Ne želimo biti građani drugog reda i kanta za europsko smeće. Dvostruki standardi u kvaliteti najveći su skandal novije povijesti. Zatražit ćemo od EK da poduzme zakonodavne mjere protiv takve prakse koja ponižava ljude i stvara dvije kategorije ljudi.
Ove tri izjave nisu samo dio izvještaja s nekog prosvjednog skupa udruge potrošača nego su ih proteklih dana dali visoki državni dužnosnici zemalja članica EU. Redom: o kanti za smeće govorio je Marian Jurečka, češki ministar poljoprivrede, o skandalu mađarski premijer Viktor Orbán, a o ponižavanju ljudi slovački premijer Robert Fico.
Kriteriji
Upravo on je najavio da će se idućeg tjedna u Bratislavi na posebnom samitu okupiti češki, mađarski, slovački i poljski premijeri kako bi upozorili na dvostruke standarde multinacionalnih kompanija koje svoje poznate robne marke proizvode s manje kvalitetnim sastojcima i prodaju u zemljama Istočne i Srednje Europe.
Zahtjev da EK poduzme “zakonodavne mjere protiv prakse koja ponižava ljude i stvara dvije kategorije ljudi” čelnici istih zemalja okupljeni u Višegradskoj skupini trebali bi potvrditi na svom skorom sastanku.
Tako će jedna gorka istina o dvostrukim kriterijima kvalitete za članice EU konačno dobiti i svoju službenu političku dimenziju o kojoj će se morati očitovati EK, ali i kompanije koje to rade.
Nakon godina glasnih šaputanja, pa potom javnih upozorenja udruga potrošača i na kraju konkretnih istraživanja i usporedbe proizvoda, državljani spomenutih zemalja sada imaju i konkretne dokaze da se lošija hrana prodaje siromašnijim zemljama. I što sad?
Velike će se kompanije, kako su to radile i do sada, pravdati da u različitim zemljama prodaju svoje proizvode prilagođene specifičnom ukusu građana pojedinih zemalja, o čemu su, kažu, proveli potrebno istraživanje (za Hrvatsku do sada nismo javno vidjeli ni jedno).
Standardi
Do same rasprave u EP-u teško će doći jer su nešto slično već dva puta pokušali zastupnici spomenutih zemalja, ali su skupili samo 141 potpis od potrebnih 376. U tim incijativama su sudjelovali i naši europarlamentarci, a Dubravka Šuica ističe kako se “ne radi o namjeri da se prozovu pojedini proizvođači nego želja da sve države članice EU imaju jednake standarde, te da toliko željena kohezija zaživi u punom smislu te riječi”.
- Iako Komisija navodi da “ može doći do razlika u sastavu ili kvaliteti zbog komercijalnih strategija poslovnih subjekata, navika potrošača, tehničkih specifikacija proizvodnih linija, kao i dostupnosti i pristupu sirovinama”, ne možemo prihvatiti taj odgovor kao konačan jer je očito da se radi o razlici u samim standardima, a to je nedopustivo na jedinstvenom tržištu na kojem toliko inzistiramo na zaštiti potrošača - kaže Šuica.
Biljana Borzan pokrenula je krajem prošle godine i hrvatsku akciju kontrole u koju je uključeno 27 proizvoda koji će se uspoređivati kupnjom u Hrvatskoj i Njemačkoj. Cijela akcija se zove “Jedna Unija - jedna kvaliteta”.
Lješnjak
- To će biti prvo istraživanje u EU koje obuhvaća i neprehrambene proizvode. Proizvođači se možda i mogu izvlačiti da mi volimo čokolade s manje lješnjaka, ali zasigurno ne mogu tvrditi da preferiramo deterdžente koji slabije peru ili mirišu - kaže B. Borzan. Ona najavljuje da bi rezultati našeg istraživanja trebali biti gotovi u ljetnim mjesecima, kada se i očekuje sastanak na tu temu u EP-u.
- Mislim da bi bilo dobro i da se naša diplomacija na neki način priključi ili da potporu sastanku Višegradske skupine iako naše istraživanje još nije gotovo - kaže B. Borzan.
U dućane s boljom robom ciljano bi išlo samo 30 posto ljudi
Istraživanje percepcije potrošača za ovu akciju koje je provela Hrvatska agencija za hranu u suradnji s GfK pokazalo je da više od 70 posto ispitanih smatra kako smo u očima velikih korporacija zapadne Europe građani drugog reda, upravo zbog sumnje na dvostruku kvalitetu prehrambenih proizvoda.
Istraživanje je pokazalo da kupci u Hrvatskoj itekako vode brigu o zemlji porijekla proizvoda koje kupuju. Čak njih 91 posto preferira domaće proizvode, a kvaliteta i sigurnost proizvoda su im najvažniji kad odluče nešto kupiti. Više od 73 posto građana vjeruje da razlika postoji ne samo u kvaliteti, nego i u cijeni. Čak 82,6 posto građana Hrvatske smatra da su proizvodi namijenjeni istočnoeuropskom tržištu lošije kvalitete od onih namijenjenih trgovinama u zapadnim članicama EU. Zanimljivo je da je samo oko 30 posto građana spremno ciljano ići u dućane za koje znaju da drže proizvode kakvi se prodaju na Zapadu.