Zsolt Hernádi, predsjednik Uprave i generalni direktor MOL-a, ipak nije dobio oslobađajuću presudu za slučaj koruptivnog preuzimanja Ine, kako su to mađarski, a potom i hrvatski mediji javljali potkraj 2014. Prizivni sud u Budimpešti zapravo je odlučio da se kazneni postupak zbog davanja deset milijuna eura bivšem hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu obustavlja.
Nepoznata presuda
Pravomoćna presuda, nedavno objavljena na neovisnom istraživačkom portalu Atlaszto.hu, dosad je hrvatskom pravosuđu i javnosti bila potpuno nepoznata. Kao što je nepoznat ostao i podatak da je prije dva tjedna Državno odvjetništvo Mađarske iznevjerilo Hernádijeve nade da bi novim pravosudnim manevrom mogao riješiti svoje probleme sa zakonom u slučaju Ina-MOL. Jutarnji list ekskluzivno donosi informacije o potpunom debaklu njegova pokušaja da se čudnim, po mnogima i fingiranim, procesima pred mađarskim sudovima spasi od optužnice koja je protiv njega podignuta u Hrvatskoj.
Obustavili istragu
Kao što je poznato, Hernádi je 2013. optu žen da je mitom od Ive Sanadera ishodio izručenje hrvatske Ine mađarskom MOL-u. Odnosno da je 2009. tadašnjem premijeru Sanaderu dao 10 milijuna eura kako bi Hrvatska mađarskoj naftnoj kompaniji prepustila upravljačka prava u Ini. No, Hernádi je hrvatskom pravosuđu sve do danas ostao nedostupan. Pozivajući se na zaštitu svojih nacionalnih interesa, pravosudna tijela Mađarske uporno su odbijala zahtjeve DORH-a da im se omogući njegovo ispitivanje. Premda Hrvatska Budimpešti nikada nije ustupila ovaj slučaj, mađarski je državni tužitelj, kako je objavio, na osnovi svoje istrage utvrdio da Hernádi nije počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret.
Potom je Hernádija tužila bivša zaposlenica i jedna od dioničarki MOL-a, i to zbog izgubljene dobiti od 78 tisuća eura. Ilona Banhegyi u svojoj je tužbi ustvrdila da je šteta nastala zbog urušavanja cijena MOL-ovih dionica nakon objave o koruptivnom preuzimanju upravljačkih prava u Ini. Hernádija je teretila za prijevaru i pronevjeru te kazneno djelo davanja mita u međunarodnom odnosu. Riječ je bila o manevru kojim se htjelo izbjeći suđenje u Hrvatskoj. Naime, gospođa Banhegyi je inače nevjenčana žena Ábela Galácza, člana Uprave MOL-a, koji je s Hernádijem bio jedan od glavnih pregovarača sa Sanaderom, a na Sanaderovu se suđenju pojavio kao svjedok obrane. O tome svjedoči i jedan tajno snimljeni razgovor predsjednika Uprave poljske naftne kompanije PNK-a, koji je provaljen u poljskim medijima, a u kojem Jacek Krawiec prepričava svoj susret s Hernádijem. Tom mu se prilikom šef MOL-a povjerio da je tužba u Mađarskoj dogovorena i namještena kako bi se preduhitrilo suđenje u Hrvatskoj, te da će uskoro biti oslobođen.
Pogrešna izvješća
Tako je i bilo. Županijski sud u Budimpešti donio je u proljeće 2014. odluku da se Hernádi oslobađa optužbe o prijevari i pronevjeri, dok je postupak pokrenut zbog davanja mita u međunarodnom odnosu obustavljen. Prizivni sud, koji je vodio drugostupanjski postupak, krajem 2014. donosi presudu koju su Hernádijevi odvjetnici proglasili potpuno i pravomoćno oslobađajućom, a to su tumačenje potom preuzeli i svi mediji.
