Bajkalsko jezero, najstarije na svijetu, proživljava jednu od najgorih kriza u svojoj 25 milijuna godina dugoj povijesti zbog onečišćenja voda fosfatima, širenja alga, pretjeranog ribarenja i klimatskih promjena, upozoravaju stručnjaci.
Ujedno i najdublje na svijetu s 1700 metara dubine, Bajkalsko jezero sadrži čak 20 posto slatke nesmrznute vode na planetu i "iznimno je vrijedno za proučavanje evolucije", ocjenjuje UNESCO (UN-ova organizacija za znanost, kulturu i obrazovanje), koja je to sibirsko jezero 1996. godine uvrstila na popis svjetske baštine.
O bioraznolikosti govori podatak da vode i obale Bajkala nastanjuje gotovo 3.600 biljnih i životinjskih vrsta kojih je gotovo 80 posto endemskih, no izloženi su negativnim utjecajima koji se gomilaju.
Omul, tipična bajkalska riba (Coregonus migratorius iz porodice lososa), ugrožen je algama koje se zabrinjavajuće šire, a nekoliko vrsta spužva već je nestalo. Početkom listopada ruska vlada zabranila je komercijalni izlov omula.
"Biološka masa omula prepolovljena je u zadnjih 15 godina" i pala je s 25 milijuna tona na samo deset tona, navodi Ruska agencija za ribarstvo.
Anatolij Mamontov, biolog iz regije, ističe da su razlozi pretjerani izlov i krivolov te klimatske promjene te objašnajva "Zbog suše smanjuje se dubina rijeka koje se ulijevaju u jezero, površina Bajkala zagrijava se, a omul ne vodi toplu vodu".
Invazivne alge
U rujnu je UNESCO izrazio zabrinutost zbog katastrofalnog širenja alge Spirogyra koja prekriva pješčane plaže jezera stvarajući gusti zeleni tepih.
"Uvjeren sam 150 posto da je razlog tomu onečišćenje otpadnim vodama" iz sela i gradova na obalama Bajkala, ponajprije deterdžentima koji sadrže fosfate, kaže Oleg Timoškin, biolog iz Institulta za limnologiju u Irkutsku (Sibir).
Sustav pročišćvanja otpadnih voda zastario je, a u nekim selima i ne postoji, upozorava Timoškin. Objašnjava da su do prije 15 godina slikovita sela na obalama Bajkalskog jezera imala struje tek dva sata na dan, a danas "svaka 'babuška' iznajmljuje sobe turistima i posjeduje perilicu rublja".
Timoškin je obišao cijelo jezero kako bi proučio širenje alge te je idenificirao tri kritične zone blizu gradova u kojima su alge uništile mekušce i rakove, vrste koji vole kisik.
"15 godina unatrag blizu grada Listvijanke postojale su podvodne šume spužva, a danas su sve mrtve", kaže Timoškin.
Pokraden novac
Ako se ne zaustavi izlijevanje onečišćenih voda u jezero, obalna zona "radikalno će se promijeniti", upozorava znanstvenik i traži zabranu uporabe tvari koje sadrže fosfate te gradnju upravo u toj zoni "najboljih stanica za pročišćavanje voda u Rusiji".
U kolovozu je ruski predsjednik Vladimir Putin osudio "krajnje onečišćenje" Bajkala. Posebni zakon iz 1999. predviđa niz mjera za zaštitu jezera i vlada je obećala uplatiti 26 milijarda rubalja (383 milijuna eura) u program pročišćavanja otpadnih voda okrenut 2012. No lokalni stručnjaci ističu da je velik dio novca potrošen uzalud.
U gradu Babuškinu na obalama Bajkala, milijuni dolari potrošeni su na stanicu za pročišćavanje vode, ali bakterije koje su trebale pročišćavati vodu nisu sposobne djelovati u ledenim vodama sibirske zime, prema lokalnim medijima.
"Novac je doznačen, ali je pokraden", kaže ekolog Sergej Šaphajev.
Opada i financiranje znanstvenih istraživanja i to upravo sada kada je izuzetno važno istraživati Bajkalsko jezero kako bi ga se očuvalo, ističu Mamontov i Timoškin koji to slikovito opisuje riječima "To vam je otprilike kao da otpuštate epidemiologe dok traje epidemija boginja".