Ovo je misteriozni bunar na Britanskom trgu, otkriven posve slučajno u siječnju 1997. godine tijekom čišćenja snijega, za koji niti jedan povjesničar, ali ni Gradski zavod za zaštitu spomenika ne zna kada je sagrađen i kada je zatrpan.
Njegovu je obnovu najavio gradonačelnik Milan Bandić tijekom nedavnih prosvjeda trgovaca i ugostitelja koji se nisu odmah htjeli odazvati naređenju Gradskih tržnica, podružnice Zagrebačkog holdinga, da se maknu s trga.
Prije nego što smo dobili ove fotografije, četvero stručnjaka za povijest Zagreba je tvrdilo da na tome mjestu bunar ne postoji, pozivajući se na desetke stranica starih spisa, planova i skica Britanskog trga te detaljnih izvješća Gradskoj skupštini, u kojima se vide i spominju mnogi detalji, pa čak i mostići preko potoka Kraljevca, ali ne i bunar. Ni u Muzeju grada Zagreba nisu imali nikakav dokaz o postojanju bunara o kojem je govorio gradonačelnik Bandić.
Zapela ralica
U Zavodu za zaštitu spomenika kulture pretpostavljaju da je riječ o zaboravljenom izvoru vode koji datira iz vremena prije 1876. godine kada trga na toj lokaciji nije niti bilo.
- Bunar se nalazi 12 metara sjeverno od javnog WC-a. Promjera je 1,35 metara, zidan od pritesanog kamena i zaključen u najgornjem dijelu s tri reda opeke, do podložnog sloja za asfalt - pojasnili su u ovom Uredu.
Dubok je šest metara, a prije gotovo 20 godina, kada je ralica zapela za asfalt koji je potom propao u duboku rupu, voda se nalazila samo dva metra od površine. Pretpostavlja se da je danas na istoj razini. No, bunar je odmah nakon otkrića, kada je na vlasti bila Marina Matulović Dropulić, bez medijske pompe, zatrpan i prekriven novim slojem asfalta.
- Pretpostavljamo da je to “bunar bogat vodom ispod groblja Sv. Roka”, kako se navodi u popisu zagrebačkih bunara iz 1874. godine - pojasnio je pročelnik Silvije Novak.
No, stručnjaci tvrde da je riječ o jednom od brojnih bunara koji se nalaze ispod prometnica i zgrada diljem grada, koji nije bio javni, nego privatni zdenac.
Zbog toga smatraju da njegova obnova ne bi trebala biti razlog “mijenjanja lica i duha” tržnice na Britancu.
Tvornica parketa
- Nema nikakve sumnje da se radi o zdencu koji je pripadao tadašnjoj tvornici parketa, što znači da nije bio javni zdenac, i zato ne postoji niti jedan razlog da se obnavlja. Nema nikakvih podataka o njemu, što znači da je iz predurbanog razdoblja, dakle prije nego što je trg osnovan. Takvih bunara ima svugdje, primjerice na Zrinjevcu, pa nikome nije palo na pamet raskopati taj park zbog bunara. Prema toj logici bi trebalo raskopati mnoge ulice ispod kojih se nalaze slični bunari. Bandiću je to poslužilo kao izgovor za izgon prodavača i terasa - ogorčena je povjesničarka Snješka Knežević, dodajući kako bi se tako morao revitalizirati i potok Kraljevec koji je tekao posred trga.
Povjesničar umjetnosti Krešimir Galović također tvrdi da se na toj lokaciji nigdje ne spominje bunar, što je dokaz da nije bio javni.
- Kod ulaza u Ulicu Pantovčak je ucrtano nešto što bi moglo biti bunar, ali na ovoj lokaciji nema ničega. U dokumentima iz 1874. tamo je bio majur, odnosno naseljeno mjesto, koje je ucrtano, ali bunar nije - tvrdi povjesničar umjetnosti Krešimir Galović.
O bunaru na Britancu ne znaju ništa ni arheolog Boris Mašić, arhitekt Vladimir Tarnovski, ali ni drugi stručnjaci za povijest Zagreba.
- Uskoro izdajem knjigu o starim potocima i mlinovima Zagreba, pregledao sam stotine povijesnih dokumenata i spisa i na njima podatka o bunaru na Britancu nema - kaže Tarnovski.