Na južnom dijelu Tihog oceana smješten je predivan nenaseljeni otok, od gradova udaljen tisućama kilometara, točnije, njih 4,800. Nažalost, otok Henderson, koji je stanište nizu ugroženih životinjskih vrsta uključujući i zelenu kornjaču, ljudski rod je pretvorio u stanište otpada.
Otok pripada Velikoj Britaniji, a na njegovih 14 kilometara kvadratnih nalazi se više od 37 milijuna komada plastičnog otpada. Alarmantna je to brojka koja prelazi težinu od 17 tona - piše Daily Mail.
Na svakom kvadratnom metru otoka, čiji se prirodni izgled može opisati kao raj na zemlji, sad se nalaze četkice za zube, plutače, stare ribarske mreže, plastične vrećice i ostala ambalaža korištena od ljudske ruke tisućama kilometara daleko.
Navedene brojke odnose se na otpad oku vidljiv. Zastrašujuća je činjenica da je ispod pijeska tamošnjih plaža zakopana dodatna količina otpada.
Jennifer Lavers sa Sveučilišta u Tasmaniji i Alexander Bond iz Kraljevskog društva za zaštitu ptica proveli su značajan istraživački projekt na ovu temu.
Razlog za abnormalnu količinu otpada na otoku Henderson pripisuju specifičnim oceanskim strujama koje tamo vladaju i na kopno otoka izbacuju otpad nakupljen u oceanu.
Ovom je otoku izuzetno teško pristupiti.
Dr. Lavers putovala je avionom presjedajući na pet letova iz Tasmanije i tada je još tri dana plovila brodom iz Francuske Polinezije kako bi u konačnici stigla na Henderson.
Najbliži naseljeni otok udaljen je 100 km i broji samo 30-ak stanovnika, a velika populacijska središta Japana, SAD, Koreje i Čilea udaljena su tisućama kilometara.
Javnosti je pristup otoku onemogućen, na njemu su dopuštene samo posjete istraživača.
- Henderson je daleko od turističkih ruta, na tom potezu nema brodskih i transportnih puteva kao ni komercijalnih ribolovnih operacija – izjavila je Dr. Lavers.
Tim više, istraživači su šokirani količinom plastike koju su na otoku vidjeli i načinom na koji taj otpad doslovno ubija živući svijet naseljen na njemu.
Na pitanje što bi pojedinac mogao učiniti dr. Lavers je rekla da je nužno prestati proizvodi ovoliku količinu otpada.
- Moramo se usredotočiti na sprječavanje ovakvih i sličnih situacija. Obrazovati ljude da je nedopustivo ne zbrinjavati plastični otpad te nastojati da se plastika čim manje koristi u svakodnevnom životu – pojasnila je Lavers i dodala kako postoje alternative plastici koje su značajno manje štetne za okoliš.
Za primjer je navela četkice za zube i njihovu puno 'ekološki pametniju' alternativu u vidu četkica izrađenih od bambusa, ili pak primjer plastičnih vrećica za koje smatra da je nedopustivo da se i dalje proizvode i koriste.
Vjerujući u promjenu ljudske svijesti i odgovornosti, ekolozi i istražitelji potaknuti ovim slučajem nadaju se kako će se spomenuti i slični artikli prestati proizvoditi, ali tužno je da ćemo ih diljem planete nalaziti i stoljećima ispred nas.