Američki državni tajnik Rex Tillerson u nedjelju 12. travnja doći će u svoj prvi posjet Moskvi.
Neko se vrijeme nagađalo da će Tillerson zbog posjeta Kremlju ignorirati sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a, što je u Moskvi bilo popraćeno s neskrivenom nasladom. Smatrali su kako je to potvrda Trumpove politike distanciranja SAD-a od NATO-a, koja je u Rusiji znakovito pozdravljena.
No, nespretnost i nesnalaženje u Bijeloj kući se nastavlja pa će na kraju Tillerson ipak nazočiti važnom summitu NATO-a u Bruxellesu, ali sada u Moskvi s nestrpljenjem čekaju što će američki državni tajnik tamo reći i kako će se ponašati.
Doduše, zanimljivo je da državni tajnik Rex Tillerson u Moskvu dolazi i nakon sastanka Donalda Trumpa s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Prema navodima nekih moskovskih medija, i to je znak da su Trumpu odnosi s Kinom ipak "nešto važniji" nego s Moskvom, što smatraju donekle znakovitim.
Mučno očekivanje
Dakle, što će biti od Trumpovih najava o normalizaciji odnosa s Rusijom te stavljanja NATO-a u drugi plan, vidjet će se u sljedećih desetak dana, a dotad se čini da na relaciji Moskva - Washington nema najavljivanih ili očekivanih pozitivnih pomaka.
Osim toga, iako su se gajile nade da bi Trumpov poklon dobre volje Vladimiru Putinu moglo biti neprimanje ili makar dugoročna odgoda primanja Crne Gore u NATO, čini se da ni od toga neće biti ništa.
Još neki pokazatelji najavljuju da se napetosti u odnosima dviju zemalja nisu popravile. Rusko Ministarstvo obrane objavilo je da američke vojne patrole u Crnome moru smatra "potencijalnom ugrozom svoje sigurnosti", a nije im se svidjelo ni to što će NATO u sljedeće tri godine uložiti dodatne tri milijarde dolara u modernizaciju satelitske i kompjutorske tehnologije, u prvom redu radi borbe s ruskim "cyber snagama".
Prostor za dijalog
Moskva je nedavno upozorila da američki sustavi proturaketne obrane narušavaju paritet i ograničavaju prostor za dijalog o nuklearnom razoružanju te ugrožavaju slobodni pristup i korištenje svemirskog prostora, citira ruska agencija Ria novosti Viktora Poznihira, zamjenika načelnika Glavne operativne uprave Glavnog stožera ruske vojske. Razvijanjem proturaketnog štita SAD stimulira utrku u naoružanju, rekao je Poznihir na konferenciji o razoružanju u Ženevi. Napomenuo je da SAD sada ima mogućnost uništiti sve svemirske "aparate" na nižim orbitalnim visinama.
Rusko-američke odnose opterećuju i problemi međunarodnog prestiža. Tako je zapovjednik američkih snaga u Africi, general Thomas D. Waldhauser, izjavio da je Rusija u Libiji, koja je u ratnom i političkom kaosu, stala na stranu generala Halife Haftara koji kontrolira istočni dio te zemlje. No, Zapad tu nije na istoj liniji s Rusima jer oni žele stvoriti vladu nacionalnog jedinstva kako bi okončali sukobe u toj zemlji i spriječili jačanje tzv. Islamske države koja nakon poraza u Iraku i Siriji svoje "poslove" želi prebaciti upravo u kaotičnu Libiju. Američki general tvrdi da Haftar dobiva logističku, vojnu i savjetničku pomoć iz Rusije.
General Halifa Haftar već je dva puta bio u Moskvi gdje se susreo s ministrom obrane Sergejem Šojguom i šefom ruskog Vijeća sigurnosti Nikolajem Patruševim, a boravio je i na ruskom nosaču aviona "Admiral Kuznjecov", koji se nalazi u Sredozemlju, odakle je videolinkom razgovarao s ruskim ministrom obrane Šojguom.
Republikanski senator John McCain, koji se zalaže za primanje Crne Gore u NATO ("Pristupanjem Crne Gore pokazujemo da Rusija ne može uvjetovati širenje NATO-a, niti stavljati veto na zemlje koje žele u Savez", obrazložio je svoj stav McCain), nedavno je optužio Moskvu da se upliće i u situaciju u Afganistanu. Senator iz Arizone McCain tvrdi da Rusi uz pomoć Irana pomažu talibanima te da time Moskva želi omesti američku politiku u toj zemlji.
Puno suzdržaniji
Upravo su zato, nakon početne euforije, ruski analitičari puno oprezniji i suzdržaniji kada govore o očekivanjima od Tillersonova posjeta Moskvi. Sergej Kislicin iz moskovskog Instituta za međunarodne odnose ne ulazi u dublje analize, nego kaže da Tillerson dolazi u sklopu priprema za susret Vladimira Putina i Donalda Trumpa. Naime, ruski mediji već dulje vrijeme javljaju da bi do prvog susreta dvojice lidera moglo doći u srpnju 2017. godine u Hamburgu na sastanku zemalja članica G20, a Kislicin napominje kako su pripreme za taj susret u "punom jeku" te da sastanak treba "dobro pripremiti jer u protivnom nema smisla". U Kremlju su već prije rekli da im datum i mjesto susreta odgovaraju jer će se dotad profilirati vanjska politika nove Trumpove administracije.
No, prije toga će se održati još jedan sastanak: NATO i Rusija će sutra održati sastanak na razini ambasadora. Razgovori će se voditi u formatu "Vijeća NATO-Rusija", instance za vođenje dijaloga osnovane 2002. koja se do 2014. redovito sastajala, ali je "zamrznuta" nakon ruskog pripojenja Krima. Dakle, opet NATO ispred Rusije.
Ruski ambasador u NATO-u Aleksandar Gruško i njegovi kolege iz 28 zemalja NATO-a razgovarat će o "stanju u Ukrajini i susjedstvu, o sigurnosnom stanju u Afganistanu, pa i o regionalnoj terorističkoj prijetnji", ali i o "pitanjima povezanima s vojnim djelovanjem, o međusobnoj transparentnosti i smanjenju rizika radi jače stabilnosti i sigurnosti na euroatlantskom području", potvrđeno je iz NATO-a.