Američki predsjednik Donald Trump planira instalirati njujorškog milijardera Stephena A. Feinberga za osobu koja će provesti veliku reviziju američkih obavještajnih službi, izvijestio je list New York Times, pozivajući se na dužnosnike iz administracije.
Riječ je o dokazu da je rat Trumpa i obavještajnog miljea prešao na višu razinu, nakon kulminacije u ponedjeljak kad je Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn bio prisiljen dati ostavku pod pritiskom medijskih natpisa koji su se temeljili na podacima američkih obavještajnih agencija.
Brzi razvoj
Obznanjeno je da je Flynn, suprotno onome u što je uvjeravao javnost i nadređene, razgovarao s ruskim veleposlanikom u SAD-u (u vrijeme kad još nije bio savjetnik) te da zbog, kako je rekao, “brzog razvoja događaja” i “greške” to nije priznao šefovima, iako su ga oni branili na sav glas, odbijajući optužbe o postojanju “ruske veze”. Ministarstvo pravosuđa o Flynnovim je kontaktima te opasnosti da bi mogao biti podložan ruskoj ucjeni Trumpa obavijestilo 26. siječnja, no on je, čini se, bio spreman stajati uz njega do kraja, odnosno dok za to nije doznala šira američka javnost. I zatim je opet, negirajući “rusku vezu” unatoč dodatnom otkriću da nije riječ samo o Flynnu, adresirao u prvom redu, kako je rekao, “neameričko” curenje informacija iz obavještajne zajednice. Ona pak istodobno provodi istragu pokušaja ruskog utjecanja na ishod izbora, hakiranja Demokratskog nacionalnog odbora i veza Trumpovih ljudi s predstavnicima Moskve. Čak je i u srijedu Trump za Flynna rekao da je on “divan čovjek” kojeg su mediji nepošteno tretirali.
U tom kaotičnom kontekstu, obavještajce oko Feinberga muče dvije stvari. Prva, on nema iskustva na obavještajnom polju i u nacionalnoj sigurnosti. Drugo, zanima ih skrivena agenda iza imenovanja i, s obzirom na to da je rekonstrukcija obavještajnog sustava malo vjerojatna, potencijalna namjera ograničavanja njihove neovisnosti.
Suosnivač Cerberus Capital Managementa član je Trumpova ekonomskog savjetodavnog vijeća i ima bliske odnose s glavnim strategom Bijele kuće Stephenom Bannonom i Jaredom Kushnerom, Trumpovim zetom i savjetnikom. Njegova tvrtka posjeduje Remington Outdoor, kompaniju za proizvodnju oružja, te DynCorp International, koja surađuje na sigurnosnim poslovima sa State Departmentom i drugim vladinim tijelima, a koja je Johnu F. Kellyju, Trumpovu ministru domovinske sigurnosti, plaćala 166.000 dolara godišnje za savjetovanje. Feinberg je svojedobno razmišljao i o investiranju u Blackwater.
Iako njegovo imenovanje nije službeno objavljeno, on je navodno rekao dioničarima da pregovara o ulasku u administraciju. Ni on ni Bijela kuća nisu odgovorili na upite NYT-a.
Ne vjeruje im
List tvrdi kako obavještajna zajednica sumnja da se radi o pokušaju ubacivanja Trumpu odane osobe u sustav kojem on ne vjeruje te pripremi da Feinberg, s vremenom, preuzme neku od ključnih pozicija u obavještajnoj zajednici. Osoba koja navodno ima najviše razloga za strepnju je još nepotvrđeni kandidat za šefa obavještajne zajednice Dan Coats, koji je, kao i već postavljeni šef CIA-e Mike Pompeo, izbor republikanskog establišmenta, među ostalim potpredsjednika Mikea Pencea, a ne samog Trumpa. Ni Pompeo ni Coats nisu podržali Trumpa tijekom stranačkih izbora.
U međuvremenu su se pojavili napisi da obavještajci skrivaju dio osjetljivih podataka od Trumpa jer su, piše Wall Street Journal pozivajući se na “upućene sadašnje i bivše dužnosnike”, zabrinuti da bi oni mogli biti kompromitirani ili objavljeni. Navodno su u nekoliko navrata odlučili da mu neće otkriti izvore i metode prikupljanja informacija, prije svega oko nadzora stranih vlada. Navodno nije riječ o toliko neobičnoj stvari, no prvi je put razlog dubinska sumnja može li se uopće vjerovati predsjedniku. Iz ureda direktora obavještajnih službi poručili su da navodi WSJ nisu točni. S druge strane, priča se da je sam Trump ograničio količinu informacija koju želi primati. Na njihove dnevne izvještaje oslanja se u manjoj mjeri od prethodnika i obavještajci su dobili naputak da ograniče broj tema.
Rex Tillerson zatražio da Rusija prestane s agresijom na Ukrajinu
“Trenutno nismo u položaju za suradnju na vojnoj razini s Rusijom. Naši politički čelnici će se uključiti kako bi pronašli zajedničke temelje”, rekao je američki ministar obrane James Mattis jučer, drugog dana sastanka ministara obrane NATO-a. Mattisove izjave uslijedile su nedugo nakon što je njegov ruski kolega Sergej Šojgu izrazio spremnost za nastavak suradnje s Pentagonom, a ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da je u interesu obiju zemalja obnova komunikacije između njihovih obavještajnih službi.
Među ostalim se odlukama ističe ona o jačanju prisutnosti NATO snaga u Crnom moru. “No, ta će prisutnost biti odmjerena, obrambena i ni na koji način provokativna”, rekao je glavni tajnik Jens Stoltenberg novinarima. Jedan je neimenovani dužnosnik rekao AFP-u da je riječ o odgovoru na rusko jačanje vojnih potencija na tom prostoru. Inače, u Rumunjsku je nedavno stiglo i 500 američkih vojnika. Osim toga, Stoltenberg je potvrdio da je Libija zatražila pomoć NATO-a u jačanju svojih sigurnosnih institucija.
U Bonnu, na svom prvom putovanju američki se državni tajnik Rex Tillerson susreo s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom. Tillerson je bio više nego jasan: “Dok tražimo novi zajednički teren, očekujemo da Rusija ispoštuje svoje obveze prema Sporazumu iz Minska i radi na deeskalaciji nasilja u Ukrajini”. U Bakuu su pak razgovarali načelnici stožera dviju vojsci, generali Joe Dunford i Valerij Gerasimov. (A. Palokaj)