“Roditelji bi trebali ohrabrivati djecu da što više vremena provode na internetu. I to zato da bi u budućnosti mogli spasiti zemlju.”
Ovako razmišlja Robert Hannigan, donedavni šef GCHQ-a, britanske agencije za nadzor elektroničke komunikacije, ustvari pandana američkoj obavještajnoj agenciji NSA. Njegova izjava dolazi u vrijeme kad stručnjaci, sociolozi i dječji psiholozi sve više upozoravaju na štetnost pretjerane izloženosti djece i mladih tehnologiji, ali nije potpuno besmislena.
Hannigana, naime, ne zanima toliko dječja psihologija koliko briga za sigurnost Velike Britanije. Stoga poručuje roditeljima da ne osjećaju grižnju savjesti ako im djeca tijekom ljeta provode sate i sate pred ekranom kompjutora, tableta ili mobitela.
- Kao zemlja borimo se s nedostatkom cyber vještina i uskoro ćemo početi zaostajati za konkurencijom. Pretpostavku da je vrijeme koje mladi provode pred ekranima uzaludno potrošeno treba ponovno razmotriti - rezonira Hannigan samo nekoliko dana nakon što su stručnjaci u Britaniji zatražili od roditelja da se uozbilje i ozbiljno krenu zaustavljati pretjeranu izloženost djece društvenim mrežama.
Obrana zemlje
Hannigan se ne slaže i kaže: “Ako mislite da ste loši roditelji jer ne možete odvojiti dijete od wi-fi signala, ne brinite jer možda pomažete obrani zemlje”.
Oštra debata o tome je li internet za djecu štetan ili pitanje nacionalne sigurnosti pokrenuta je nakon što je objavljen izvještaj da mladi svih dobnih skupina provode oko 15 sati tjedno online.
- Moraju istraživati online svijet, baš kao što istražuju fizički svijet oko sebe. Britanija je ozbiljno potkapacitirana kad su u pitanju kompjutorski inženjeri i znanstvenici. Cyber stručnjake trebamo sad, za 20 godina bit će prekasno. Ako mislimo kapitalizirati znanje koje će doći iz IoT-a (Internet stvari) i sve jače upotrebe umjetne inteligencije, mladima mora biti dozvoljeno da se ponašaju kao inženjeri - zaključio je Hannigan, dodajući kako bi roditelji također mogli držati korak s novim tehnologijama i nabaviti modernije mobitele.
No nije samo u Velikoj Britaniji prisutan taj problem. Istraživanja pokazuju kako djeca diljem svijeta prvi put u povijesti više vremena provode na internetu nego pred televizijom. Mali Britanci, pak, s knjigom dnevno u prosjeku provedu oko pola sata, pred televizijom 2 - 3 sata, a na internetu u prosjeku po tri sata.
Surfaju, igraju igrice, gutaju videosadržaje, sve ranije postaju korisnici društvenih mreža. Istraživanje Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba pokazuje da ni mali Hrvati ne zaostaju za svjetskim trendovima. Djeca u dobi od 11 do 18 godina u 99 posto slučajeva imaju pristup internetu kod kuće ili u školi, a čak njih 93 posto ima Facebook profil, od čega ih je 68 posto profil otvorilo prije svoje 13. godine.
Prava mjera
Prema tom istraživanju, polovica ispitane djece samo na Facebooku provede do dva sata dnevno, a njih 19 posto više od tri sata. Gotovo polovica njih objavljuje privatne fotografije na toj mreži.
Psihologinja Kristina Bačkonja kaže kako je najvažnije pronaći pravu mjeru.
- Vremena su se promijenila i današnje mlade generacije ne mogu kao naše nekad ignorirati nove tehnologije i kompjutore. Od ekstrema nema koristi pa se tako djeca koja su stalno pred ekranima nedovoljno kreću, nemaju društveni život i kad odrastu bit će im otežana socijalizacija u stvarnom svijetu.
Zona komfora
Međutim, danas više život bez informatičke pismenosti nije moguć. Naglasila bih da su ovdje roditelji ključni. I oni moraju izaći iz svoje zone komfora i educirati se po pitanju novih tehnologija, kako bi ih bolje razumjeli i time pomogli djetetu da se lakše snalazi na internetu - napominje i dodaje da roditelji uglavnom paničare i zabranjuju mobitele i kompjutore samo ako i sami nisu dovoljno upućeni u njih.