Demokratska kandidatkinja na američkim predsjedničkim izborima Hillary Clinton i njezin republikanski suparnik Donald Trump sukobili su se u ponedjeljak oko pitanja ekonomije, vanjske i unutarnje politike, u prvoj predizbornoj predsjedničkoj debati tijekom koje su žustro raspravljali i često upadali jedno drugome u riječ.
Nakon što su se rukovali i pozdravili s osmjesima na licu, dvoje kandidata brzo je počelo s napadima, Hillary Clinton je kritizirala Trumpovo plaćanje poreza, a njujorški milijarder je bivšu državnu tajnicu optužio da "samo priča, a ništa ne radi".
Predsjednička debata koja se održala na sveučilištu Hofstra na Long Islandu u državi New York trajala je oko sat i pol, a bila je to prva od ukupno tri planirana izravna sučeljavanja.
Donald i tajnica
Dvoje kandidata međusobno se optužilo za prikrivanje istine i pozvalo gledatelje da za detalje pogledaju njihove web stranice. Clinton je Trumpa oslovljavala s "Donald", a on je nju oslovljavao s "tajnica Clinton" (radi se o poziciji državne tajnice, efektivno ministrice vanjskih poslova koju je Hillary obnašala između 2008. i 2012. godine, dakle nije riječ o omalovažavanju)
"Imam osjećaj da ću biti okrivljena za sve", rekla je Clinton, prva žena koja je dobila predsjedničku nominaciju jedne od dviju velikih američkih političkih stranaka. "Zašto ne?", odvratio je na to Trump.
Na početku debate kandidati su iznijeli svoje suprotstavljene vizije razvoja gospodarstva. Clinton je kazala da Trumpov plan ekonomske politike favorizira najbogatije. "I to bi zapravo bila najekstremnija verzija, najveće porezne olakšice za najmanji postotak najbogatijih koje smo ikad imali u ovoj zemlji", rekla je Clinton.
Voditelj ih jedva obuzdavao
Trump, nekretninski poduzetnik i bivša zvijezda reality televizije koja nikad nije obnašala neku izabranu političku dužnost, kritizirao je Clinton zbog njezine trgovinske politike, i rekao da bi ona odobrila kontroverzni trgovinski sporazum s azijskim zemljama iako se kao kandidat tome sporazumu protivi. "Bili ste u potpunosti za taj sporazum, a onda ste čuli što ja govorim, kako je sporazum loš, pa ste rekli 'Pa, ja ne mogu s time pobijediti u debati', a znate da kad biste pobijedili, odobrili biste taj sporazum", rekao je Trump.
Clinton je odbacila kritike. "Dakle, Donalde, znam da živite u vlastitoj stvarnosti, ali to nisu činjenice", rekla je Clinton.
Clinton (68) je bila odjevena u crveno odijelo, dok je Trump (70) nosio tamno odijelo i plavu kravatu. Moderator Lester Holt jedva je uspijevao obuzdavati kandidate, dok se tema rasprave neočekivano prebacivala s trgovinske politike na borbu protiv Islamske države.
Golem interes
Prva predsjednička debata izazvala je golemo zanimanje američke i svjetske javnosti. Izjednačena utrka za Bijelu kuću, te nepredvidljivi sukobi stilova dvoje rivala koji se dobro poznaju stvorili su veliki interes za potencijalno ključnu debatu za izbore koji se održavaju za šest tjedana, 8. studenoga.
Broj gledatelja mogao bi nadići rekord predsjedničkih debata od 80 milijuna koliko ih je 1980. gledalo raspravu između demokratskog predsjednika Jimmyja Cartera, te republikanskog kandidata Ronalda Reagana.
Tko je pobijedio?
I Clinton i Trump, za koje ankete pokazuju da su najnepopularniji kandidati za Bijelu kuću u povijesti, nadali su se iskoristiti debatu kako bi privukli glasove neodlučnih birača, te ispravili nedostatke iz svojih dosadašnjih kampanja.
Prema prvim analizama koje su objavljene u minutama i satima nakon debate, većina se slaže da je Clinton za nekoliko nijansi bila upečatljivija od Trumpa, koji se dao navući na niz njezinih provokacija te se upuštao u detaljno pojašnjavanje sitnih detalja koji su odavali dojam da je u defanzivi. Da stvar s njegove strane nije bila najbolje odrađena svjedoče i ne pretjerano oduševljene reakcije ljudi iz njegova najužeg kruga, koji su od prvotnih skromnih priznanja, poput onoga Rudyja Giulianija, da će u sljedećoj debati biti bolji, u međuvremenu krenuli napadati voditelja zbog navodno loših pitanja.
