"Bezuvjetno podržavamo stabilnost i teritorijalnu cjelovitost BiH, i to kao države u kojoj su jednakopravni svi njezini konstitutivni narodi te svi njezini građani. Dakle, podržavamo ustavne temelje BiH."
Tako je u razgovoru za sarajevske novine Dnevni avaz hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman odgovorio na pitanje "kakvi su odnosi Hrvatske i BiH".
Ministar Grlić Radman danas je bio u posjetu Sarajevu, a iako u intervjuu niti jednom riječju nije spomenuto pitanje slovenskog pristupa situaciji u toj zemlji, ovo je istodobno i prva službena hrvatska reakcija na informacije koje su izazvale veliku buru u susjednoj zemlji. Ali, bez službenih reakcija u Zagrebu, Beogradu, Prištini, Skoplju i Tirani.
Osjetljiva tema
Posebno je osjetljiva tema navodnog non-papera koji je slovenski premijer Janez Janša poslao u Bruxelles, na ruke Charlesa Michela, predsjednika Vijeća EU, a u kojem se navodi da bi trebalo završiti "raspad Jugoslavije" promjenom granica na prostoru Zapadnog Balkana. BiH bi se rasformirala, Republika Srpska pripala Srbiji, Zapadna Hercegovina Hrvatskoj, a bošnjačka bi država dobila izlaz na more. Kosovsko bi se pitanje riješilo promjenom granica (sjever Kosova za Preševsku dolinu), a dijelovi Crne Gore i Sjeverne Makedonije priključili bi se Albaniji.
Problem je dodatno zakomplicirao Ured za medije Charlesa Michela koji je na pitanje Petera Žerjaviča, dopisnika Dela iz Bruxellesa, prvo rekao da su primili dokument, a zatim da nisu. To je u Sloveniji izazvalo val reakcija da bi zatim 24ur.com, mrežna stranica POP TV-a, objavila da ima provjerene informacije da non-paper postoji.
Janez Janša je reagirao brzo i rekao da nije autor ikakvog takvog dokumenta, ali je kao argumentaciju naveo da se "dva mjeseca nije vidio s Michelom". To je samo dodatno produbilo opravdane sumnje jer se takvi materijali mogu uručiti bez osobnog kontakta. U cijelu se priču uključila i Europska komisija koje je objavila da "definitivno nije primila niti zna za ikakav 'non-paper'", izjavio je Peter Stano, glasnogovornik Komisije.
Slovenska je opozicija krenula u novi napad na vladu i traži da Janša dođe na sjednicu Odbora za vanjske poslove kako bi ga ispitali o non-paperu.
Definirana pozicija
Izvori u Ljubljani, koji su željeli ostati neimenovani, za Jutarnji list su naveli da "tamo gdje ima dima, ima i vatre" te da svakako postoji mogućnost da je riječ o politici iza koje stoje mađarski premijer Viktor Orbán i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.
Koji su naprosto željeli, preko Janše, upozoriti EU da su nužni radikalni potezi kako bi se brzo riješila postojeća kriza na Zapadnom Balkanu. I ponudili rješenje koje bi maksimalno išlo u prilog Beogradu. Konačno, neki zapadni diplomati navode da je u Srbiji prihvaćena teza da su sve države, od Zagreba, ali bez Zagreba, do Skoplja, privremene (istu tezu koristi i Moskva kad se govori o većini bivših članica Sovjetskog Saveza).
U Ljubljani smatraju da se predsjednik Borut Pahor u taj okvir uklapa savršeno jer s Janšom ima dobre odnose još od 2004. godine kad je bio sklon ući u prvu njegovu vladu, ali ga je u tome zaustavila stranka, socijaldemokrati. I ove je godine Pahor sazvao sastanak svih političkih stranaka kako bi se došlo do konsenzusa u vođenju zemlje u krizi, ali na sastanak nije došla većina opozicijskih stranaka jer su tvrdili kako je riječ o potezu kojim se želi opravdati Janšina politika.
Osim izjave ministra Grlića Radmana, visokopozicionirani hrvatski diplomat, pod uvjetom anonimnosti, za Jutarnji je izjavio kako "Hrvatska nikako nije upletena u ovaj slučaj". Naime, u medijskim se napisima govori da Janšin plan ima podršku Hrvatske i Mađarske. "Hrvatska je svoje pozicije definirala non-paperom koji je ministar Grlić-Radman uručio ostalim kolegama na njihovu prošlom sastanku i o kojem će se razgovarati na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova", rekao je naš izvor.
Profesor Goran Bandov za Jutarnji je rekao da su "vođe na Zapadnom Balkanu, umjesto da se suoče s problemima društava - ozbiljnim kršenjima vladavine prava, korupcijom, kriminalom, gotovo nepostojećim medijskim slobodama i povredama ljudskih (i manjinskih) prava - skloniji manipuliranju, bacanju pijeska u oči, traženju unutarnjih neprijatelja, pa i pričama o prekrajanju granica".
Smušeno tumačenje
Ako i uzmemo u obzir mogućnost da Janša nije poslao non-paper u Bruxelles, i dalje je neupitno da je Borut Pahor pitao 5. ožujka članove Predsjedništva BiH: "U posljednje vrijeme sve su češći glasovi u Europi o tome da treba dovršiti raspad Jugoslavije. Možete li se vi u BiH mirno razići?" To je izrijekom potvrdio član Predsjedništva Željko Komšić, a Pahorov ured nije opovrgnuo, nego tumačio da time "predsjednik nije nametao ideju raspada BiH".
Nije isključeno da je slovenski predsjednik djelovao u smjeru premijerovih razmišljanja. Slovenska je diplomacija potvrdila da niti su izradili, niti su u Bruxelles poslali ikakav dokument, a mediji navode da je papir bio izrađen u najužem Janšinu krugu i poslan sekundarnim kanalima (primjerice, Ured premijera šalje Michelovu uredu).
Zapadni Balkan u potpunosti je ispao iz fokusa interesa EU. U sljedećih godinu dana pred Njemačkom i Francuskom su izbori, a njihovo biračko tijelo nije sklono idejama o proširenju na Zapadni Balkan čemu se Nizozemska otvoreno protivi. SAD je pismom državnog tajnika Antonyja Blinkena nedvojbeno poručio da u planu nisu nikakve diplomatske inicijative. Sve to otvara prostor za avanture poput Janšina navodnog non-papera koji bi vodio oživljavanju Vučićeve, u stvarnosti preoblikovane teze Slobodana Miloševića, o "korekciji granica" s izuzetno ozbiljnim posljedicama po cijelu regiju. Ne bi čudilo da se to i sviđa nekome u Bruxellesu i u krugu "velikih dječaka" jer oni bi najradije da se cijeli taj problem jednostavno riješi sam od sebe. Pravdajući se kako se EU mora baviti važnijim pitanjima.