Zemlje Perzijskog zaljeva potiho pozdravljaju dolazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću jer se on protivi njihovu velikom suparniku Iranu, iako strahuju da bi njegova nagla ćud i iritantni tweetovi mogli pogoršati napetosti na lako zapaljivom Bliskom istoku.
Dok su mnoge zemlje širom svijeta sa zabrinutošću pratile njegov protekcionistički inauguracijski govor, dužnosnici zaljevskih zemalja čine se optimističnima. Oni u Trumpu vide snažnog predsjednika koji će osnažiti ulogu Washingtona kao njihovog glavnog strateškog partnera u regiji koja ima središnju važnost za američke sigurnosne i energetske interese.
U njihovim očima, to prije svega znači ograničavanje jačanja iranske potpore paravojnim snagama u Siriji, Iraku, Jemenu i Libanonu te šijitima u Bahrainu i na istoku Saudijske Arabije gdje se proizvodi nafta.
Znači također da će za sada prijeći preko njegova poziva na ujedinjenje "civiliziranog svijeta protiv radikalnog islamističkog terorizma", koji kritičare podsjeća na "križarski rat" Georgea W. Busha protiv terorizma, što muslimanima budi sjećanje na barbarske vojne pohode srednjovjekovnih kršćana protiv islama.
Saudijska Arabija je, čini se, posebno odahnula nakon odlaska Baracka Obame, koji je po njezinu mišljenju savezništvo s Rijadom smatrao manje važnim od sklapanja sporazuma s Iranom 2015. o njegovu nuklearnom programu.
Napetosti postoje i zbog Sirije, jer je Obama odbacio pozive zaljevskih Arapa da pruži veću pomoć pobunjenicima koji se bore protiv Bašara al-Asada, koji je opstao na vlasti zahvaljujući potpori Irana i Rusije.
Novi Ronald Reagan?
"Važna je percepcija: Trump ne izgleda kao čovjek koji će popustiti Iranu ili bilo kome drugome", rekao je Abdulrahman al-Rašid, iskusni saudijski komentator.
"Ako bude postupao kako kaže, tada ćemo imati novog Ronalda Reagana, nekoga koga će sve snage u regiji shvaćati ozbiljno. To nam je, nažalost, nedostajalo u zadnjih osam godina."
Neki strahuju da Trumpova navika komuniciranja putem Twittera, brzim, nekontroliranim porukama potpore ili kritike, znači da nije sposoban nositi se s volatilnošću Bliskog istoka.
Faisal al-Yafai, kolumnist lista The National iz Abu Dhabija, priznaje da bi to mogao biti problem, ali ne očekuje da će se Trump promijeniti.
"U jednom trenutku dogodit će se nešto u svijetu što će zahtijevati pažljiv odgovor, pažljivu politiku i Trump će reagirati emocionalno. To će uvijek biti zabrinjavajuće. Ali to je njegovo ponašanje. On je takav. Oni koji vole Trumpa vole tu njegovu karakteristiku", rekao je.
Neki arapski komentatori vide političku sličnost između Trumpa i Reagana, koji je također vodio kampanju na sloganu da će Ameriku ponovno učiniti velikom. Reagan je također snažno podržavao vojsku, premda je na Bliskom istoku njegov mandat od 1981. do 1989. bio obilježen dugim krizama u Iranu, Libanonu i Libiji.
Iako rijetki u Zaljevu očekuju da će se Trump povući iz sporazuma s Iranom unatoč tome što time prijeti, većina želi da izvrši pritisak na iranski režim kako bi prestao poticati subverzivne elemente u arapskim državama.
"Mislim da će biti jako, jako čvrst prema Iranu. Bit će odlučan", rekao je jedan arapski poslovni čovjek, napominjući kako očekuje da će Trump, poznat po umijeću sklapanja poslova, tražiti nešto zauzvrat.
"Nadamo se da će Trump znati ispraviti (Obaminu) politiku, i iako u to još nismo sigurni, njegovi izbori za članove vlade izgledaju iskusni", rekao je al-Rašid.
Obama se zauzimao za dijalog u Siriji, Jemenu, Iranu i Bahreinu, što se nekima u Zaljevu činilo kao slabost. Trumpova vizija "mira pomoću snage" mogla bi promijeniti tu percepciju pasivnog Washingtona i potaknuti Arape u Zaljevu da nastave jačati svoje oružane snage.
Postoji ipak niz pitanja koja bi mogla pogoršati njihove odnose kao što su status Jeruzalema, naftna politika, antimuslimanske predrasude i američki zakon koji dopušta tužbe protiv Rijada zbog terorističkih napada 11. rujna.
Trumpova najava da će preseliti američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem poništila bi desetljeća američke politike, kao i njegovo imenovanje za veleposlanika odvjetnika koji je prikupljao novac za veliko židovsko naselje. I Izraelci i Palestinci žele, naime, da Jeruzalem bude glavni grad njihovih država.
"To bi izazvalo velik kaos, možda novu intifadu", rekao je jedan upućeni izvor iz Zaljeva.
Drugo pitanje je Trumpova želja da uništi Islamsku državu. Zaljevske države slažu se s njime u tom pogledu, ali problem bi moglo biti njegovo demoniziranje muslimana i oslanjanje isključivo na vojnu silu.
"Najgore u tom govoru je to što će se on obrušiti na islam kao religiju u ime borbe protiv, kako kaže, radikalnog islamističkog terorizma, što je prazna fraza koja nema smisla", ocijenio je na Twitteru kuvajtski politički analitičar Daham al-Kahtani.
"Ako se vrati u Bushovu eru i polarizirajućoj ideji 'ili ste s nama ili s teroristima' te ideji da vojne snage to mogu riješiti, tada mislim da ćemo se naći u jako teškoj situaciji, u ratu u kojem neće biti pobjednika", rekao je al Yafai.