Péter Zamecsnik, Hernádijev advokat, na sve je strane tvrdio da će Hrvatska morati prihvatiti pravomoćnu oslobađajuću odluku mađarskog suda. - Ovo je sada gotova stvar. Presuđena. Res iudicata. Hernádi je slobodan, a sad krećemo u pravnu bitku da Hrvatska odbaci kazneni progon. Na našoj su strani temeljni ugovori o osnivanju Europske unije koji kažu da se istoj osobi za presuđenu stvar u jednoj državi ne može ponovno suditi u drugoj - izjavljivao je hrvatskim medijima.
Presuđena stvar
Hrvatsko je pravosuđe istodobno tvrdilo da mađarska presuda ne može obustaviti kazneni progon koji se protiv Hernádija vodi u Hrvatskoj. Eventualnu pravomoćno oslobađajuću presudu u Budimpešti u DORH-u su vidjeli kao novi pokušaj mađarskih pravosudnih tijela da se pozivom na primjenu instituta “presuđene stvari”, koji ovdje ne stoji, onemogući Hernádijevo procesuiranje u Hrvatskoj. Međutim, oslobađajuća presuda za Hernádija ne postoji. Interpretacije njegovih odvjetnika, na koje su mnogi nasjeli, nisu točne, zapravo su posve netočne. Prizivni sud u Budimpešti zapravo je odlučio da ne može zauzeti stav u pogledu optužnog prijedloga, odnosno Hernádijeve krivnje, jer je tužbu podigla osoba koja zakonski nije imala pravo da se pojavi u ulozi tužiteljice. Ilona Banhegyi nije imala pravo na tužbu o davanju mita jer se u tom slučaju ne smatra oštećenikom, pa je zato njena tužba nezakonita. Sudsko je vijeće, dakle, pravomoćnom presudom utvrdilo da zbog nezakonite optužnice obustavlja kazneni postupak protiv Hernádija. Nije ga oslobodilo, nego o tome nije ni moglo odlučivati.
Pale tvrdnje obrane
Tako su potpuno otpale tvrdnje Hernádijeve obrane da se postupak u Hrvatskoj mora obustaviti, i to, kako su navodili, slijedom pravila EU o uzajamnom priznavanju sudskih odluka, što znači da se nikome ne može suditi za isto djelo u dvije države. Međutim, prema propisima koji obavezuju članice Europske unije, hrvatski sud ne bi mogao nastaviti postupak protiv Hernádija jedino u slučaju da je mađarski sud o njegovoj krivnji donio meritornu odluku. Ali to se, kako vidimo, nije dogodilo.
Zato su Hernádijevi odvjetnici inicirali reviziju drugostupanjske odluke Prizivnog suda, što je ostalo potpuno nepoznato i mađarskoj javnosti. Vrhovno državno odvjetništvo Mađarske potvrdilo je jednom nezavisnom mađarskom portalu da su primili “podnesak kojim se predlaže pravni lijek za zaštitu zakonitosti”.
Glasnogovornik tog tijela Geza Farkas nedavno je istom portalu otkrio da je pokušaj Hernádijeve obrane propao, precizno da u tom slučaju “nije primijenjen pravni lijek za zaštitu zakonitosti”.
Ova presuda isključuje svaku sumnju o nadležnosti hrvatskog pravosuđa u slučaju Hernádi. Eminentni pravni stručnjaci koje smo konzultirali tvrde da je iz objavljenih dokumenata sve jasno i čisto. Postupak u Mađarskoj nije pravomoćno okončan. Mađarski sudovi također tvrde da je u tužbi opisano kazneno djelo davanje mita, za što je ovlašteni tužitelj državni odvjetnik, a ne fizička osoba.
“Znači, Hernádi nije pravomoćnom sudskom odlukom ni suđen, ni oslobođen i nema nikakve zabrane po pravilu ne bis in idem”, potpuno je izričit jedan od uglednih zagrebačkih odvjetnika.
“Hrvatski sud treba obnoviti EU uhidbeni nalog i može suditi šefu MOL-a bez ikakvih procesnih ograničenja.” Možda se sada pokrene i Vrhovni sud Hrvatske, kojeg se dulje od godinu dana čeka da odluči o zahtjevu Hernádijevih odvjetnika da mu se sva dokumentacija od desetak tisuća stranica prevede na mađarski.