Fascinantan planet na kojem živimo prepun je ljepota, ali i prirodnih opasnosti koje prijete ljudskoj sigurnosti. Od poplava do vulkana, svakodnevno smo izloženi nemilosrdnoj snazi prirode, a koja su mjesta na svijetu najopasnija i što nam sve predstavlja prijetnju, istražili su novinari BBC-a.
Voda
Iako se smatra da smo itekako upoznati s našim morima, i u 21. stoljeću nedovoljno smo pripremljeni na sve opasnosti kojima nam ono može priprijetiti. Naime, Međunarodna pomorska organizacija izvijestila je o čak 1051. smrtnom slučaju u moru u samo jednoj godini, točnije 2012.-oj.
Kad govorimo o tsunamijima, njih čak 71% događa se u Tihom oceanu, prema podacima koje je iznijela Američka nacionalna meteorološka agencija.
Neke su vode zahvaljujući svojim geografskim značajkama opasnije od onih drugih, a jedan od najpoznatijih primjera je norveški tjesnac Saltstraumen . Na 'loš glas' najopasnijeg tjesnaca na svijetu stigao je zbog struja koje njime kolaju, a smatraju se najjačim zabilježenim.
No, istraživači su njegove prirodne pojave proučili do te mjere da je dovoljno siguran za turističke ture gumenjakom pa se mnogi avanturisti upuštaju u pustolovinu, naravno u pratnji profesionalnog skipera upoznatog sa svim rizicima.
Povremene poplave riskiraju svi stanovnici Zemlje nastanjeni u blizini obale. Osobito su ugroženi Maldivi, koji su čak nazvani i 'prolaznim otocima'. Naime, njihov izgled se mijenja s obzirom na razinu mora koja je često u značajnom porastu, a promjenom klime kojoj svakodnevno u sve većoj mjeri svjedočimo, rizik raste iz godine u godinu.
Posebno opasne situacije nastaju kada se razina mora neočekivano značajno podigne kao posljedica tsunamija ili olujnog vala. Tsunamiji, ti dugi valovi uzrokovani tektonskim pomicanjem ploča morskog dna, odnosno podmorskim potresima, često imaju razorne posljedice.
Svi pamtimo najsmrtonosniji tsunami u novijoj povijesti. Nastao kao posljedica podmorskoga Sumatransko-Andamanskog potresa koji je iznosio oko 9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, odnio je oko ljudskih 280.000 života i ostao zabilježen kao najstrašnija prirodna katastrofa ovog vremena.
Zrak
Brojna 'ubojita jezera' pronađena su u Africi. No, ovdje nije riječ o tekućoj opasnosti koja prijeti, nego o onome što se skriva ispod površine. Naime, jezera Nyos u Kamerunu i jezero Kivu, na granici Demokratske Republike Kongo i Ruande, skrivaju smrtonosnu opasnost. Ta su jezera smještena na području vulkanske aktivnosti, a ugljični dioksid curi ispod njihova dna.
Ponekad, taj plin izbija i formira svojevrsni oblak, a s obzirom na to da je plin teži od zraka, on se spušta i suzbija kisik te time guši svaki oblik života u svom okruženju. U 80-im godinama prošlog stoljeća dogodile su se dvije erupcije na tom području te odnijele 1,700 ljudskih života i 3,500 grla stoke u Kamerunu. Nakon te tragedije, stručnjaci su osmislili sustav sigurne odvodnje plinova iz područja problematičnih jezera.
Ali, zrak ne mora biti nužno zagađen da bi ubio. Smrtonosna snaga koju ima nastaje i u obliku razornih vjetrova i oluja. Najugroženijim područjem u tom smislu smatra se Haiti, otok na Karibima, a njegovoj nesigurnosti pridonosi i općenito stanje koje tamo vlada, a odnosi se na naselja izgrađena na poplavnim područjima, uništavanje šuma koje su služile kao prirodna obrana te izuzetno lošu gospodarstvenu i ekonomsku situaciju koja ne dozvoljava dodatne mjere zaštite ljudi i imovine.
Žalosna je činjenica da najjače oluje ne moraju nužno biti najsmrtonosnije, ali uz opće stanje kakvo vlada na Haitiju, često je slučaj da tragedija zbog lokalnih životnih uvjeta bude veća no što je morala biti.
Zemlja
Ako postoji jedna opasna prirodna pojava, primjenjiva na cijeli planet, onda su to svakako tektonske aktivnosti.
Najsmrtonosniji zabilježen potres na svijetu bio je 1556. godine u Kini. U toj tragediji neviđenih razmjera poginulo je više od 800 000 ljudi.
8 od 10 potresom najugroženijih područja nalazi se na Filipinima, a zbog položaja tektonskih ploča značajno je ugroženo i područje u blizini Rasjeda San Anders, kalifornijska pukotina koja se pruža više od 1000 kilometara od jugozapada prema sjeveroistoku. Potres visoke magnitude na ovom bi području izazvao zastrašujuće posljedice – navodi BBC.
I opet, nameće se ranije spomenuti problem o ekonomskoj situaciji pojedinih područja na zemlji. Prirodne katastrofe ne biraju mjesto i vrijeme, ali odgovarajuća infrastruktura i zaštita mogu značajno pridonijeti sigurnosti stanovništva.
Vatra
Više od 200 000 ljudi umrlo je od izravnih posljedica vulkanskih erupcija u posljednjih 400 godina.
Depresija Danakil u Etiopiji sjecište je triju tektonskih ploča i smatra se područjem s najvećom vulkanskom aktivnošću na svijetu.
No, prvo na što svi pomislimo je svakako najpoznatija tragedija u povijesti vulkanskih erupcija - Pompeji, rimski grad koji je u potpunosti uništen u erupciji vulkana Vezuva 24. kolovoza 79. godine. Zatrpan pod slojem pepela 1600 godina prije nego što je slučajno otkriven, najstrašniji je spomenik snazi prirode. No, ne moramo nužno živjeti u antici da bismo riskirali živeći u blizini vulkana. Naime, stanovnici Napulja svakodnevno riskiraju nastanjeni manje od 10 kilometara od Vezuva, dok stanovnici Mexico Cityja obitavaju 70 kilometara od Popocatepetla, najpoznatijeg meksičkog vulkana - piše BBC.
Stručnjaci za obranu od katastrofa svakodnevno udružuju snage diljem svijeta i daju sve od sebe kako bi nas sačuvali i na vrijeme upozorili od možebitnih prirodnih opasnosti. No, potrebno je raditi na gospodarskom, ekonomskom i tehničkom razvitku kako bismo bili sigurni da smo napravili sve što je u našoj mogućnosti da se obranimo neugodnih i zastrašujućih iznenađenja koja nam naš planet može prirediti.