CNN je objavio i rezultate ankete na uzorku blago ljevije orijentiranih birača od ukupnog elektorata koji su pokazali da je Clinton premoćno pobijedila: 62 posto ispitanika odgovorilo je da je ona bila bolja, dok je samo 27 posto bilo za Trumpa, a ostali se nisu mogli odlučiti.
-------------------------
TIJEK DEBATE
4:35 Sljedeća se tema ticala nuklearnog naoružanja. Trump je izjavio da Amerika mora držati korak s Rusijom, a spomenuo je i Sjevernu Koreju, Kinu i Iran kao problematične.
Clinton je osjećala potrebu poslati riječi umirenja američkim saveznicima kao što su Japan i Južna Koreja da će Amerika, u slučaju njezine pobjede, biti uz njih i ispoštovati sporazume o sigurnosti. Nuklearni sporazum s Iranom ocijenila je kvalitetnim.
Trump se složio da saveznicima treba pomagati, ali je negodovao zbog gubitka milijardi dolara da bi na kraju ispalio kako Clinton nije kadra biti predsjednicom jer nema energije. Priznao joj je da ima iskustva, ali smatra da nema dovoljno 'dobrog' iskustva.
Voditelj ga je pitao da pojasni svoju nedavnu izjavu da Clinton 'ne izgleda kao predsjednica', a on je rekao da doista ne izgleda tako te da ne posjeduje energiju potrebnu za obavljanje te dužnosti. Dodao je da ne bi bila u stanju pregovarati o trgovinskim sporazumima pa je opet ponovio da nema snage.
Uslijedio je odgovor Hillary Clinton.
- Čim proputuje 112 država, ispregovara mirovni sporazum ili primirje ili makar provede 11 sati svjedočeći pred odborom u Kongresu, tada mi može govoriti o snazi i energiji.
- Hillary ima iskustvo, ali to iskustvo je loše, glasio je Trumpov odgovor.
Na kraju se dvoje kandidata posvađalo i oko Trumpova seksizma, zbog kojega ga je prozvala Clinton.
- To je čovjek koji je žene nazivao krmačama, kujama i majmunicama, čovjek koji je rekao da je trudnoća nezgodna za poslodavce, a jedna od najgorih stvari koje je izrekao je bila upućena natjecateljici na izboru ljepote, toj je ženi rekao da je Miss Piggy, izjavila je Clinton.
- Nikada to nisam rekao!, uzvratio joj je Trump.
- Mislio sam reći nešto jako gadno Hillary, njezinoj obitelji i pomislio sam 'Ma ne mogu'. Ne zaslužujem to, to sigurno nije lijepo od nje - dodao je.
-------------------------
4:25 Uslijedila je rasprava o terorizmu, a Trump je, nakon što mu je Hillary spočitnula da danas kritizira intervenciju u Iraku, svojedobno javno dao podršku istoj, rekao da je to sve podvala mainstream medija.
Clinton i Obamu je optužio da su upravo oni stvorili okolnosti za nastanak i uspon Islamske države i to nakon što su povukli američku vojsku iz Iraka. Progovorio je i o NATO-u, rekavši da bi se zemlje članice trebale uključiti u intervenciju na Bliskom istoku. Spomenuo je i da mnoge članice ne plaćaju dovoljno za funkcioniranje NATO-a.
- Clinton je bila državna tajnica u trenutku kada je ISIS bio mala beba, a sada se proširio na 30 država i ona ga planira zaustaviti? Ne bih rekao. Nisam podržavao intervenciju u Iraku, to je glupost iz mainstream medija, a Clinton tu glupost podržava, rekao je Trump na što mu je voditelj ukazao da činjenice oko njegova stava o ratu u Iraku govore drugačije.
- Rekao sam da je to grozna i glupava stvar i da će destabilizirati Bliski istok. Mnogo bolje rasuđujem od nje. Imam i mnogo bolji temperament od nje, pobjednički temperament, rekao je.
Clinton je nakon njegove tirade glasno uskliknula i rekla da će se pokušati fokusirati na doista važne stvari, koje je Trump, kako je rekla, dodirnuo samo na trenutak. Između ostalog, napomenula je da NATO funkcionira na principu kolektivne obrane.
