Stranka Republikanska ljevica Katalonije (ERC), dio koalicijske vlasti u sjeveroistočnoj pokrajini Kataloniji, poručila je u četvrtak kako će se iduće godine održati referendum o nezavisnosti sa ili bez dogovora s Madridom.
“Gospodine Rajoy, referendum ili referendum. Drugim riječima, dogovorno demokratsko rješenje ili demokratsko rješenje s međunarodnim legalitetom”, izjavio je Joan Tardá, zastupnik ERC-a u parlamentu u Madridu tijekom rasprave o novom četverogodišnjem mandatu španjolskog konzervativnog premijera Mariana Rajoya. Odbacio je bilo kakav oblik nasilja u postizanju tog cilja.
U četvrtak je Rajoy ponovio protivljenje referendumima o nezavisnosti u pokrajinama Kataloniji i Baskiji. Ponudio je strankama u parlamentu sporazume na različitim područjima ukoliko glasuju za njegovu vladu, no dao je do znanja da stav o referendumu ostaje nepromijenjen.
Njegova Narodna stranka desnog centra na vlasti je od 2011., a iako u četvrtak nije dobila potporu parlamenta, to očekuje u subotu za kada je najveća oporbena stranka lijevog centra Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) najavila suzdržavanje od glasovanja.
Tardá je rekao kako u Kataloniji žele referendum kakav je održan u Škotskoj u rujnu 2014., odnosno da bi na njemu glasovali samo Katalonci iako on utječe na čitavu Španjolsku. U toj pokrajini živi 7,5 milijuna stanovnika.
Katalonski parlament je početkom mjeseca izglasao održavanje referenduma o nezavisnosti od Španjolske za rujan 2017. premda je iz Madrida poručeno da će institucije reagirati jer nije u skladu sa španjolskim ustavom.
To bi trebao biti obvezujući referendum za razliku od onog kojeg je u rujnu 2014. organizirao bivši katalonski predsjednik Artur Mas.
Španjolski Ustavni sud u kolovozu se usprotivio najavi puta prema nezavisnosti koji je naznačila vlada u Kataloniji. Sud je još ranije proglasio referendum nezakonitim. Prema španjolskom ustavu donesenom 1978. dozvoljeni su jedino referendumi na području čitave Španjolske.
Državno odvjetništvo je zatražilo 10-godišnju zabranu obavljanja javnih funkcija za bivšeg predsjednika Masa, te 9-godišnje kazne za bivšu potpredsjednicu Joanu Ortegu i savjetnicu za obrazovanje Irene Rigau zbog organiziranja referenduma 2014.