Slovenski parlament donio je novi zakon o strancima, koji sadrži i niz kontroverznih i restriktivnih odredbi o migrantima i potencijalnim tražiteljima azila. Zakon je prošao s 47 glasova za i 18 protiv, ali nije mu potrebna dvotrećinska većina te će stupiti na snagu objavom u Službenim novinama.
Ljudska prava
No, dio slovenske javnosti, kao i neke, uglavnom lijeve, političke stranke te nevladine udruge napali su sporni zakon. Reagiralo je i Vijeće Europe, nezadovoljno zakonom koji, prema njihovu mišljenju, omeđuje i ugrožava ne samo prava migranata, nego i općenito ljudska prava.
U slovenskoj vladi smatraju da se treba pripremiti jer opasnost od migrantske krize, kakva je bila 2015. godine, još postoji. Tako nakon žilet-žice i metalnih vrata na graničnim prijelazima s Hrvatskom, koji sliče na ulaz u konclogor, Slovenija dodatno zaoštrava “migrantsku politiku” za koju neki tamošnji analitičari kažu da sve više nalikuje na populističke pokliče i retoriku sličnu onoj antiimigrantskoj u neposrednom susjedstvu (u prvom redu u Mađarskoj i Austriji).
Naime, prema tom zakonu, koji neki već nazivaju ksenofobnim, predviđene su dodatne stroge mjere kontrole kretanja migranata. Sporni zakon o strancima predviđa mogućnost da u slučaju novog migrantskog vala, koji bi zapljusnuo slovensku granicu, policija može odbiti tražitelje azila, dok bi one koji ilegalno ipak uđu u Sloveniju imali pravo protjerati u zemlju iz koje su došli. To bi moglo izazvati dodatnu napetost sa Zagrebom jer je pretpostavka da bi balkanska ruta ponovno prolazila i Hrvatskom.
'Njemačka 30-ih'
Koliko je strasti izazvala rasprava o tome, pokazuje i izjava bivše ministrice kulture Julijane Bizjak Mlakar iz DeSUS-a (Stranke umirovljenika) kako ju je rasprava o spornom zakonu podsjetila na “Njemačku 30-ih godina”. Doduše, većina zastupnika njezine stranke glasovala je za zakon.
No, na kraju, čini se da je vlada ipak ustuknula pred reakcijom iz Bruxellesa pa će Ustavni sud Slovenije dati konačno mišljenje o tom zakonu.
U strahu od mogućeg novog proljetnog vala migranata s Bliskog istoka, koji se već najavljuje ili kojim se “prijeti”, ministrica unutarnjih poslova Vesna Györkös Žnidar brani zakon. Prema stajalištu zastupnika Ujedinjene ljevice, koji su glasovali protiv zakona, on je suprotan slovenskom Ustavu, ali i međunarodnim konvencijama o zaštiti migranata. Iz nevladinih udruga poručuju da svaka država ima pravo na osiguravanje i nadzor svojih državnih granica, ali se to nikako ne smije provoditi na račun ljudskih i građanskih prava. I predstavnik Vijeća Europe za migrante i izbjeglice Tomáš Boček izrazio je zabrinutost zbog slovenskog zakona. Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks, piše mariborski list Večer, također izražava svoju zabrinutost jer smatra da Ljubljana krši međunarodne zakone i propise. “Prihvaćanje ovog zakona negativan je korak koji će imati utjecaj i posljedice na poštivanje ljudskih prava izbjeglica i tražitelja azila u cijeloj regiji.” Stoga poziva slovenske vlasti da ponovno promisle prije nego što uvedu zakonske odredbe te da paze na europsku praksu i međunarodne standarde. No, ministrica unutarnjih poslova Vesna Györkös Žnidar, koju slovenski mediji navode kao “master mind” spornog zakona, kaže kako Slovenija time ne krši europsko zakonodavstvo ni međunarodne konvencije te ne vidi razlog za burne reakcije jer je zakon zapravo prevencija kojom se Slovenija štiti od moguće nove migrantske krize i sprečava da postane “migrantski džep” (hot spot), odnosno da će se primjenjivati samo u slučaju nove masovne i nezakonite migracije.
Skori izbori
Naime, postoji tendencija da bi Austrija čak i zatvaranjem granice onemogućila ulazak migranata te se u Sloveniji boje da bi mogli postati žrtvom. Osim toga, ministrica Györkös Žnidar je ustvrdila kako je reakcija Vijeća Europe “nedopustiv pritisak na zastupnike” jedne od članica Europske unije te da je Slovenija “sposobna i zrela sama donositi vlastite zakone”. Napomenula je da je zakon donesen i zato što EU još nema ni jasnu, ni zajedničku i održivu azilantsku i useljeničku politiku te je, kako kažu neki provladini analitičari, svaka članica EU prepuštena sama sebi da se bori s migrantskim problemom. Ministrica Györkös Žnidar smatra da EU mora hitno donijeti zajedničku azilantsku politiku te da je to primarni cilj i Slovenije. Neki analitičari donošenje ovakvog zakona povezuju sa skorim predsjedničkim izborima koji će se održati ove godine te parlamentarnima 2018. godine. Ljubljanski list Dnevnik smatra da se premijer Miro Cerar, kako se bliže izbori, sve više približava imigrantskoj retorici desnopopulističkog političara Janeza Janše te da se Cerar time želi umiliti desnom biračkom tijelu, pogotovo jer je njegova popularnost sve upitnija.
Neki mediji već nagađaju da bi ministrica Györkös Žnidar mogla dati ostavku ako zakon padne na Ustavnom sudu, ali ona je odbila tu mogućnost, smatrajući da eventualno odbijanje tog zakona nema veze s njezinim položajem i ostankom u vladi.