Trump je na kraju rekao da je najveća prijetnja svijetu danas nuklearno naoružanje, a ne klimatske promjene, kao što, kako kaže, misle Clinton i njezin predsjednik.
-------------------------
4:11 Sljedeća tema su cyber prijetnje s kojima je Amerika sve češće suočena.
Clinton je tu odmah poentirala i rekla da zna kako je 'Donald pun lijepih riječi za Vladimira Putina'.
- Bila sam šokirana kada sam čula da javno zove Putina da hakira Amerikance, izjavila je referirajući se na njegov poziv da Rusi pokušaju pronaći njezine izbrisane emailove.
Trump se pohvalio kako ga podržava nekoliko stotina nekoć visokopozicioniranih ljudi u američkoj vojsci što je dovoljan dokaz koliko je dobar izbor za predsjednika SAD-a. Rekao je i da nije sasvim siguran da su Rusi hakirali Demokratsku stranku, kaže da su to možda učinili i Kinezi, ali pritom napominje da se zahvaljujući njima otkrilo da je ekipa okupljena oko Hillary izigrala njezina demokratskog protukandidata Bernieja Sandersa.
-------------------------
3:52 Sljedeća tema su rasna pitanja, koja posljednjih mjeseci i godina umnogome dolaze u fokus američke javnosti.
'Nažalost, u našoj državi i dalje mnogo toga ovisi o rasi', rekla je Clinton i napomenula da rasa može određivati gdje netko živi i koliko je obrazovan.
- I da, rasa određuje kako se ljude tretira u našem kaznenopravnom sustavu, izjavila je.
Clinton smatra i da je dio rasnih problema proistekao i iz zakonodavstva koje dozvoljava nošenje oružja svima.
- Moramo se suočiti s poplavom oružanog nasilja koje je snažan faktor u mnogim problemima koji nas danas more, rekla je.
Trump ju je napao da ne želi javno izreći frazu 'zakon i red', a to je upravo ono što, prema njemu, Americi nasušno treba.
- Afroamerikanci u gradovima poput Chicaga ili Fergusona žive u paklu jer je tamo jako opasno. Izađete na ulicu i netko vas upuca, kaže Trump i dodaje da su cijele afroameričke zajednice desetkovane zbog kriminala. Rješenje po njemu je zakon i red.
Uslijedila je diskusija o rodnom mjestu predsjednika Baracka Obame, kojega je Trump godinama prozivao da uopće ne bi smio biti na čelu SAD-a jer je navodno rođen u Keniji. On je krivnju oko svega pokušao svaliti na Clinton, optužujući ljude iz njezine kampanje da su oni pokušavali Obami svojedobno podvaliti da je rođen u Keniji. Na kraju se pohvalio da ga je on 'natjerao' da javnosti da na uvid svoj rodni list, a da njoj to nije pošlo za rukom.
Clinton je demantirala njegove optužbe i rekla da zna koliko je teško cijela priča pala samom Obami. Optužila je Trumpa i da ima dugu povijest rasističkih ispada, a spomenula je i dvije tužbe od strane američkog ministarstva pravosuđa koje ga je sredinom 70-ih godina prošlog stoljeća gonilo zbog diskriminacije po rasnoj osnovi. Nije, kako je navela Clinton, Afroamerikancima htio iznajmljivati svoje nekretnine. On joj je uzvratio da se u oba slučaja nagodio bez da je priznao krivnju za bilo kakvu diskriminaciju.
-------------------------
3:34 Sljedeća tema su porezi, a rasprava se i oko ovog pitanja zahuktala. Trump je na pitanje o svojoj poreznoj kartici, koju predsjednički kandidati tradicionalno tijekom predizborne utrke već desetljećima javno objavljuju, nakon nekoliko rečenica pojašnjenja zašto to navodno ne može još učiniti rekao da će je objaviti u trenutku kada Clinton objavili 33.000 emailova koje je izbrisala s privatnog servera dok je bila državna tajnica.
Clinton mu je uzvratila da on nešto skriva pa je iznijela i nekoliko mogućih razloga - možda nije bogat onoliko koliko tvrdi da jest, možda ne daje toliko u dobrotvorne svrhe koliko tvrdi, možda posluje s nekima za koje ne bi htio da javnost o njima zna, a možda uopće ne plaća federalni porez, što znači nula dolara za vojsku, nula za ratne veterane, nula za obrazovanje, nula za zdravstvo.
