Činjenica da se Donald Trump povukao iz Pariškog sporazuma ne znači ništa jer ćemo, zahvaljujući lokalnim vladama, nastaviti s radom na energetskoj učinkovitosti, graditi vjetroelektrane i solarne panele, reciklirati, baš kao što smo to uvijek činili, ustvrdio je Arnold Schwarzenegger. Preplanuo, odjeven u plavo odijelo sa znakovitom zelenom kravatom, popularni Terminator i bivši republikanski guverner Kalifornije upravo je završavao svoj nadahnuti govor. Uslijedio je snažan pljesak nekoliko stotina ljudi na zatvaranju Klimatskog summita lokalnih i regionalnih lidera u sklopu COP-a 23 (23. konferencija članica UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime) u Bonnu. Najveći ovogodišnji klimatski skup na svijetu, održan od 6. do 17. studenoga, okupio je oko 25.000 sudionika iz cijelog svijeta, a kako u nedjelju nije bilo službenih razgovora između delegacija, Schwarzenegger je bio glavna zvijezda toga dana. Zajedno s kolegama novinarima pokušala sam ga uloviti, ali okružen snažnim tjelohraniteljima, Terminator je za sve nas bio neuhvatljiv.
Ovogodišnji COP 23 nije bio prvi UN-ov klimatski skup u bivšem glavnom gradu Njemačke. U srpnju 2001. godine u Bonnu sam pratila klimatsku konferenciju na kojoj se “spašavao” Protokol iz Kyota, prvi međunarodni sporazum za ograničenje emisija stakleničkih plinova, prvenstveno u industrijskim zemljama. No, tadašnji je američki predsjednik George W. Bush povukao SAD iz Protokola i odbio smanjenje emisija. Sada se na neki način prošlost ponavlja jer je aktualni američki predsjednik Donald Trump prije nekoliko mjeseci najavio povlačenje SAD-a iz Pariškoga klimatskog sporazuma.
SAD odlazi tek 2020.
U prosincu 2015. godine u Parizu su se lideri gotovo 200 zemalja, među kojima i tadašnji američki predsjednik Barack Obama, dogovorili da će poduzeti mjere kako bi se razina porasta globalne temperature do kraja 21. stoljeća zadržala ispod dva Celzijeva stupnja, što se smatra “pragom tolerancije” na koji bi se čovječanstvo do kraja stoljeća moglo prilagoditi. U listopadu prošle godine, samo nekoliko dana prije američkih predsjedničkih izbora, Pariški klimatski sporazum stupio je na snagu jer su ga, među ostalima, ratificirala dva najveća emitera stakleničkih plinova: Kina, odgovorna za 20 posto emisije, i SAD, koji pridonosi 17,9 posto ukupne emisije. Prema dogovoru iz Pariza, SAD se obavezao smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 26 do 28 posto do 2025. godine u odnosu na razine iz 2005., ali i uplatiti tri milijarde dolara za implementaciju sporazuma. Nadalje, prema pravno obvezujućoj proceduri, SAD se iz Pariškog sporazuma može povući tek krajem 2020. godine.
Stoga je i konferencija u Bonnu poslužila kao dobra platforma za stvaranje alijanse protiv Trumpa. Trenutačno je čini 15 saveznih država sa 130 milijuna ljudi, koje, uz to, drže 40 posto američkoga BDP-a. Trumpovi protivnici, predvođeni kalifornijskim guvernerom Jerryjem Brownom, bivšim gradonačelnikom New Yorka Michaelom Bloombergom i bivšim demokratskim predsjedničkim kandidatom i dobitnikom Nobelove nagrade za mir Alom Goreom, na pola su puta između dviju konferencijskih zona, Bula i Bonn, podigli golemi američki paviljon sa sloganom “We Are Still In”.
“Prije svega, valja reći ostatku svijeta da je Amerika u Pariškom sporazumu. Moramo zadržati temperaturu ispod rasta od dva Celzijeva stupnja, a to nećemo učiniti s federalnom vladom jer je ona na godišnjem odmoru s obzirom na klimatske promjene”, poručio je demokrat Jerry Brown u svom strastvenom govoru na Klimatskom summitu lokalnih i regionalnih lidera.
