PUT U PAMETNI GRAD

INOVATIVNA RJEŠENJA ZA JEDNOSTAVNIJI I SIGURNIJI ŽIVOT SVIH GRAĐANA 86% ljudi u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu: Želimo nove tehnologije za bolji život

    AUTOR:
    • Ana Veir

  • OBJAVLJENO:
  • 31.10.2017. u 09:21

Zagreb, 300914.
Strojarska cesta.
Svjetleci neboderi kompleksa Strojarska promijenili su nocnu vizuru Zagreba.
Na fotografiji: neboderi.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / HANZA MEDIA

U pametnim gradovima smanjene su prometne gužve i zagađenje, osmišljeni brži odgovori na terorističke napade, a kriminalne aktivnosti predviđaju se i unaprijed sprječavaju

Građani u jednom od prvih pametnih gradova, glavnom gradu Švedske, Stockholmu, koji je još prije deset godina počeo razvijati s IBM-om tehnološki napredna pametna rješenja gradskih problema, vrlo brzo su počeli osjećati dramatičan napredak. U grad je tada svaki dan ulazilo i izlazilo oko pola milijuna automobila. Grad je imao tri cilja: smanjiti prometne gužve u unutrašnjosti grada 10-15 posto, poboljšati dostupnost autobusa i automobila, i poboljšati okoliš.

Uvedena je naknada za ulazak u uži centar grada u najprometnijim satima, pri čemu su se prihodi vratili u grad i koristili za ulaganje u infrastrukturu javnog prijevoza. U prvom mjesecu projekta promet na ključnim točkama smanjen je za 100.000 prolaza vozila dnevno, a broj putnika koji putuju vlakom porasli su za 40.000 dnevno. Zastoj u najprometnijim satima dramatično se smanjio, nema većih preusmjeravanja i zastoja u prometu, a čak se vremenski raspored za unutarnje gradske autobusne linije morao redizajnirati zbog povećane prosječne brzine!

BIRA SE NAJINOVATIVNIJE HRVATSKO SMART CITY RJEŠENJE. PRIJAVI SVOJ TIM OVDJE

Grad Madrid i IBM udružili su se u gradnji novog kontakt-centra koji koordinira rad policije, vatrogasaca, prometnih službi, hitne pomoći, čistoće i drugih komunalnih službi. Rad svih njih sada se vidi na jednom 30-metarskom ekranu koji prikazuje promet na kartama i videozapisima te status i smještaj pojedinih službenika. Taj centar nastao je kao odgovor na teroristički napad na željezničkom kolodvoru u Madridu, u ožujku 2004., koji je izazvao masovnu reakciju gradskih službi, ali bez stvarne koordinacije. Centar danas sve to integrira i koordinira u stvarnom vremenu.

Koncept pametnog grada znači primjenu najnovijih tehnologija u poboljšavanju upravljanja funkcijama grada.

 

Bolja komunikacija

Pametni prijenosni uređaji, senzori, komunikacija na društvenim mrežama, softver za analizu golemih količina podataka, umjetna inteligencija i mnoge druge tehnologije već se primjenjuju i primjenjivat će se u ostvarenju bolje komunikacije s građanima, upravljanju gradskim prometom, odlaganjem otpada, smanjivanjem troškova u distribuciji vode vodovodom. Takvi alati uskoro će biti prisutni u svakom gradu i pomoći će u prepoznavanju problema i hitnih situacija te tako ljude koji upravljaju gradom poticati na to da pravodobno reagiraju tamo gdje je to potrebno.

No, postavlja se pitanje, kako s time stojimo u našoj regiji. Istraživanje agencije Grayling za IBM provedeno 2016. u tri najveća grada u tri zemlje naše regije - u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu - pokazalo je da velika većina ispitanika, njih 86 posto, smatra da će uvođenje novih informacijskih tehnologija olakšati život u gradu. Gotovo 23 posto ispitanika smatra da gradovi nemaju dovoljno razvijenu IT infrastrukturu. Najvažnije u uporabi javnih službi građani smatraju brže i učinkovitije izvršavanje usluga (35%) koje moraju biti bolje prilagođene potrebama građana (23%). Uz to, većina građana želi imati bolji pristup do vlastitih podataka koje, smatraju, treba još bolje zaštititi.

