Ovogodišnji predsjednički izbori u Francuskoj su jedinstveni u povijesti Pete Republike, dakle od 1958. godine. Ili, kako navode neki malo neozbiljniji, to su šašavi izbori. Francuska se nalazi na korak od ponavljanja austrijskog scenarija: ondje se na predsjedničkim izborima prvi put nakon Drugoga svjetskog rata u konačnici nisu suočili kandidati dvaju velikih, starih stranaka, socijaldemokrata i pučana, nego kandidat radikalne desnice i bivši čelnik Zelenih.
U zemlji koja ima 265 vrsta sira - pa se ondje ne tako dobar general, ali jako dobar predsjednik Charles de Gaulle pitao kako uopće vladati takvom državom - sadašnje stanje govori da će se u drugom krugu izbora, početkom svibnja, sraziti mladi bivši bankar Emmanuel Macron (39), kandidat bez stranke, i Marine Le Pen, čelnica radikalno desnog Nacionalnog fronta.
Tragikomedija
Da je stanje uistinu na rubu tragikomedije, potvrđuje slučaj Françoisa Fillona koji je do prije koji tjedan već birao zavjese i mebl za ured u Elizejskoj palači. A onda se utopio u aferi plaćanja svoje žene - Velšanke - javnim, francuskim novcem da ne radi ništa. Republikanska stranka pokušala je spasiti kampanju i Fillona nagovoriti da se povuče te kandidirati veterana Alaina Juppéa, ali taj stari lisac je to odbio kad je Fillon rekao da ostaje u kampanji. I ne samo to: Juppé je nakon cijelog tog cirkusa i u trenutku kad je velik dio uglednih republikanaca već okrenuo leđa Fillonu mirno izjavio da podržava njegovu kandidaturu. I tako sada u središte pozornosti dolazi Marine Le Pen. Ona, naime, sigurno ulazi u drugi krug, a onda se karte mogu svakako podijeliti. Nije slučajno jedan od uglednijih francuskih političara, bivši premijer Jean-Pierre Raffarin, nedavno izjavio da “gospođa Le Pen ide prema pobjedi na izborima”. Naime, i Francuska se snažno promijenila od izbijanja krize 2008. godine.
Dva loša
Tome su pridonijela i dva izuzetno neuspješna predsjednika, Nicolas Sarkozy (do 2012.) i François Hollande. Kriza i ubrzani tehnološki razvitak udarili su brojne ljude nespremne na izazove, industrije su se pogasile, a tradicionalni poslovi nestali. Pod posebnim je udarom prostor “međuzemlja”, dakle od grada pa do sela.
Gradovi
Devet najvećih francuskih gradova sjajno napreduje, u njima je nezaposlenost manja od šest posto, dok je na državnoj razini viša od deset. Selo se drži zahvaljujući Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU. “Međuzemlje” je, pak, osiromašeno i izgubljeno. I ono je prigrlilo Le Pen. Kao i Azurna obala gdje je snažan priljev migranata potaknuo ljude da vjeruju da zbog njih ostaju bez posla, a dodatni je utjecaj na to imao i teroristički napad u Nici. Nije isključeno da u natjecanju s Macronom ovog neiskusnog političara nadmudri i da Francuzi, prevrtljivi kakvi jesu, naprave slično kao njihovi susjedi preko La Manchea pa izaberu Le Pen. Upravo zbog toga sa svih strana stižu upozorenja koja bi trebala Francuzima izbiti iz glave takve ludorije. Tako je u četvrtak banka Credit Suisse razglasila svoj vodič za investitore u kojemu je pobjedu Le Pen na izborima proglasila “najvećim rizikom za europsku stabilnost”. Interesantno je da je u tom bankarskom dokumentu kao srednje dobar scenarij navedena pobjeda Macrona koja će izazvati probleme pri formiranju stabilne vlade s jasnim mandatom, koja će imati podršku stranaka.