U sličnom su tonu na tom skupu govorili i brojni američki predstavnici, uključujući vrlo direktnog guvernera Virginije Terryja McAuliffea. “Trump po cijele dane ne radi ništa, nego tvita. Mnogi su ljudi glasali za njega u strahu od gubitka posla, ali Trump neće vratiti Americi biznis zasnovan na ugljenu”, rekao je McAuliffe na konferenciji za novinare.
Hitno djelovanje
Da brojnost američkih guvernera i gradonačelnika koji se protive izlasku SAD-a iz Pariškog sporazuma u Bonnu nije bila slučajna, smatra i istarski župan Valter Flego koji je bio hrvatski predstavnik na Klimatskom summitu lokalnih i regionalnih lidera.
Valter Flego
“Mnogo je američkih gradonačelnika koji žele nastaviti sve projekte oko zaštite okoliša te žele izvršiti pritisak na predsjednika Trumpa. Bez obzira na njegovu i odluku savezne administracije, oni sigurno idu u tom smjeru, što nam se svima drago. I bez obzira na to što je Trump najavio da se povlači iz Pariškog sporazuma, na lokalnim i regionalnim razinama razvijat će se planirani programi”, rekao je Valter Flego, potpredsjednik Povjerenstva za okoliš, klimatske promjene i energiju (ENVE) Odbora regija. Taj je odbor savjetodavno tijelo EU, a čine ga izabrani lokalni i regionalni predstavnici iz svih 28 država članica.
Župan Flego pojasnio je i o čemu su raspravljali lokalni i regionalni lideri. “Pariški sporazum kaže koji su ciljevi, a mi ovdje moramo definirati mehanizme pomoću kojih ćemo realizirati te ambiciozne ciljeve. Mi ovdje razgovaramo kako ćemo idućih godina smanjivati emisiju ugljikova dioksida, poboljšavati energetsku učinkovitost i sve ono što je važno za zaštitu okoliša. Naravno, to treba biti povezano s budućim financijskim razdobljem Europske komisije od 2020. do 2027. godine jer ćemo iz financijskih instrumenata u tom razdoblju moći realizirati naše projekte”, rekao je Flego. Istaknuo je kako su stanovnici Istarske županije svjesni klimatskih promjena. “Nažalost, okusili smo i suše i poplave i vijavice. No, rješenje nije hitno saniranje posljedica, nego prevencija. Upravo zbog toga radimo cijeli niz projekata i na planu zaštite okoliša smo najnaprednija hrvatska županija. Europskim novcem realizirali smo naš centar za gospodarenje otpadom i imamo izuzetno velike aktivnosti u dijelu zaštite izvorišta pitke vode kroz naše trgovačko društvo u javnom vlasništvu. Tu je i naša razvojna energetska agencija preko koje realiziramo cijeli niz projekata povezanih sa smanjivanjem ispuštanja ugljičnog dioksida i ostalih štetnih plinova. Naravno, za to nam treba veća financijska podrška resornog ministarstva i EK. No, na nama je da pripremimo projekte i apliciramo kako bismo u budućnosti, kada se fondovi još izdašnije otvore, mogli operativno realizirati naše projekte”, naglasio je Flego.
Zahuktali pregovori
I dok su lokalni lideri završavali svoje razgovore, u zoni Bula zahuktavali su se pregovori na razini državnih delegacija.
Službeni domaćin konferencije bio je Fidži, ali kako ta otočna država u Pacifiku, s oko 870.000 stanovnika, nema kapaciteta za organizaciju ovakvog skupa, uskočila je Njemačka, odnosno Bonn gdje je sjedište Tajništva UN-ove Okvirne konvencije o promjeni klime (UNFCCC). Stoga je i konferencijski centar u kojemu su se odvijali službeni pregovori nazvan Bula, što na fidžijskom jeziku znači “dobro došli”.
“Svi smo vezani zajedničkim interesom za smanjenje koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi. Ovo je poslanje čovječanstva. To je simboličan put kojim moramo ići zajedno. Dođimo zajedno na odredište”, rekao je u srijedu na otvaranju ministarskog dijela konferencije Frank Bainimarama, premijer Fidžija. Njegova se država suočava s opasnim posljedicama klimatskih promjena, poput rasta razine mora koja se diže brzinom od šest milimetara godišnje. Zbog toga su stanovnici nekih mjesta primorani napustiti svoje domove i preseliti se na veću nadmorsku visinu ili se odseliti u Australiju i na Novi Zeland. Nadalje, Fidži je meta učestalih vremenskih ekstrema, poput uragana Winston koji je prošle godine odnio živote 44 osobe.