BIRA SE NAJINOVATIVNIJE HRVATSKO SMART CITY RJEŠENJE. PRIJAVI SVOJ TIM OVDJE

Veća kreativnost

Dakle, u glavnim gradovima Slovenije, Hrvatske i Srbije postoji već dostatno izgrađena informatička infrastruktura koju, ipak, treba stalno nadograđivati. Treba poboljšati pristup podacima i bolje ih obrađivati, usluge treba učiniti još dostupnijima. Očigledno je da moramo pronaći kreativne načine za povećanje učinkovitosti u načinu upravljanja infrastrukturom i pružanju usluga u gradovima. Također je potrebno detaljno razmotriti način na koji se implementira informacijska tehnologija te se usmjeriti na fleksibilnije modele IT potrošnje, usredotočene na operativne troškove (opex). Do sada smo imali prilike vidjeti višemilijunska ulaganja u kamere koje se ne koriste, u polurješenja za koja građani nisu ni svjesni da postoje, a razvijala su se i po nekoliko godina.

Nameće se pitanje i koliko su zaista velika ta ulaganja u tehnologije i koliko vremena je potrebno da se implementiraju. Ulaganja sigurno nisu velika, imajući na umu da si senzore Arduino prije nismo mogli priuštiti, a danas ih možemo kupiti preko online trgovine i s povećanom memorijom procesora.

 

ODLUČUJE ŽIRI OD 11 LIDERA DIGITALNE INDUSTRIJE Prijavi se i osvoji veliku smart city nagradu Hanza Medije

Hanza Media u partnerstvu s Razvojnom agencijom Zagreb, organizatorom konferencije Zagreb Forum, dodjeljuje prvu smart city nagradu. Partner nagrade je Hrvatski Telekom. Svatko tko je razvio inovativno smart city rješenje u Hrvatskoj može se prijaviti na jutarnji.hr/smartcity i zagrebforum.eu.

O najboljem rješenju odlučivat će žiri Hanza Medije i Zagreb Foruma, a njega čini 11 lidera digitalne industrije među kojima su stručnjaci iz Vlade, Svjetske banke te hrvatskih fakulteta i drugih IT tvrtki.

 

Mali troškovi

Agilni razvojni proces omogućuje nam brzo stvaranje tehnoloških rješenja koja nisu skupa, a brzo se mogu prototipirati i testirati. Dalje, prebacujući proračunski trošak iz kapitalnih troškova u operativne troškove, korisnici (gradski službenici) plaćaju samo ono što zaista koriste, bez obzira na to radi li se o razvoju aplikacija ili, pak, o održavanju ili nečem trećem. Dakle - ne možemo više govoriti da se radi o velikim troškovima, pogotovo uzimajući u obzir benefite, od poboljšanja protočnosti prometnica, uštede goriva i smanjenja zagađenja u Istanbulu, i to uz pomoć analitičkog softvera koji pruža pristup informacijama o kretanju ljudi na ulicama tog golemog grada (15 milijuna ljudi) pa sve do nizozemske agencije za vodu koja je ostvarila uštede oslanjajući se na prediktivnu analitiku koja pomaže optimizirati postupke upravljanja vodama. Očekuje se smanjenje ukupnih troškova upravljanja vodama za 750 milijuna eura do 2020. te smanjenje troškova održavanja i popravljanja infrastrukture omogućavanjem preventivnih postupaka.

Uz to, vrijedne spoznaje koje dobivamo iz podataka koristeći analitičke alate omogućuju gradovima prepoznavanje kriminalnih događaja, upravljanje prometom, predviđanje i sprječavanje nepoželjnih događaja te na kraju unapređuju sveukupno iskustvo građana. Građani sada više nisu samo objekti, već su građani oni koji definiraju budući razvoj grada - njihovi zahtjevi i iskustvo postaju imperativ.

BIRA SE NAJINOVATIVNIJE HRVATSKO SMART CITY RJEŠENJE. PRIJAVI SVOJ TIM OVDJE

Dakle, putovanje koje znači transformaciju grada bliže je nego što mislimo.Utjecati na postojeće investicije i infrastrukturu, izgrađivati i orkestrirati platformu gradskih operacija preko agilnog razvoja grada, surađivati kroz metode ekosustava koji koriste najnovije tehnologije poput napredne analitike, clouda, mobilnih tehnologija, sigurnosnih rješenja, pomažu inovativnoj gradskoj upravi da dostavi obećanje zvano Pametniji grad - Smarter City. Hoćemo li se pridružiti tom putovanju?

*Autorica je konzultantica u IBM-u, vodi Design Thinking radionice te stručnjakinja za ESI i H2020 fondove EU

ELIPSO

Izdvajamo