Do predsjedničkih izbora 2018. godine Kremlj će provesti opsežnu, skupu i zahtjevnu reformu specijalnih i obavještajnih službi, kojoj je cilj stvoriti jednu efikasnu sigurnosnu megastrukturu, sličnu onoj koja je u liku KGB-a postojala u vrijeme SSSR-a, piše utjecajni moskovski Komersant.
Stvara se Ministarstvo državne sigurnosti (Ministerstvo gosudarstvenoj bezopasnosti) koje bi trebalo obavljati poslove što su ih dosad odrađivale brojne sigurnosno-obavještajne agencije.
Krovna organizacija
Osim toga, nova sigurnosna struktura bila bi pod lakšim nadzorom Kremlja pa neki smatraju kako je i cilj reforme, koja mora završiti do predsjedničkih izbora, usmjeren na osiguravanje današnje političke strukture i onemogućavanje bilo kakvih buntova i prosvjeda koji mogu ugroziti sadašnju političku elitu.
- Nakon raspada SSSR-a na valu tadašnjih liberalnih i demokratskih reformi rasformiran je taj institucionalni sigurnosni monstrum KGB te je Rusija dobila više sigurnosnih i obavještajnih službi. Sad je opet odlučeno da je svrsishodnije imati jednu vrhovnu i krovnu organizaciju pod kojom bi bila nacionalna sigurnost - kaže ruski vojni analitičar Aleksandar Perendžijev.
I moćni FSB, koji se smatrao svojevrsnim postsovjetskim nasljednikom KGB-a, bit će podređen moćnome Ministarstvu sigurnosti. No, glavni zahvat je spajanje u MDS Federalne službe zaštite (FSO), koja se bavi osiguranjem državnih institucija i visokih državnih dužnosnika, te Inozemne obavještajne službe (SVR), ali i pripajanje, odnosno vraćanje Istražnog komiteta (SKR) pod nadležnost Državnog tužiteljstva kojemu se pripaja i Vojno tužiteljstvo koje je dosad bilo autonomno. Iz FSO-a će se izdvojiti Služba za zaštitu i sigurnost predsjednika Rusije koja će djelovati kao zasebna jedinica u sklopu ruske sigurnosne zajednice.
Istodobno se ukida i Ministarstvo za izvanredne situacije, čije će se nadležnosti rasporediti između ministarstava obrane i unutarnjih poslova.
300 milijuna Jedan od razloga za ovakvu strukturnu reformu, koja će prema procjenama ruskih medija stajati više od 300 milijuna dolara, jest i borba protiv korupcije unutar sigurnosno-obavještajnog sustava, koja je uzela maha. Nedavno su tako privedeni i neki visoki dužnosnici Istražnog komiteta koji su bili na “platnoj listi” ruske mafije. Zbog tog će skandala na počasnu dužnost, kako piše moskovski tjednik koji se bavi sigurnosnom tematikom Argumenti i fakti, biti premješten dosadašnji šef Istražne komisije i jedan od najbližih Putinovih suradnika Aleksandar Bastirkin. Upravio zato će neke “jake pravosudne istrage”, pogotovo one vezane za korupciju, organizirani kriminal i financijske malverzacije u državnim strukturama, biti u nadležnosti Ministarstva sigurnosti, a ne državnog tužiteljstva. MDS će, navodi Komersant, voditi istrage od nacionalnog interesa. Osim toga, omogućit će mu se da nadzire i kontrolira i sve ostale istrage koje provodi Državno tužiteljstvo te u svakom trenutku može od njih preuzeti slučaj ako zaključi da je od “nacionalnog interesa”.
Prva mjera
Prva mjera sigurnosne reforme je rasformiranje dviju jakih saveznih službi - za imigrante (FMS) te za kontrolu trgovine drogom - koje postaju tek uprave unutar novoga ministarstva.Pod novom sigurnosnom kapom bit će i glavne obavještajne agencije koje se bave špijunažom i kontrašpijunažom, kontrolom nad obavještajnom mrežom u inozemstvu. U djelokrug rada ulazi i informatička zaštita podataka od državne važnosti. Ministarstvo će se baviti i protudržavnim aktivnostima koje ugrožavaju nacionalnu sigurnost, što mnogi iščitavaju kao upravu koja će se baviti onemogućavanjem antikremaljskih, odnosno antiputinovskih “aktivnosti”. - Oni na vrhu shvatili su da je sustav nacionalne sigurnosti danas previše razdrobljen, skup i neefikasan - ističe Perendžijev koji smatra da su sve te sigurnosno-obavještajne službe bile usmjerene na predsjednika Vladimira Putina, čekajući samo naredbe od njega, odnosno doživljavalo ga se kao koordinatora cijele te zajednice.
Rusija može kupiti cijelu Bugarsku
Europsku uniju treba ozbiljno reformirati, a pogotovo treba odustati od priključenja svih država koje su Rusiji od nacionalnog interesa, rekao je poznati televizijski novinar i urednik Petar Tolstoj koji je na nedavnim izborima bio na listi vladajuće Ujedinjene Rusije. Petar Tolstoj, praunuk najvećega ruskog književnika Lava Tolstoja, poručio je Bugarskoj da će ju “Rusi jednostavno kupiti”.
- Kupit ćemo cijelu Bugarsku. Pa, Rusi su ionako već vlasnici pola bugarske obale - izjavio je Tolstoj.
Zbog podrške aneksiji Krima Ukrajina je zabranila Tolstoju ulazak u zemlju.