Surova realnost
“Činjenica da Fidži predsjedava ovom konferencijom veliki je trenutak za moju zemlju i ostale pacifičke države jer smo mi na prvoj fronti udara klimatskih promjena. Pogođeni smo klimatskim promjenama svakodnevno i za nas je ovo velika mogućnost da našu surovu realnost na ovoj konferenciji prikažemo onima koji donose odluke”, rekla mi je Maria Nailevu, nevladina aktivistica s Fidžija. Upoznala sam je netom nakon što je zajedno s kolegicama s pacifičkih otočnih država Tuvalu, Tonga i Samoa novinarima govorila o izazovima s kojima se susreću tamošnje žene.
“Mi smo skupina žena s Pacifika koje želimo istaknuti da je utjecaj klimatskih promjena na ženska prava još uvijek nedovoljno poznat. Klimatske promjene kreiraju dodatni teret za žene jer mi na Pacifiku živimo u snažnim patrijarhalnim zajednicama. Žene se u tim zajednicama svakodnevno suočavaju s velikom nejednakošću, a to će utjecaj klimatskih promjena samo pojačati”, istaknula je Maria Nailevu.
Konferencija u Bonnu, koja je prema pisanju njemačkih medija stajala oko 117 milijuna eura, okupila je političare, nevladine aktiviste, različite stručnjake i znanstvenike, poduzetnike i novinare iz cijelog svijeta. I neke slavne osobe, poput Biance Jagger, bivše supruge legendarnoga Micka Jaggera, na koju sam naletjela tijekom jednog od brojnih događanja na konferenciji. Vodeća partijanerica 1970-ih, koja je postala ikona stila u glasovitom klubu Studio 54 u New Yorku, odavno je odustala od bučnih zabava te se posvetila zaštiti ljudskih prava u sklopu svoje zaklade koju je utemeljila 2005. godine.
Reporterka Magazina u društvu Biance Jagger, bivše supruge legendarnoga Micka Jaggera, koja se putem svoje zaklade bavi zaštitom ljudskih prava, pa tako i nizom ugroza koje stanovništvu svijeta danas donose promjene klime
“Misija Zaklade Bianca Jagger temelji se na obrani ljudskih prava, postizanju društvene pravde, zaštite okoliša i govora za sadašnje i buduće generacije. Klimatske promjene imaju razorne posljedice na svaki aspekt našeg života: mir, sigurnost, ljudska prava, siromaštvo, glad, zdravlje, nestašicu zemlje, masovnu migraciju i ekonomiju”, kratko je rekla Bianca Jagger, krhka 72-godišnjakinja koja se u hodu oslanja na štap s uzorkom nalik leopardovoj koži. Zatim se, zajedno s dvije aktivistice, fotografirala sa mnom.
Naposljetku, na konferenciji u Bonnu susrela sam i jednog od vodećih svjetskih klimatologa, prof. Hansa Joachima Schellnhubera, direktora Instituta za istraživanje utjecaja klimatskih promjena u Potsdamu i Papina “klimatskog ambasadora”. Schellnhuber je poznat i kao “otac limita od dva stupnja Celzijeva u 21. stoljeću”, a intervjuirala sam ga prošle godine u Marrakechu.
Susret u avionu
“Da, sjećam vas se, mi smo se upoznali u avionu. Prošlogodišnja konferencija u Marrakechu prošla je u znaku šoka jer je tada Trump pobijedio na izborima u SAD-u. Ovogodišnja konferencija u Bonnu je tehnička, nije važna kao ona u Parizu prije dvije godine kada je došlo do prekretnice. No, svakako je važno da su ovu konferenciju zajednički organizirali Fidži, siromašna zemlja suočena s opasnim posljedicama klimatskih promjena, i Njemačka, jedna od najrazvijenijih zemalja i jedna od predvodnica borbe protiv globalnog zagrijavanja”, rekao mi je Schellnhuber žureći na dogovoreni sastanak. Ipak, rekao mi je da je početkom studenoga bio kod pape Franje te da je nedavno u Oslu razgovarao s kalifornijskim guvernerom Jerryjem Brownom. “Rekao mi je da mnogi gradovi u SAD-u ne žele odustati od provođenja Pariškog sporazuma, bez obzira na odluku predsjednika Trumpa i njegove vlade. To je ohrabrujuće”, zaključio je Schellnhuber.