Prije deset godina, 17. veljače, bivša jugoslavenska autonomna pokrajina Kosovo sa svojih manje od 2 milijuna stanovnika proglasila je neovisnost. No, do danas je Kosovo priznalo samo 111 od 193 države članice UN-a, a među zemljama koje to nisu učinile su Rusija, Kina, Srbija i pet država članica EU. Zbog toga je Kosovo danas jedina zemlja na tlu Europe bez liberalizacije viza. Ograničenje mogućnosti putovanja posebno pogađa zemlju s najmlađim stanovništvom u Europi - čak 70 posto stanovnika mlađe je od 35 godina, prema podacima Svjetske banke. Čak je i premijeru Haradinaju nedavno odbijena viza za Veliku Britaniju, a prije toga iz istog razloga nije mogao posjetiti ni SAD.
Zatvoreni u svojevrsni geto, pritisnuti malim plaćama, nezaposlenošću i stagnirajućim gospodarstvom, Kosovari prvo desetljeće svoje neovisnosti obilježavaju s rezignacijom. "Kunem se Bogom, da nije svih onih koji su položili svoje živote za ovo, rekao bih da se vratimo onome što je bilo prije. Imali smo bolji život i više mogućnosti", kazao je novinaru New York Timesa Andrewu Testi jedan Kosovar koji je želio ostati anoniman iz straha da ga ne proglase nedomoljubnim.
Testa je redovito posjećivao Kosovo još od 1998. godine i izvještavao je o ratnim zbivanjima kad je 1999. NATO intervenirao na strani albanskog stanovništva protiv srpskih snaga Slobodana Miloševića. U etničkom čišćenju potjerano je gotovo milijun kosovskih Albanaca iz svojih domova, a nakon povlačenja Srbije Kosovo je bilo devet godina pod kontrolom UN-a. Tokom rata nestalo je 4500 ljudi, a više od 1600 osoba i dalje se smatra nestalima.
Danas je mnogo toga drugačije, no Testa primjećuje da se beskrajni optimizam Kosovara pretvorio u razočarenje i široko rasprostranjeno gađenje korupcijom.
Na pitanje kako se osjeća povodom godišnjice neovisnosti, jedna Kosovarka koja je u ratu izgubila supruga i četiri sina, odgovorila je jednostavno: "Pa, ne pitaj!"
U sobi svoje kuće još uvijek drži izloženu odjeću s rupama od metaka. Tu odjeću nosila su dvojica njenih sinova čija su tijela pronađena.
Na ulicama još uvijek duboko podijeljene Mitrovice nedavno je ubijen umjereni srpski političar Oliver Ivanović. Testa ga je fotografirao još u ratnim danima dok je Ivanović sa svojom paravojnom skupinom čuvao mostove preko rijeke Ibar, koja dijeli albanska i srpska područja. U Mitrovici jedan je stanovnik kazao novinaru NYT-a da je policija tamo kao cvijeće, služi samo za ukras.
Iako se ratni ožiljci još mogu primjetiti posvuda, krajolik Kosova izmijenile su autoceste, ogromne benzinske postaje i šoping centri.
Unatoč velikom razočarenju političkom i ekonomskom situacijom, postoje bljeskovi optimizma. Primjerice, primjećuje Testa, Kosovo je procvjetalo u umjetničkom i kulturnom pogledu, klubovi i barovi s glazbom uživo proširili su se Prištinom. Na koncu, na međunarodnim ljestvicama pop glazbe više nisu nimalo neobična imena zvijezda s Kosova, kao što su to Rita Ora, Dua Lipa i Era Istrefi. Mladi umjetnik Petrit Halilaj osvojio je posebnu nagradu žirija na prošlogodišnjem Venecijanskom bienalu, a igrom slučaja Testa ga je fotografirao kada je kao 11-godišnji izbjeglica stajao u redu za podjelu hrane u Kukesu u Albaniji. Iskustva koja je Halilaj proživio u ratu i dalje značajno utječu na njegov umjetnički rad.