske odnose sa Svetom Stolicom i protjerala apostolskog nuncija (koji se sklonio u Taipei), 1957 je stavila Katoličku crkvu izvan zakona, u međuvremenu je ustrojila Kinesku domoljubnu katoličku udrugu (tzv. Patriotsku katoličku crkvu, pod kontrolom vlasti), a ona je 1958 objavila da raskida veze sa Svetom Stolicom, ali je u Kini opstala i ilegalna hijerarhija, poslušna papi.
Domoljubna crkva
Kineske vlasti su pedesetih godina zatočile gotovo sve tadašnje katoličke svećenike (od kojih su mnogi u zatočeništvu umrli, nerijetko i nasilnom smrću). Od 1958 nadalje i Pape su imenovali neke biskupe, ali većina dijeceza u Kini je, po Papinskom godišnjaku, sedisvakantna (bez biskupa). Nešto veća tolerancija se bilježi još od 1993, ali univerzalnoj (papinskoj) Katoličkoj crkvi još ni izdaleka nije osigurana legalnost, a kamoli normalnost. Čak i kad se računaju biskupi koje je imenovala "Domoljubna crkva", trećina biskupija u Kini je upražnjena, a u još trećini su biskupi stariji od 75 godina, dakle u dobi za mirovinu.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova povjerilo je 2006 Xinhui, kineskoj državnoj novinskoj agenciji, izjavu po kojoj su vrata za dijalog otvorena, uz dva uvjeta Vatikanu: prvo, da prekine diplomatske odnose s Tajvanom, i, drugo, da se, citiramo, "prestane miješati u kineske unutrašnje stvari pod izlikom religije".
Kako doznaje Reuters, pitanje punih diplomatskih odnosa sada nije na dnevnom redu. Predstavnica za novinstvo kineskog Ministarstva vanjskih poslova Hua Chunying izjavila je ovih dana da Kina i Sveta Stolica "imaju efektivne kanale" za "konstruktivan dijalog", te izrazila nadu da će se naći "na pola puta".
U pogledu "miješanja u odnose", i Katolička crkva i Kina imaju, svaka za se, svoj kriptojezik. Kada Vatikan govori o punom poštivanju vjerskih sloboda građana, valja podrazumjeti da to znači potpunu autonomiju Katoličke crkve i njezine crkvene hijerarhije. Kada Peking zahtijeva da se Crkva ne miješa u unutrašnje stvari, valja podrazumjeti da tamošnje vlasti nazivaju miješanjem i to što Papa imenuje biskupe u Kini. U Katoličkoj crkvi je sva vlast u biskupu. S političke točke gledano, između Pekinga i Vatikana prijepor je dakle, tko će imati kontrolu nad imenovanjem biskupa, a to znači tko će kontrolirati vlast u Crkvi. Nadalje, Vatikan ustrajno tvrdi da je dužnost katoličkog svećenika, a i katoličkog vjernika, zastupati vjerska i ina ljudska prava. Kina baš to smatra miješanjem u unutrašnje poslove, tvrdeći da su prava u domeni države.
Pekinški kandidat
Prije pune dvije godine, nakon pregovaranja eksperata, Kina je službeno predložila Svetoj Stolici svoj nacrt sporazuma. U najosjetljivijem pitanju, imenovanju novih katoličkih biskupa, Peking je predložio da župe izglasaju kandidate, ili samo dvojicu, a da od njih Papa potvrdi jednoga. Praktički da se dogovaraju. Tako je bilo i u našim krajevima pod Austrijom odnosno Austro-Ugarskom: car je imenovao biskupe ordinarije, papa ih je potvrđivao, dok je pomoćne biskupe imenovao papa a potvrđivao car. Tako bi se i u Kini uspostavio državno-vatikanski kondominij nad biskupima, a nijedan ne bi mogao biti imenovan (ni smijenjen?) bez dogovora Pekinga i Vatikana.
Lani je Sveta Stolica odgovorila, ali detalji njezina odgovora nisu izišli u javnost.
Očekivanja vatikana U kolovozu je vatikanskim izaslanicima omogućeno razgovarati s nekima od „domoljubnih“ biskupa. Među njima je bio Josephus Ma Yinglin, predsjednik Kineske katoličke biskupske konferencije i potpredsjednik Kineske domoljubne katoličke udruge (Vatikan ne priznaje ni jednu ni drugu).
Kako doznajemo, u ovogodišnjem pokusu kompromisa bi Sveta Stolica priznala četiri "domoljubna" biskupa kao kanonska (to bi bili Ma u Kunmingu, Huo Jinca u u Chengdeu, Yue Fusheng u Harbinu, te Tu Shihua u Puqiju). Odbio je priznati dvojicu koji žive sretnim obiteljskim životom, te još dvojicu u dijecezama gdje su pape imenovali druge. Problem je i Thaddeus Ma Daqin, pomoćni biskup u Shanghaiju, koji je 2012 poslije biskupskog ređenja istupio iz "Domoljubne crkve" pa stupio u kućni zatvor. Vatikan očekuje da Peking prizna 30 biskupa koji ne žele u "Domoljubnu crkvu". Najavio je da će do kraja godine imenovati još dvojicu.
Papa je privatno izrazio nadu da će sve biti dogovoreno prije zaključenja Svete godine milosrđa 20 studenoga.