Trump joj je na sve to rekao da ona očito ne zna mnogo o porezima i založio se da u Bijelu kuću konačno dođe netko tko zna s novcem. Zatim ju je opet napao zbog privatnog servera, a onda iznova počeo uspoređivati Ameriku i, kako ga on naziva, nered u njoj, s nekim drugim mjestima u svijetu. Tako je rekao da su američki aerodromi kao u državama trećeg svijeta, dok su oni u, primjerice, Dubaiju i Kini, sjajni.
Rekao je i da je Amerika toliko novca ulupala na Bliskom istoku da se već dvaput mogla za taj iznos obnoviti, na što mu je Clinton rekla da možda u proračunu novca nema jer on nije plaćao federalni porez.
Voditelj ju je pitao da kež nešto i o emailovima na privatnom serveru, na što je odgovorila da je riječ o pogreški za koju preuzima odgovornost.
-------------------------
3:23 Trump je započeo prepirku, napao je Clinton jer podupire, prema njegovom mišljenju, štetne trgovačke sporazume poput NAFTA-e. Ona je njemu spočitnula kako se prije velike recesije javno zalagao za krah tržišta nekretnina jer bi se tako osobno obogatio, na što je on rekao da je to samo biznis.
Clinton se na primjedbu o NAFTA-i, koju je potpisao Bill Clinton, nasmijala i rekla da Trump živi u nekoj svojoj realnosti, što je nimalo skrivena referenca na njegovu prošlost kao voditelja reality showa. Trump joj je uzvratio: - Državna tajnice, nemate plan!
Uslijedila je i prepirka o broju radnih mjesta koja će biti otvorena u slučaju provedbe plana jednog ili drugog kandidata, a i Clinton i Trump su gledateljima u konačnici preporučili da odu na njihove web stranice kako bi uživo pratili 'fact checking', odnosno provjeru istinitosti tvrdnji protukandidata tijekom debate.
Clinton je Trumpu spočitnula i da je u životu uspio zahvaljujući ocu koji mu je posudio 40 milijuna dolara. On je uzvratio da je bila riječ o jako maloj posdubi na temelju koje je izgradio biznis vrijedan milijarde.
Trump je demantirao tvrdnju Clinton da klimatske promjene smatra laži, iako je to prije nekoliko godina javno ustvrdio.
U jednom je trenutku Trump optužio Clinton da otkriva sve planove neprijateljima te da bi pod njom kao predsjednicom Amerika teško pobijedila Islamsku državu. Clinton se i na to nasmijala i rekla da Trump govori ludosti.
-------------------------
3:16 Prva tema je 'postizanje prosperiteta', a voditelj je kandidate pitao o tržištu rada i stanju gospodarstva.
Clinton je u kratkim crtama opisala svoje planove, koji uključuju povećanje minimalca, uklanjanje spolne diskriminacije u visini plaća, pomaganje srednjoj klasi i malim poduzetnicima kroz jače oporezivanje najbogatijih i ukidanje zakonskih rupa preko kojih korporacije izbjegavaju plaćanje poreza.
U jednom je trenutku Trumpu izvukla smiješak na lice rekavši mu da joj je drago što je večeras na debati s njim.
Trump je rekao da je na djelu veliki egzodus radnih mjesta iz Amerike u države poput Meksika i Kine, opisao je to krađom radnih mjesta, a on je kroz radikalno manje poreze poduzetnicima, velikima i malima, naumio to preokrenuti.
-------------------------
3:03 Voditelj Lester Holt otvorio je debatu iznošenjem pravila za sudionike debate i publiku te predstavljanjem dvoje kandidata.
-------------------------
NAJAVA DEBATE
Sjedinjene Američke Države, ali i ostatak svijeta, spremaju se za jednu od najiščekivanijih debata dosad - sučeljavanje demokratske kandidatkinje za američku predsjednicu Hillary Clinton i njenog republikanskog rivala Donalda Trumpa.
Snage će ukrstiti danas u 21 sat po lokalnom vremenu (u 3 u noći po našem), i to na 90 minuta, pod budnim okom, prognozira se, čak 100 milijuna gledatelja, što je gledanost koja je dosad bila rezervirana za Super Bowl. Ako i ne “sruše” Super Bowl, definitivno će pobiti sve dosadašnje “političke” rekorde - primjerice onaj najgledanije debate do sada, one između Jimmyja Cartera i Ronalda Reagana iz 1980., kada je Amerikance zanimalo mogu li funkcionirati s predsjednikom glumcem.