Tržišta
No, Le Pen je najgora opcija za Credit Suisse koji ističe da čak “smanjivanje razlike među kandidatima u istraživanjima javnoga mnijenja u korist Le Pen proizvodi visok stupanj nepredvidivosti na tržištima”. Na ovome mjestu treba reći da su na isti način banke i razni think tankovi govorili o krahu i propasti ako Velika Britanija izglasa Brexit i ako Donald Trump pobijedi na američkim izborima. I to se oboje dogodilo, a tržišta su još uvijek snažna i dobro se drže. Američka središnja banka Fed čak će i povećati kamate (europski će pandan ipak pričekati do kraja ove godine).
Le Pen, naime, zagovara izlazak iz EU, tzv. Frexit, ali za provedbu toga pred njom stoji bitno veći broj prepreka nego u Ujedinjenom Kraljevstvu - članstvo Francuske u EU je dio Ustava. Provedba referenduma traži podršku Skupštine, a nju Le Pen neće dobiti. Moguće je da predsjednica organizira referendum koristeći zaobilazne pravne korake, ali morat će dobro razmisliti jer je jučerašnje istraživanje pokazalo da 72 posto Francuza nije za izlazak iz eurozone i povratak franka. A to je jedan od zaglavnih temelja politike Marine Le Pen.
Ako, dakle, Le Pen pobijedi, ona će se naći u sličnom scenariju kao i Macron: neće imati dovoljnu podršku u Skupštini jer će ondje većinu mjesta zauzeti republikanci i socijalisti. Bit će, dakle, predsjednica u polupredsjedničkom sustavu bez polupredsjedničkih ovlasti. Možda je Credit Suisse ipak pretjerao.
Njemački biskupi ustvrdili su da plan ne sadrži ništa kršćansko
Alternativa za Njemačku (AfD) objavila je u četvrtak navečer svoju političku platformu za savezne izbore u rujnu.
Naime, toj stranci, koja je nastala na protivljenju euru, a zatim tijekom migrantske krize iz temelja promijenila svoje političke stavove te se pretvorila u ksenofobnu, antiimigrantsku i antimuslimansku političku snagu, pala je popularnost u posljednja dva mjeseca. Stoga su odlučili podsjetiti javnost na svoje postojanje. A ono je sve više zabrinjavajuće jer AfD kao glavni politički projekt donosi plan “negativne imigracije, Minuszuwanderung”, da Njemačka svake godine vrati najmanje 200.000 migranata. Riječ je o planu koji ne samo da je neostvariv - koji su kriteriji izbacivanja, što s onima koji su već postali dijelom društva - nego je i dugoročno štetan za Njemačku. Naime, tek je lani Njemačka uspjela ostvariti natalitet od 1,6 djece po ženi za što su, tvrde demografi, prije svega zaslužni imigranti. Tim će natalitetom Njemačka uspjeti sačuvati broj stanovnika i pomlađivanje koje je nužno za održivost društva.
Negativne reakcije na prijedlog AfD-a uslijedile su odmah, a među prvima je bila Njemačka biskupska konferencija koja je u četvrtak završavala svoj sastanak u Bergisch Gladbachu. “Jasno se distanciramo od populističkog pristupa i većine stranačkih stavova”, izjavio je kardinal Reinhard Marx, predsjednik Biskupske konferencije. Ne treba dvojiti da će se brzo na sličan način oglasiti i protestantski svećenici.
Zbog ovog kontroverznog plana, za koji ni sami nisu znali objasniti kako ga planiraju provesti, ostali elementi programa pali su u drugi plan. Oni, pak, pokazuju da AfD još ozbiljno luta i traži se na ideološkom prostoru, pa stoga poseže za populističkim stavovima slijeva i zdesna. Predlažu da se u mirovinu ide nakon određenog broja godina radnog staža neovisno o dobi, ali i da niti jedna tvrtka ne smije imati više od 15 posto zaposlenih na privremenim ugovorima. (Ž.T.)