Riječ je o prvoj od tri predviđene debate u kojima će se Clinton i Trump odmjeriti, no upravo bi se ova, iako prva, mogla pokazati ključnim trenutkom u predizbornoj utrci, smatraju analitičari.
Spektakl
Tu tvrdnju potkrepljuju idućim argumentima - kandidati su trenutno iznimno izjednačeni, broj neodlučnih birača je i dalje visok, a tek će se sada milijuni Amerikanaca (njih oko 60 milijuna, prema tvrdnjama stožera Hillary Clinton) aktivno fokusirati na kampanju.
U svakom slučaju, riječ je o spektaklu koji svi željno iščekuju. Čak 83 posto registriranih birača tvrdi da će vjerojatno pratiti debatu.
Debata će se održati na sveučilištu Hofstra u New Yorku. Za 90 minuta koji bi im moglo odrediti sudbinu, i jedan i drugi predizborni kamp žustro se pripremaju. Clinton pritom odaje dojam “štreberice” koja se intenzivno priprema već tjednima, dok Trump pokušava odisati ležernošću, iako mu nitko ne vjeruje po tom pitanju. Bio bi glup da se ne priprema, tvrde. Tijekom tih 90 minuta, smatraju analitičari, mogu odlučivati i najmanje sitnice, a pratit će se i analizirati apsolutno sve - govor i poruke, pokreti ruku, odjeća, izrazi lica, geste... Sve.
Hillary Clinton intenzivnoj pripremi navodno je posvetila i većinu ovog vikenda, dok je Donald Trump u međuvremenu imao i predizborni skup. Oboje su se, odvojeno naravno, trebali susresti i s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.
Ključno je pitanje kakvoj će strategiji oboje kandidata pribjeći.
Clinton navodno ima teži zadatak zbog nepredvidljive prirode Trumpa. Mora se pripremiti za njegove dvije reinkarnacije - onu smirenu i odmjerenu te onu napadalačku i nepristojnu. - Ne znate tko će se točno pojaviti. Može biti agresivan ili opušten - tvrde u njenom taboru. Navodno Trumpa, tijekom njenih priprema, glumi njen dugogodišnji suradnik i osoba od povjerenja Philippe Reines, s kojim “u lažnim debatama” uvježbava kako odgovoriti na potencijalne Trumpove provokacije na temu nevjere njenog supruga Billa Clintona.
Dokazivanje
Da se Trumpu može vjerovati sve što kaže, Clinton bi mogla po tom pitanju biti mirna, barem ako je suditi prema onome što je rekao za Fox News prije nekoliko dana. Tada je najavio da će se iz poštovanja prema svojoj rivalki Hillary Clinton suzdržati od napada te vrste. - Ne znam što ću točno napraviti. Ovisi o tome na kojoj razini će ona udariti - tvrdio je pomirljivo Trump, koji je inače poznat po često vrlo neprimjerenim izjavama (i koji je navodno pozvao jednu od nekadašnjih Billovih ljubavnica na debatu, u prvi red, na što je ona odgovorila da će doći, iako se ne zna je li ju on doista i osobno pozvao).
U svakom slučaju i Clinton i Trump imaju mnogo toga za dokazati. Ona da je sposobna i smirena alternativa “neznalici i nepromišljenom” Trumpu te da je savršenog zdravlja. On, s druge strane, da ima dovoljno znanja na vanjskopolitičkom polju i da može biti mudar vrhovni zapovjednik američkih oružanih snaga te da ništa ne skriva, primjerice porezne detalje (a niti u vezi sa svojim zdravstvenim kartonom).
U svakom slučaju, veći pritisak, ako se pogledaju ankete, osjeća Clinton. Njena nekada velika prednost pred Trumpom se istopila (jako joj je naštetilo propitkivanje njenog zdravstvenog stanja nakon što se srušila na komemoraciji napada 11. rujna) i trenutno ima 46 posto, dakle samo dva postotna boda prednosti pred kontroverznim biznismenom, koji bilježi najbolju prolaznost od proljeća, dobrih 44 posto. Njena prednost je na razini statističke pogreške, dakle zanemariva. Ova debata mogla bi joj značiti politički život ili smrt.